Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja stavlja se izvan snage?

Nakon burne rasprave i teških kritika, Saborski odbor za znanost u srpnju će glasovati o Pravilniku o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja, stoji u članku koji prenosimo s portala Dalje.com.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora glasovat će početkom srpnja o prijedlozima vezanim uz raspravu o Pravilniku o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja koje je ‘iznjedrila’ današnja višesatna sjednica toga saborskog odbora koji se, zbog nedostatka kvoruma, nije danas mogao očitovati o tim prijedlozima.

Pravilnik o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja bio je jedina točka dnevnoga reda sjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koju je sazvao predsjednik Valter Boljunčić (IDS) koji je, nakon opsežne rasprave u kojoj je spomenuti pravilnik dobio jednodušnu nedovoljnu ocjenu, zaključio oblikovanjem prijedloga koji su sadržajno sukladni prijedlozima što ih je na početku sjednice iznio član Odbora Gvozden Flego (SDP).

Tako će, kako je najavio Boljunčić, Odbor početkom srpnja glasovati o tri prijedloga, od kojih je prvi da se spomenuti pravilnik, što ga je donijelo Nacionalno vijeće za znanost, kojemu je prestao mandat a novo vijeće još nije imenovano, stavi izvan snage dok se ne donese novi pravilnik, a do tada bi na snazi bio stari pravilnik o uvjetima izbora u znanstvena zvanja.

Flego je predložio, sudionici rasprave su podržali, a Boljunčić je prihvatio i drugi prijedlog da se imenuje saborsko povjerenstvo koje će utvrditi jesu li postojale proceduralne nepravilnosti u donošenju spomenutoga pravilnika.

Ako je suditi po današnjoj raspravi onda nema dvojbe da je Pravilnik donesen netransparentono i da nije poštivana procedura.

Tako je vanjski član Odbora dekan Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Parać ustvrdio da je način na koji je donesen Pravilnik “prvorazredni normativni i pravni skandal” te da “Pravilnik treba ‘zbrisati s lica zemlje jer je donesen u maniri balkanske sačekuše”.

Parać smatra da Pravilnik predstavlja vraćanje hrvatske znanosti u vrijeme kojega se ne želimo sjećati i traži odgovornost članova Nacionalnoga vijeća za znanost.

Predstavnica sindikata “Akademska solidarnost” i asistentica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dijana Ćurković primijetila je da na sjednici nema predstavnika mjerodavnoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kao i Nacionalnoga vijeća za znanost, što smatra potpunim ignoriranjem akademske zajednice.

Akademkinja Milena Žic Fuchs, koja je bila na čelu Područnoga vijeća za humanističke znanosti potvrdila je napomenu njezina kolege profesora Ive Čovića da joj nije bilo dopušteno sudjelovati na sjednicama Nacionalnoga vijeća za znanost. Kao osoba koja je od 2005. prepoznata kao stručnjak i u Europskoj znanstvenoj zakladi (European Science Foundation – ESF) upozorila je na odgovor koji je ovih dana uputio predsjedavajući ESF-a Pär Omling pomoćniku hrvatskoga ministra znanosti Saši Zeleniki u kojemu ističe kako je glavni razlog što se ukida kvantifikacijski pristup pri vredovanju znanstvenih postignuća zlouporaba znanstvenih baza.

Na alarmantne posljedice Pravilnika za hrvatsku znanost među ostalima upozorio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš koji je podsjetio kako je Sveučilište sustavno ukazivalo Hrvatskome saboru na te i druge probleme hrvatske akademske zajednice.

Kako je rekao Boljunčić, Odbor će u srpnju glasovati i o prijedlogu da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta očituje o izboru članova novoga Nacionalnog vijeća koj bi, po prijedlogu toga ministarstva, trebalo biti jedinstveno za znanost i visoko obrazovanje, za razliku od dosadašnja dva vijeća – za znanost i visoko obrazovanje.

(Hina)


Ključne riječi:

Hrvatski sabor | pravilnik | uvjeti za izbor u znanstvena zvanja



Back to Top