Pregled stanja hrvatskog gospodarstva i javnih financija – travanj 2014.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU. Veći pad od 12,3 posto ostvarila je jedino Grčka čiji je BDP kumulativno pao za 26 posto. Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast. EK ove godine za Hrvatsku prognozira rast od 0,5 posto, Vlada se nada stagnaciji, a najnovije prognoze MMF-a ukazuju na pad od 0,6 posto.
U periodu 2009.-2013. Hrvatska je ostvarila i najnižu prosječnu stopu zaposlenosti na razini EU od samo 52,6 posto, a u veljači 2014. registrirana stopa nezaposlenosti dosegla je 22,7 posto, odnosno razinu iz 2002. Na kraju 2013., veću stopu anketne nezaposlenosti u EU od Hrvatske su imale jedino Grčka i Španjolska.
Hrvatska je u siječnju 2014. dobila službene preporuke Vijeća EU za smanjenje deficita na 4,6 posto u 2014., a u 2015. i 2016. EU očekuje smanjenje na 3,5 i 2,7 posto BDP-a. U ožujku 2014. Vlada je provela svoj peti rebalans proračuna u manje od 2 i pol godine mandata, kojim predviđa deficit od 4,5 posto BDP-a, ali izražen prema metodologiji kojom je deficit znatno manji od deficita kojeg izračunava EK. Također, Hrvatska rebalansom nije ispunila zahtjeve EK za prilagođavanjem strukturnog deficita te se već razmišlja o novim uštedama i mogućem novom rebalansu državnog proračuna.
Za više informacija preuzmite cijeli tekst.
