Panel: Stanje u sustavu – između umora od reformi i potrebe za vizijom
Sjajan i sadržajan uvid ususret izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji otvara ključna pitanja vizije, financiranja, položaja znanosti i mladih znanstvenika te održivosti sustava
Panel održan u sklopu Skupa povjerenika Sindikata znanosti okupio je istaknute sudionike sustava: prof. dr. sc. Blaženku Divjak (FOI; bivša ministrica znanosti i obrazovanja), Ivu Šuška (MEF Zagreb; bivši državni tajnik MZOS-a), dr. sc. Jakova Prorokovića (UNIZD; član Velikog vijeća), dr. sc. Sašu Cecija (IRB; član Malog vijeća) i prof. dr. sc. Predraga Markovića (FFZG; predsjednik Velikog vijeća). Moderator je bio Domagoj Novokmet (Ideje.hr).
Uvodni govor održao je prof. dr. sc. Dragan Bagić koji je postavio pitanje postoji li vizija i plan za sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj i što možemo očekivati. Naglasivši da, ako nema vizije, nema ni politike.
Uvodni govor pogledajte ovdje:
Vizija postoji, ali ne dolazi do izražaja
Blaženka Divjak istaknula je kako u sustavu ima ljudi s vizijom, ali da ona teško dolazi do izražaja zbog političkih i interesnih blokada, kako na razini države tako i na razini sveučilišta. Upozorila je i na zabrinjavajuću šutnju u akademskoj zajednici te na pritiske kojima su izloženi oni koji javno progovaraju o problemima.
Predrag Marković naglasio je da se pojam vizije često banalizira i svodi na tehničke prilagodbe, dok izostaje jasna ideja o tome što želimo izgraditi. Posebno je upozorio na “umor od reformi” jer su brojne promjene koje nisu dale rezultat proizvele otpor prema svakoj novoj inicijativi i dugoročno petrificirale status quo.
Financiranje, meritokracija i zatvorenost sustava
Saša Ceci otvorio je pitanje financiranja znanosti i netransparentnosti evaluacijskih postupaka, upozorivši na iluziju meritokracije i na sustav koji često ne prepoznaje stvarnu kvalitetu, ali proizvodi dugoročne nejednakosti i frustracije.
Ivo Šušak ukazao je na zatvorenost sustava, slab protok ljudi između akademije i realnog sektora te na probleme kadrovske politike. Posebno je istaknuo nepovoljan položaj asistenata i vezivanje njihovih plaća uz druge sektore, što otežava privlačenje i zadržavanje najboljih mladih ljudi u sustavu.
Mladi znanstvenici između entuzijazma i nesigurnosti
Jakov Proroković istaknuo je da je znanstveni i nastavnički posao i dalje izuzetno vrijedan i privlačan, ali da mladi moraju znati s kakvim se rizicima suočavaju – od nesigurnosti radnog mjesta do neizvjesnih karijernih putova. Upozorio je da bez stabilnih i predvidivih uvjeta rada nema dugoročne pozitivne selekcije ni kvalitete.
U raspravi s publikom posebno je naglašena podcijenjenost nastavnog rada. Istaknuto je kako se od nastavnika traži sve veće opterećenje, dok se napredovanje i dalje dominantno veže uz znanstvenu produkciju. Takav model dugoročno potkopava kvalitetu nastave i motivaciju zaposlenika.
Demografija, studenti i odgovornost zajednice
Sudionici su se dotaknuli i pada broja studenata, nedovoljnog otvaranja prema stranim studentima te dugoročnih demografskih izazova. Upozoreno je da će bez strateškog pristupa sustav uskoro biti suočen s ozbiljnim pitanjima održivosti.
Zaključno, panel je poslao jasnu poruku: odgovornost za promjene ne može se prebacivati isključivo na više razine. Akademska zajednica mora pokazati hrabrost i preuzeti dio odgovornosti za kvalitetu, transparentnost i obranu javnog interesa. U tom procesu Sindikat znanosti ima ključnu ulogu kao zaštitnik zaposlenih, ali i kao akter koji potiče otvorenu raspravu i sustavne promjene.
Cijeli panel pogledajte ovdje:
Ako mislite da sustav visokog obrazovanja zahtijeva promjene, javite se s konkretnim prijedlozima Sindikatu znanosti. Ovdje saznajte kako.
Isključivi cilj fonda za zajmove članovima Sindikata znanosti jest financijska pomoć članovima. Sindikat već godinama odobrava vrlo povoljne pozajmice svojim članovima.
