Banka.hr – Put u deflaciju popločan strukturnim reformama

Donosimo vam izvrstan tekst o problemima aktualne fiskalne i monetarne politike koja vodi u deflaciju. Autor teksta je profesor Boris Cota, savjetnik za gospodarstvo predsjednika RH Ive Josipovića te bivši predsjednik Nadzornog vijeća Sindikata znanosti.

Nisu javni dug i deficit okovi hrvatske ekonomije, već nesposobna politika

Jesu li deficit i javni dug okovi hrvatske ekonomije ili možemo li izaći iz krize neovisno o rastu javnog duga, glavne su teme okruglog stola održanog u petak, 5. prosinca, u organizaciji Sindikata znanosti.

Nacrt politike u znanosti i visokom obrazovanju

Učinili smo javno dostupnim i tekst Nacrta prijedloga politike u znanosti i visokom obrazovanju koji je također usvojen na 8. Saboru. Ovaj dokument predstavlja polazišne točke Sindikata u javnom djelovanju u području visokog obrazovanja i znanosti i stoga je od izrazite važnosti za organizaciju. Ovaj Nacrt prijedloga valja shvatiti kao poticajni i stalno otvoreni dokument za trajnu diskusiju unutar samoga Sindikata, naših sveučilišta i instituta te šire u društvu.

Rezolucije 8. Sabora Sindikata znanosti

Ovdje možete detaljno pregledati rezolucije usvojene na 8. Saboru Sindikata znanosti, koje nam služe kao stavovi za daljnje djelovanje, a govore o razornim posljedicama mjera štednje, o oduzimanja prava na cijenu rada, o potrebi prijevremenih izbora, o položaju hrvatskog jezika u znanosti, itd. Znanstvene teme obrađene su u zasebnom dokumentu o znanstvenoj politici.

Prezentacija o strogim mjerama štednje

Preuzmite i pogledajte zanimljivu prezentaciju našeg člana Malog vijeća i počasnog predsjednika Zvonimira Šikića o o neodrživosti ekonomskog koncepta štednje kao koncepta za izlazak iz krize.

Učinci politike Trojke u zemljama pogođenim ekonomskom krizom

Pogled na dostupne ekonomske pokazatelje i grafove govori o otvorenom i neprijateljskom preuzimanju upravljanja nad zemljom od strane Trojke, pri čemu je ključni cilj preuzimanja tzv. „svetost duga“, odnosno imperativ da se sav vanjski dug otplati vjerovnicima.

Pregled stanja hrvatskog gospodarstva i javnih financija – travanj 2014.

Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.

Što nam donosi drugi rebalans u 2013. i Plan proračuna za 2014.?

Rebalansom proračuna u 2013. deficit se povećao s 3,8 posto na 5,5 posto BDP-a, a u 2014. godini planira se dodatno smanjenje rashoda za zaposlene u MZOS-u od 279 milijuna kuna.

Pregled stanja hrvatskog gospodarstva i javnih financija – listopad 2013.

Hrvatska je u periodu 2009.-2012. ostvarila najnižu stopu zaposlenosti i drugi najveći kumulativni pad BDP unutar skupine EU zemalja. Više pročitajte u najnovijem pregledu.

Dešifriranje Europskog semestra i EDP procedure

Analiziramo kako će se primjena pravila Europskog semestra i s njom povezane Procedure prekomjernog deficita odraziti na hrvatsku fiskalnu politiku.

Prednosti članstva