Porezni sustav i javna potrošnja

Konferencija za tisak Sindikata znanosti: Umjesto kriznog poreza uvedite krizni prirez Potaknut najavljenim izmjenama poreza na dohodak, Sindikat znanosti je na tiskovnoj konferenciji prezentirao svoje poglede na porezni sustav . Marko Krištof, stručni suradnik Sindikata naglasio je da je trenutni porezni sustav nepravedan, dok su predložene izmjene poreza na dohodak neprihvatljive jer od njih najveću […]

Konferencija za tisak Sindikata znanosti: Umjesto kriznog poreza uvedite krizni prirez

Potaknut najavljenim izmjenama poreza na dohodak, Sindikat znanosti je na tiskovnoj konferenciji prezentirao svoje poglede na porezni sustav .

Marko Krištof, stručni suradnik Sindikata naglasio je da je trenutni porezni sustav nepravedan, dok su predložene izmjene poreza na dohodak neprihvatljive jer od njih najveću korist imaju upravo oni s najvećim dohocima.

Sindikati već duže vrijeme traže cjelovite izmjene poreznog sustava, koje bi osim revizije poreza na dohodak uključivale i uvo?enje poreza na imovinu, dividendu, te reviziju poreza na dobit. Me?utim, Vlada ponovno odgovara parcijalnim mjerama, izmjenom poreznih stopa poreza na dohodak.

Kako u Hrvatskoj ugovori o radu u kojima je naknada ugovorena u neto iznosu nisu zabranjeni, radnici koji su pristali na takve ugovore od ove porezne reforme neće imati nikakve koristi jer će cjelokupno povećanje njihove plaće pripasti poslodavcu.

G. Ribić je iznio prijedlog da se krizni porez zamjenji kriznim prirezom, ideju koju smo čuli od našeg sindikalnog povjerenika ekonomskog fakulteta u Rijeci. Prirez bi se, jednako kao i prirez gradova i općina obračunavao kao udio u ukupnom porezu. Ovakav prijedlog znatno je pravedniji od kriznog poreza, jer osobe s većom plaćom snose veći teret.

U nastavku je g. Ribić ponovio tvrdnje izrečene u Otvorenom, da javna potrošnja u Hrvatskoj nije prevelika. Ponovio je da se problem nalazi u njezinoj strukturi, dok je ona po veličini čak manja nego u usporedivim europskim zemljama. U to se uvjerite pogledom na tablice koje smo podijelili novinarima:

Sindikat znanosti traži:

  1. izričitu zabranu ugovaranja rada u neto iznosu,
  2. ukidanje najveće osnovice za obračun doprinosa
  3. kaznenu stopu u iznosu od 66% za sve plaće iznad plaće predsjednika Republike
  4. zamjenu kriznog poreza kriznim prirezom
  5. reformu cjelokupnog poreznog sistema


Snimku tiskovne konferencije možete poslušati ovdje.

A preporučamo i medijske izvještaje:


Ključne riječi:

krizni porez, Marko Krištof, porezni sustav

Vezane vijesti

Prednosti članstva