Hrvatska sveučilišta i znanstveni instituti od Hrvatske zaklade za znanost  u periodu od 2013. do 2021. dobili su manje novca nego što je kompaniji Mate Rimca dodijeljeno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ili skoro upola manje od ukupnog novca koji je povučen iz europskog okvira Horizon 2020. Možemo li tako razvijati ovo društvo na adekvatan način?

Zakonom je utvrđeno da se na suradničko radno mjesto asistenta bira osoba iz reda posebno uspješnih studenata, u praksi gornjih 10 posto. S druge strane, plaće mladih znanstvenika iznose svega 53 posto prosječne plaće za VSS u Zagrebu, njihovi ugovori na određeno traju 10 godina i u tom periodu često nisu kreditno sposobni za rješavanje stambenog pitanja. Cijene stambenih kvadrata od 2016. godine porasle su dvostruko više od plaća asistenata. Možemo li takvim uvjetima privući i zadržati najbolje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i stvarati temelje budućeg ekonomskog i društvenog razvoja?

Profesori i znanstvenici s najviše iskustva kontinuirano se zapostavljaju. 2014. im je plaća umanjena 10 posto; dok je drugim sličnim kategorijama zaposlenika država to umanjenje kompenzirala, njima nije. Dok je ove godine plaća gotovo svim zaposlenicima u javnim službama rasla za 100, 80 i 60 eura, njima nije porasla ni euro. U prvih 11 mjeseci ove godine plaća u privredi raste prosječno 14 posto, a plaća profesora i znanstvenika prosječno 2,36 posto. Možemo li ovakvim tretmanom očekivati motiviranost za provođenje reformi i razvoj sustava?

Izdvojeno

Prednosti članstva