Nove Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, koji stupaju na snagu 29. travnja, pogledajte OVDJE.

Okrugli stol u organizaciji Sindikata znanosti u sklopu javne rasprave o Nacionalnim kriterijima pogledajte OVDJE.

Sindikat je organizirao i dva Zoom sastanka sa zainteresiranim članovima kako bi prikupio što veći broj stavova i doprinosa.

Stajališta Sindikata iznesena u postupku e-savjetovanja dostupna su OVDJE.

Tijekom procesa donošenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, koji se protegnuo na oko dvije i pol godine, Sindikat je dao doprinos unapređenju niza pojedinačnih i konkretnih odredbi Nacionalnih kriterija, a u nastavku ćemo istaknuti pozicije koje smo, uglavnom uspješno, zagovarali o ključnim pitanjima i prijeporima.

Horizontalni kriteriji

Nakon što je Nacionalno vijeće prihvatilo koncept horizontalnih kriterija, kao glavnog novuma novih Nacionalnih kriterija, Sindikat je tragom zaključka Velikog vijeća zagovarao poziciju da horizontalni kriteriji ne bi smjeli biti fiksni ni nezamjenjivi, kako su inicijalno predloženi. Navedeno stajalište je imalo uporište u dva skupa argumenata:

• da se prakse znanstvenog rada značajno razlikuju među znanstvenim područjima i poljima te da nije moguće imati jedinstven skup kriterija koji su jednako relevantni i primjenjivi u svim znanstvenim područnima i poljima;
• da je poželjno omogućiti članovima akademske zajednice usmjeravanje njihovih karijera u različitim smjerovima, sukladno njihovim osobnim afinitetima i kvalitetama.

Argumentaciju Sindikata za potrebom određene fleksibilizacije horizontalnih kriterija prihvatila je većina članova Nacionalnog vijeća te je u javno savjetovanje upućena verzija koja je omogućavala određenu fleksibilnost, odnosno mogućnost zamjene „obveznih“ horizontalnih kriterija. Nakon javne rasprave, Sindikat je, zajedno s nekim novim članovima Nacionalnog vijeća, zagovarao dodatnu fleksibilizaciju horizontalnih kriterija, što je u konačnici i prihvaćeno u konačnoj verziji Nacionalnih kriterija. Sindikat se zalagao i za preciznije definiranje pojedinih horizontalnih kriterija, uključujući i izostavljanje financijskih kriterija u definicijama projekata, što je prihvaćeno u konačnoj verziji.

Različiti kriteriji za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta

Tragom rasprava na Velikom vijeću i Malom vijeću, od samog početka rada na Nacionalnim kriterijima smo zagovarali uvođenje određenih razlika u kriterijima za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, a koja bi reflektirala činjenicu da su ukinuta znanstvena zvanja te da prema važećem zakonu postoji samo izbor na radno mjesto te činjenicu da se navedena dva skupa radnih mjesta razlikuju u strukturi ranog vremena, pri čemu znanstveno-nastavna radna mjesta uključuju dvostruko manji broj sati za znanstveni rad od znanstvenih radnih mjesta.

Pri tome nismo inzistirali na konkretnom rješenju, nego smo zagovarali vođenje otvorene rasprave o tom pitanju i pokušaj pronalaska određenog rješenja, koje s jedne strane ne bi povećalo očekivanja za zaposlene na znanstvenim radnim mjestima, a s druge strane ne bi dezavuiralo znanstvenu reputaciju znanstveno-nastavnih radnih mjesta.

Do pokretanja savjetovanja s javnošću nije bilo značajnog interesa u Nacionalnom vijeću za tu raspravu, što se ipak promijenilo nakon provedenog postupka e-savjetovanja koje je iznjedrilo velik broj komentara (uključujući i službeno očitovanje Sindikata) koji su iznijeli prigovore upravo na tom tragu. U nastavku rada na Nacionalnim kriterijima nakon e-savjetovanja, to pitanje je dobilo veću pozornost te je posljedično u konačnoj verziji uvedena određena razlika u kriterijima za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta.

Tako su horizontalni kriteriji za znanstvena radna mjesta neznatno zahtjevniji (u vidu manje izbornosti), odnosno u ponudu horizontalnih kriterija za znanstveno-nastavna radna mjesta uvedeni su pojedini nastavni doprinosi. Dodatno, prihvaćen je prijedlog i da se za znanstvena radna mjesta propiše obveza ispunjavanja dijela posebnih kriterija (riječ je o bivšim kriterijima Rektorskog zbora za znanstveno-nastavna radna mjesta koji se sada zovu „posebni kriteriji“), čime se smanjuje razlika u broju nacionalnih kriterija koje moraju ispuniti znanstveno-nastavna radna mjesta u odnosu na znanstvena. Nešto slično posebnim kriterijima su javni instituti imali u svojim institucijskim kriterijima, ali oni dosad nisu bili propisani na nacionalnoj razini.

Stav Sindikata o “institucijskom doprinosu”

Sindikat se zalagao da u Nacionalne kriterije ne bude uvršten skup C (Kriteriji doprinosa društvenoj misiji i prepoznatljivosti) posebnih kriterija iz prijedloga Rektorskog zbora, s obzirom da se radi o neznatno proširenim dosadašnjim kriterijima institucijskog doprinosa. Navedeno stajalište bilo je utemeljeno u dva argumenta:

• navedena skupina kriterija nije propisana Zakonom (propisano je da Rektorski zbor predlaže kriterije nastavnog i znanstveno-stručnog doprinosa);
• ispunjavanje predloženih kriterija ne ovisi samo o sposobnostima i angažmanu kandidata, nego i o unutarinstitucionalnim odnosima i akademskoj politici.

U konačnoj verziji je prihvaćeno kompromisno rješenje prema kojemu je skupina C kriterija zadržana, ali je znatno smanjena njezina važnost u izboru na radna mjesta, tako da postoji obveza ispunjavanja jednog kriterija iz ove skupine i to samo za radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju/znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, dok je u inicijalnom prijedlogu Rektorskog zbora obveza ispunjavanja jednog kriterija iz ove skupine postojala već za radno mjesto izvanrednog profesora, dok je za radno mjesto redovitih profesora u trajnom zvanju prema tom prijedlogu trebalo obavezno ispuniti tri takva kriterija, jednako kao u kategoriji nastavnog doprinosa.

Ujednačavanje vertikalnih kriterija

Budući da su novi Nacionalni kriteriji po prvi put izrađivani dominantno u okviru samog Nacionalnog vijeća (ranije su važnu ulogu imala i područna vijeća, koja više ne postoje), bila je to prilika i da se ujednači logika vertikalnih kriterija po područjima i poljima znanosti (dosadašnji znanosti kriteriji po područjima i poljima).

Naime, stav je Sindikata da su brojna pitanja u tim kriterijima do sada bila bitno različito uređena bez jasnih razloga i argumenata. Neka od tih pitanja značajno utječu na radne uvjete i karijere, kao što je razlika broja radova/bodova između pojedinih zvanja (visina stepenica među zvanjima), te bi ta pravila trebala biti okvirno slično uređena za različita područja i polja. Do sada to nije bio slučaj, što je rezultiralo time da se u nekim područjima sa znatno manjim relativnim brojem može postati docent/znanstveni suradnik nego u drugim područjima, dok se s druge strane visina „stepenica“ u nekim područjima povećava kako se napreduje u hijerarhiji, a u drugima se smanjuje itd.

Postoji još niz različitih praksi u kojima postoje znatne razlike, a koje nije moguće lako racionalno obraniti. Time se pred znanstvenike u različitim znanstvenim područjima postavljaju različita karijerna očekivanja, što radne uvjete i karijerne putanje čini bitno drugačijima. Bili smo stava da takve razlike mogu postojati ako za njih ima valjanih argumenata i imanentnih razlika među poljima, ali da nisu opravdana ako su puka posljedica tradicije i običaja.

O kriterijima za humanističke i društvene znanosti

Posebno treba istaknuti da je u humanističkim znanostima do sada postojao sustav dvostrukih kriterija: kriterij broja publikacija i kriterij broja bodova temeljem opsega publikacija i njihove kategorizacije. To je pred članove akademske zajednice iz humanističkih znanosti stavljalo obvezu ispunjavanja dvostrukih kriterija, što nije postojalo niti u jednom drugom području. Temeljem internih konzultacija sa članovima viših tijela Sindikata iz humanističkih znanosti, zagovarali smo pojednostavljivanje kriterija za humanističke znanosti na način da se zadrži samo jedan skup kriterija (broj publikacija). Navedeni prijedlog je prihvaćen, a u završnom postupku oblikovanja Nacionalnih kriterija to su podržali i novoimenovani članovi Nacionalnog vijeća iz humanističkih znanosti.

U društvenim znanostima je izmjenama kriterija 2022. godine u potpunosti ukinuta bilo kakva kumulativnost znanstvenog rada. To znači da se za svaku stepenicu u napredovanju morao prikupiti određeni broj bodova od zadnjeg izbora bez mogućnosti prenošenja eventualnog viška bodova iz prethodnog izbora. Slična pravila nisu postojala niti za jedno drugo područje znanosti, čime su radni uvjeti za znanstvenike u društvenim znanostima bili bitno drugačiji od radnih uvjeta znanstvenika u svim drugim područjima. U sklopu nastojanja da se ujednače pravila i radni uvjeti po područjima, Sindikat je zagovarao ujednačavanje logike kriterija s obzirom na kumulativnost, što je u konačnici rezultiralo vraćanjem kumulativnih kriterija i u društvenim znanostima.

Nastavna radna mjesta

U djelu kriterija koja se odnose na nastavna radna mjesta, Sindikat se nakon provedene javne rasprave zalagao da se prihvati što više sugestija i komentara udruga i organizacija sveučilišnih nastavnika (npr. lektora, predavača kineziologije), što je i velikoj mjeri i učinjeno.

Sindikat se zalagao i za duži prijelazni period, kao i za preciznije i povoljnije reguliranje pojedinih prijelaznih odredbi.

Kako je Sindikat sudjelovao u procesu

Sindikat znanosti je imao aktivnu ulogu u donošenju novih Kriterija putem svog predstavnika u Nacionalnom vijeću, prof. dr. sc. Dragana Bagića. Profesor Bagić je aktivno sudjelovao u raspravama o svim ključnim pitanjima relevantnim za definiranje sadržaja novih Nacionalnih kriterija, oslanjajući se pritom na rasprave i zaključke viših tijela Sindikata.

Treba napomenuti da prema odredbama Zakona predstavnik Sindikata nema pravo glasa u Nacionalnom vijeću, te stoga formalno ne sudjeluje u donošenju odluka, pa posljedično, može utjecati na odluke Nacionalnog vijeća samo snagom argumenata i uvjeravanjem ostalih članova u ispravnost ili pogrešnost pojedinih rješenja koja su stavljena na stol u raspravi.

Ključne riječi:

Dragan Bagić, nacionalni kriteriji, Nacionalno vijeće za znanost, uvjeti za napredovanje