Novi list, 9.6.2017., kolumna Branka Podgornika: Strahuju od naroda

Prenosimo komentar Branka Podgornika iz Novog lista o prijedlogu Europske komisije za preuređenje Europske unije, koji može bitno utjecati na budućnost cijele Hrvatske. Teze vrlo bliske ovom komentaru zastupane su na Nacionalnoj raspravi o budućnosti Europe koja je u organizaciji hrvatskih članova Europskog gospodarskog i socijalnog odbora održana u Zagrebu 29. svibnja 2017.

Strahuju od naroda

Autor: Branko Podgornik
Objavljeno: 9. lipanj 2017. u 18:36

Znakovito je da za preuređenje koje predlaže Komisija, kako kaže njezin povjerenik Pierre Moscovici, ne bi trebalo mišljenje naroda. Komisija se boji referenduma, jer njihovi ishodi u članicama EU-a redovito završavaju negativno po budućnost Unije. Posljednji je bio Brexit. Očito, razvoj događaja u Uniji, u kojoj institucije forsiraju učvršćivanje jedinstva EU-a, a sve više strahuju od mišljenja naroda, ne sluti na dobro

Dok se politička scena bavi budućnošću Plenkovićeve vlade, našoj javnosti promaknula je vijest da je iz Europske komisije stigao novi prijedlog za preuređenje Europske unije, koji može bitno utjecati na budućnost cijele Hrvatske.

Komisija je predložila poteze za jačanje i dovršetak eurozone – koja sada okuplja 19 zemalja – kako bi zaustavila dezintegraciju Unije.

Naime, zajednička valuta euro neće moći preživjeti sljedeću ekonomsku krizu i stoga treba reformirati monetarnu uniju (eurozonu) kako bi se spriječio njezin kolaps, zaključio je lani Jacques Delors, jedan od tvoraca eura.

Slično misli i Otmar Issing, arhitekt eura iz Njemačke. Stoga Komisija želi ublažiti negativne posljedice eura na gospodarstva mnogih zemalja koje su ga prihvatile. Euro, priznaje Komisija, nije doveo do smanjivanja razlika u razvijenosti članica, nego produbljuje razlike između sjevera i juga EU-a.

Komisija predlaže stvaranje nove, paralelne vlasti u EU-u, isključivo za 19 članica eurozone. One bi dobile posebno ministarstvo financija i nove fondove – za investicije, za pomoć bankama u krizi i osiguranje depozita štediša, za nezaposlene. Putem tih fondova preraspodjeljivao bi se novac kao u federalnim državama. Bogatije bi zemlje solidarno pokrivale ekonomske i socijalne gubitke u zemljama koje zaostaju.

Međutim, najveći protivnik te preraspodjele je Njemačka koja je, prema priznanju njezina ministra Sigmara Gabriela, najveći dobitnik eura. U Njemačkoj se tome protivi većina političara, medija i javnosti. Ne žele davati više novca za siromašnije, jer smatraju da ih europski jug već danas  iskorištava.

U komentaru pod naslovom »Briselske iluzije o euru«, Glas Njemačke je upozorio da bi dovršetak monetarne unije, kako ga zamišlja Komisija, išao »na teret stabilnih zemalja sjevera«, što »nema nikakvih izgleda«.

Ako to pogledamo kroz hrvatske naočale, očito je da naša zemlja ne može očekivati da će bogate zemlje – koje imaju koristi od eura i jedinstvenog tržišta – Hrvatskoj nadoknađivati ekonomske, socijalne i ljudske gubitke zbog njezinog sve većeg zaostajanja za razvijenima.

Njemačka neće pokrivati gubitke u mirovinskom, zdravstvenom i obrazovnom sustavu zemalja juga, koji nastaju zbog iseljavanja njihovih mladih i najobrazovanijih ljudi u Njemačku. Europska unija, očito, neće postati država.

Budući da je tome tako, pitanje je zašto premijer Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić sada požuruju prelazak Hrvatske na euro – usprkos tome što eurozona prema mišljenju njezinih tvoraca nema izgleda za opstanak, a Komisijini prijedlozi za njezino preuređenje ne mogu proći.

Zašto predlažu trajno odricanje Hrvatske od njezinog monetarnog suvereniteta, ako će naša država od eura imati više štete nego koristi?

Znakovito je da za preuređenje koje predlaže Komisija, kako kaže njezin povjerenik Pierre Moscovici, ne bi trebalo mišljenje naroda. Komisija se boji referenduma, jer njihovi ishodi u članicama EU-a redovito završavaju negativno po budućnost Unije. Posljednji je bio Brexit. Očito, razvoj događaja u Uniji, u kojoj institucije forsiraju učvršćivanje jedinstva EU-a, a sve više strahuju od mišljenja naroda, ne sluti na dobro.


Ključne riječi:

Branko Podgornik | eurozona | Novi list | reforma



Back to Top