Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.
Rebalansom proračuna u 2013. deficit se povećao s 3,8 posto na 5,5 posto BDP-a, a u 2014. godini planira se dodatno smanjenje rashoda za zaposlene u MZOS-u od 279 milijuna kuna.
Hrvatska je u periodu 2009.-2012. ostvarila najnižu stopu zaposlenosti i drugi najveći kumulativni pad BDP unutar skupine EU zemalja. Više pročitajte u najnovijem pregledu.
Analiziramo kako će se primjena pravila Europskog semestra i s njom povezane Procedure prekomjernog deficita odraziti na hrvatsku fiskalnu politiku.
Donosimo osvrt na dosadašnje provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i analiziramo njegove najavljene izmjene i dopune.
Potpisivanje Sporazuma o promjeni visine plaće u državnim i javnim službama proteklo je bez sudjelovanja Sindikata znanosti, a razloge donosimo u revidiranoj analizi.
NSZVO neće potpisati Sporazum koji je u utorak 4. lipnja parafiralo 10 sindikata javnih i državnih službi. Pogledajmo razloge u kratkoj stručnoj i interesnoj analizi.
Predstavljamo Vam najnoviji kratki pregled stanja u hrvatskom gospodarstvu koji je pripremila ekonomska služba Sindikata znanosti. Analiza stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazala je kako je Hrvatska u u razdoblju od 2008.-2012. ostvarila kumulativni pad realnog BDP-a od 11,2 posto. Samo prošle godine pad je iznosio 2 posto. Najveća komponenta BDP-a, osobna potrošnja, tijekom 2012. realno […]
Pravna služba Sindikata znanosti dovršila je detaljnu analizu predloženih izmjena granskog kolektivnog ugovora za znanost, čije Vam rezultate ovdje prezentiramo.
U posljednjih 5 godina Hrvatska je zabilježila treći najveći pad realnog BDP-a na razini EU-a, a nastavi li trenutnu proračunsku politiku Vlada neće niti zaustaviti rast deficita, niti ojačati kapacitete za oporavak gospodarstva i punjenje prihodne strane proračuna. Dapače, vodi nas prema novom rebalansu i vjerojatno dodatnom udaru na primanja zaposlenih u javnim i državnim službama
