Dostupni podaci o suficitu državnog proračuna kao i nedavno objavljena stajališta MMF-a o odnosu inflacije i rasta plaća demantiraju stavove ministra Primorca iznesene u prošlogodišnjim pregovorima sa sindikatima
Da u hrvatskom medijskom prostoru tinja permanentan sukob različitih gledišta i ideologija oko pitanja plaća i drugih prava radnika postalo je više nego očito uvidom u nedavno prikazanu HRT-ovu emisiju Otvoreno, na temu preporuka MMF-a o zamrzavanju plaća u Hrvatskoj. Žustru polemiku koju su u emisiji razvili ekonomski analitičar Milan Račić i gospodin Vilim Ribić pratila je na mahove iznenađujuća razina netolerancije i osobne netrpeljivosti prema osobama i organizacijama koje štite interese hrvatskih radnika, utemeljene prije svega na dezinformacijama i notornim neistinama o sindikalnom djelovanju.
Izvršni direktori MMF-a uputili su prošli tjedan preporuke Vladi Republike Hrvatske. Preporučuju da se Vlada odupre pritiscima za povećanje plaća u javnom sektoru i daljnjem rastu veteranskih prava. Te preporuke probleme iseljavanja, rasta i demografije možda mogu riješiti u dugom roku. Do tada će se Hrvatska isprazniti.
U emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije o preporukama MMF-a Hrvatskoj govorili su predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić te Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.
Misija MMF-a imala je među inima i susret sa sindikatima, pri čemu su sindikati upozorili na dramatične probleme s kojima se Hrvatska suočava. Unatoč visokom stupnju suglasja i razumijevanja na sastanku, u izvještaju se uglavnom ti problemi zaobilaze.
Da bi se smanjile nejednakosti i koristi od rasta imao što veći broj ljudi MMF preporučuje snažnije oporezivanje bogatih, uvođenje temeljnog dohotka i to u manje razvijenim zemljama te kvalitetne investicije u obrazovanje i zdravstvo. Što radi Hrvatska?
Istraživači MMF-a nedavno su uputili još jednu važnu kritiku službenom djelovanju vlastite institucije. Pretpostavke neoliberalizma o otvaranju inozemnom kapitalu i smanjenju države nisu potpuno točne; zemlje poput Njemačke ne bi trebale provoditi austerity mjere; političari i institucije poput MMF-a koje ih savjetuju ne bi se trebali voditi vjerom već dokazima – neki su od glavnih naglasaka rada Jonathana D. Ostry-a i njegovih kolega iz MMF-a.
Nedavno je MMF objavio rad svojih stručnjaka koji odbacuje neoliberalnu trickle-down teoriju prema kojoj povećanje nejednakosti dohotka ima pozitivan utjecaj na ekonomiju. Stručnjaci MMF-a su nejednakost istaknuli kao jedan od glavnih izazova današnjice, a slabljenje sindikata i kolektivnog pregovaranja te poreznu politiku naklonjenu imućnima, bitnim uzrocima porasta nejednakosti.
O napokon dočekanom izlasku hrvatskog gospodarstva iz recesije, odnosno o procjenama MMF-a o gospodarskom rastu u RH od 0,5 posto, s voditeljicom Tončicom Čeljuskom razgovarali su Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti i dr. sc. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
Potaknuti brojnim netočnim člancima u medijima, kao i nedavnim paušalnim izjavama izaslanstva MMF-a, objavljujemo analizu našeg mladog makroekenomista Matije Kroflina o stvarnom stanju javne potrošnje u Republici Hrvatskoj. Međunarodno usporedivi podaci pokazuju kako Hrvatska u periodu od 2008. do 2012. ima prosječne rashode konsolidirane opće države od 40,7 posto BDP-a, dok prosjek EU 27 iznosi […]
