Komentari na izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

U nastavku slijede predložene izmjene i dopune Zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti s integriranim komentarima Sindikata iza svakog članka na koji se komentar odnosi.

Komentari su izvorno objavljeni na internet stranicama e-savjetovanja.

OPĆI KOMENTARI NA ZAKON

Radnička vijeća

KOMENTAR NSZVO: U praksi se pokazala mogućnost pogrešnog tumačenja članka 18. ZVOZD-a u odnosu na članak 145. st. 2. ZOR-a, prema kojem se fakultetska, odnosno akademijska vijeća, senati, vijeća veleučilišta ili znanstvena vijeća na institutima mogu smatrati upravim organom u smislu odredbi ZOR-a koje se odnose na izbor članova radničkih vijeća. U slučaju takvih tumačenja, svi članovi navedenih vijeća ostaju bez aktivnog i pasivnog biračkog prava za radnička vijeća. S obzirom da velika većina zaposlenika na većini ustanova jesu članovi navedenih vijeća, posljedično bi se moglo dogoditi da većina zaposlenih u sustavu izgubi pravo birati i biti birani u radnička vijeća. Oduzimanje prava na radničko predstavljanje velikoj većini zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja predstavljalo bi ozbiljno kršenje ustavnih načela i konvencija MOR-a. Stoga NSZ predlaže da se člancima 12., članak 19., članak 26. i članak 34. dodaju novi stavci sa sljedećim sadržajem „senat/fakultetsko odnosno akademijsko vijeće/vijeće veleučilišta/znanstveno vijeće ne smatra upravnim odnosno nadzornim organom poslodavca u smislu čl. 145. st. 2. Zakona o radu”.

Znanstvena radna mjesta

KOMENTAR NSZVO: Sveučilišta i njihove sastavnice su ključne ustanove za proizvodnju novog znanja i znanstvena otkrića kako u Hrvatskoj tako i u Europskom istraživačkom prostoru. Sva najuspješnija sveučilišta imaju dio zaposlenika koja se bave isključivo ili dominantno znanstveno-istraživačkim radom, koji su nositelji znanstvene djelatnosti. Promjena ovog Zakona je prilika da se ispravi greška iz 2022. godine kada su takva radna mjesta ukinuta, te da se time omogući hrvatskim sveučilištima daljnji razvoj znanstvene komponente. Osim navedenog principijelnog razloga, znanstvena radna mjesta treba vratiti u sustav i zbog toga što Zakon iz 2022. godine nije adekvatno u prijelaznim odredbama riješio sudbinu ljudi koji su se u tom trenutku našli na znanstvenim radnim mjestima. To je proizvelo niz poteškoća na razini osobnih sudbina, ali ugrožava i neke ustanove sa dugom tradicijom. Primjerice, zbog nemogućnosti novih zapošljavanja tim ustrojstvenim jedinicama, kao što je primjerice Opservatorij Hvar Geodetskog fakulteta, prijeti scenarij prestanka djelovanja.

Predlažemo da se izmjenama i dopunama ZVOZD-a ponovno predvidi postojanje znanstvenih radnih mjesta na sveučilištima.

Pozicija knjižnica i knjižničara

KOMENTAR NSZVO: Iz citiranih članaka Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti NN 119/22 razvidno je da se knjižnica kao samostalna ili ustrojbena jedinica sveučilišta ili njegove sastavnice, ne spominje nigdje. Smatramo važnim da se knjižnice definiraju u Izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bi se financiranje knjižnične djelatnosti i stručno napredovanje knjižničara obavljalo u skladu sa zakonskim regulativama koje to predviđaju i prema kojima se ostvaruje pravo na financiranje (npr. nabava građe, pružanje i nuđenje usluga, omogućenost napredovanja itd.). Sukladno navedenom potrebno je uvesti sljedeće izmjene:

Članak 17.

(1) Fakultet odnosno umjetnička akademija sastavnica je sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu, umjetničku, KNJIŽNIČNU (dopisati) i stručnu djelatnost.

 Članak 38.

(7) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik, odnosno (DOPISATI) KNJIŽNIČARSKI TEHNIČAR, KNJIŽNIČAR, VIŠI KNJIŽNIČAR I KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK.

Ova radna mjesta predviđena su Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci NN 107/2021 i Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama NN 22/2024. Na ovaj način stručni knjižničarski djelatnici bili bi definirani u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao što je definirano u navedenim Standardima čl.7 i ZKKD čl. 31.

Podredna primjena propisa – preciziranje primjene Zakona o općem upravnom postupku na odlučivanje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika

Članak 5.

(3) Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata te na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak.

KOMENTAR NSZVO: Iz odredbe stavka 3. dalo bi se zaključiti da se želi isključiti primjena odredaba općih propisa o radu na određene aspekte radnopravnih odnosa zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti. Naime, nejasno je na koje se točno postupke kojima se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika referira stavak 3. ovog članka. Nastavnici, znanstvenici i suradnici primarno su zaposlenici ustanova koji u vezi prava i obveza iz radnog odnosa sklapaju ugovore o radu te je o njihovim pravima i obvezama prvenstveno ovlašten odlučivati poslodavac unutar njihovog radnopravnog odnosa, u kojem slučaju se nedvojbeno primjenjuju opći propisi o radu.

Odredbom članka 5. stavka 3. zapravo se određuje da se na odlučivanje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku što bi značilo da će primjerice o pravu na godišnji odmor nastavnika (pravo iz radnog odnosa) fakultet odlučivati u upravnom postupku. To bi ujedno značilo i da ako zaposlenik nije zadovoljan s rješenjem o korištenju godišnjeg odmora, protiv njega može podnijeti žalbu, a zatim pokrenuti i upravni spor. Pretpostavljamo da to ipak nije bila intencija predlagatelja stoga predlažemo da se u stavku 3. precizno navede da se na radnopravni status zaposlenih u javnim ustanovama primjenjuju opći propisi o radu, osim u slučajevima određenima Zakonom, kada se na odlučivanje o pojedinim pravima i obvezama primjenjuje opći propis kojim je uređen upravni postupak.

Ocjena rada suradnika – preciziranje odredbi u slučaju nepropisivanja postupka i kriterija ocjenjivanja

Članak 45.

(1) Suradniku se imenuje mentor iz reda nastavnika odnosno znanstvenika, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

(2) Visoko učilište odnosno znanstveni institut ocjenjuje rad suradnika najmanje jednom godišnje, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

KOMENTAR NSZVO: Predloženom odredbom nije jasno uređena situacija u kojoj je ustanova propustila donijeti ovaj opći akt, odnosno propisati postupak i kriterije za ocjenjivanje rada suradnika. Stoga se postavlja pitanje može li se u tom slučaju ovaj institut uopće primjenjivati.

KOMENTARI NA POJEDINE ČLANKE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZVOZD-a

Ustroj sveučilišta

Članak 2.

U članku 10. stavak 4. mijenja se i glasi:

(4) Sveučilišni odjel, fakultet bez pravne osobnosti odnosno umjetnička akademija bez pravne osobnosti izvodi studije te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih područja i polja ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području.

KOMENTAR: Predložena izmjena svakako će riješiti neke od postojećih problema po pitanju izvođenja studija u više područja ili polja na sveučilišnim odjelima odnosno fakultetima bez pravne osobnosti, međutim, prema našem mišljenju i dalje ne rješava problem studija koji se izvode u jednom ili više polja te u interdisciplinarnom području. Naime, trenutna stipulacija odredbe implicira mogućnost izvođenja studija u jednom ili više područja i polja ILI u interdisciplinarnom znanstvenom/umjetničkom području. Stoga je potrebno nadopuniti predloženu odredbu na način da bude nedvojbeno jasno da se studiji mogu izvoditi istovremeno u jednom ili više područja i polja te u interdisciplinarnom području.

Prijedlog izmjena predmetne odredbe: Sveučilišni odjel, fakultet bez pravne osobnosti odnosno umjetnička akademija bez pravne osobnosti izvodi studije te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih područja i polja i/ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području.

DODATNO: Potrebno je definirati poziciju knjižnica te izmijeniti stavak 2. i 3. na sljedeći način:

(2) Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet, umjetničku akademiju ili knjižnicu.

(3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati sveučilišni odjel, fakultet odnosno umjetničku akademiju bez pravne osobnosti, institut, knjižnicu, centar, zavod, kliniku ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.

Prijedlog izmjena odredbi o nastavnim radnim mjestima i mogućnostima napredovanju nastavnika na sveučilištu

Članak 14.

KOMENTAR NSZVO na članak 14.  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, a koja se odnosi na članak 37. stavak 2. Zakona i članak 38. Zakona:

Sva nastavna radna mjesta na sveučilištu trebaju imati istu perspektivu napredovanja. Zakonom u člancima 37. i 38. uređena su radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika pri čemu su se za sva nastavna radna mjesta na sveučilištu (lektori, predavači stranih jezika, korepetitor, umjetnički savjetnik) predviđena po tri stupnja napredovanja, dok su samo za predavače na sveučilištu (osim predavača stranog jezika) predviđena dva stupnja (predavač i viši predavač). Različit tretman nastavnih radnih mjesta u pogledu perspektive napredovanja nije moguće opravdati meritornim argumentima te predstavlja jasnu diskriminaciju navedene kategorije zaposlenika.

Stoga se predlaže izmjena članka 37. stavak 2. Zakona tako da glasi:

(2) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta predavača, višeg predavača i predavača savjetnika samo ako se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu odnosno kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nastavnici na sveučilištu na sveučilišnom studiju zapošljavaju se i na nastavna radna mjesta za poučavanje jezika, na nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika te na nastavna radna mjesta u umjetničkom području.

Predlaže se dodati novi stavak u članak 37. koji glasi: “Nastavnici na sveučilištu na stručnim studijima mogu se zapošljavati na nastavna radna mjesta iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona.“

Predloženom dopunom otvara se mogućnost i da se u postupku pripajanja veleučilišta sveučilištima, nastavnicima omogući zadržavanje postojećih nastavnih radnih mjesta te osigura mogućnost njihova daljnjeg napredovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Predlaže se i izmjena članka 38. stavak 4. tako da glasi:

(4) Nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju od najnižeg prema višemu su lektor, viši lektor i lektor savjetnik, a nastavna radna mjesta za poučavanje jezika od najnižeg prema višemu su predavač, viši predavač i predavač savjetnik.

Predlaže se da sva savjetnička nastavna radna mjesta iz članka 37. i 38. Zakona ne podliježu reizboru.

U odnosu na članak 38. stavak 7. Zakona smatramo da je potrebno Zakonom urediti kriterije za napredovanje, kao i nadležnost i ovlasti tijela nadležnih za provedbu postupka napredovanja na navedena radna mjesta.

Izmjena odredbi o sastavu stručnog povjerenstva prilikom izbora na slobodno radno mjesto, izbor na slobodno radno mjesto u dva ili više polja, produženje roka za donošenje odluke matičnog odbora, priznavanje ranijih odluka matičnog odbora/povjerenstva

Članak 16.

 U članku 40. stavak 2. predlaže se mijenjati:

„(2) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka i odluku o imenovanju stručnog povjerenstva.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka za izbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, od kojih je najmanje jedan član zaposlenik visokog učilišta ili znanstvenog instituta različitog od onoga za koje se provodi izbor, a  jedan član može biti professor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus.“

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka član stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka može biti zaposlenik na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i srodnom polju ili odgovarajućem polju u interdisciplinarnom području, odnosno nastavnik ili znanstvenik u trajnom izboru u mirovini u istom području.

(5) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka za izbor na radno mjesto suradnika sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu nastavnika ili znanstvenika u istom  znanstvenom odnosno umjetničkom području, od koji najmanje jedan član mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor.

(6) Izbor na radno mjesto u dva ili više polja može se provesti ako je tako propisano općim aktom visokog učilišta koji uređuje ustroj radnih mjesta, a ako se izbor na radno mjesto provodi u dva ili više polja, u stručnom povjerenstvu iz stavka 2. ovoga članka moraju biti zastupljeni predstavnici svakog polja u kojemu se provodi izbor na radno mjesto.“.

Dosadašnji stavci 4. do 7. postaju stavci 7. do 10.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 11. iza riječi: „mjesto“ dodaju se riječi: „i izbora kandidata u skladu sa stavkom 15. ovoga članka.“

U dosadašnjem stavku  9. koji postaje stavak 12. broj: „6“ zamjenjuje se brojem: „9“.

U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 13. broj: „9“ zamjenjuje se brojem: „12“.

U dosadašnjem stavku 11. koji postaje stavak 14. broj: „9“ zamjenjuje se brojem: „12“, a broj: „10“ zamjenjuje se brojem: „13“.

Iza dosadašnjeg stavka 11. koji postaje stavak 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:

„(15) U slučaju izbora kandidata na slobodno radno mjesto koji u trenutku prijave na natječaj iz stavka 1. ovoga članka ima zasnovan radni odnos iste hijerarhijske razine u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju ili izbor u naslovnog nastavnika, odnosno znanstvenika iste hijerarhijske razine u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju po donošenju odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu.“

Dosadašnji stavak 12. postaje stavak 16.

KOMENTAR NSZVO: U odnosu na stavak 3 i 4, nomotehnički je nejasno propisivanje iznimke ako nije naveden poseban slučaj ili uvjet kada je moguća iznimka u odnosu na pravilo. Na ovaj način čini se da nema nikakve razlike između primjene stavka 3 i stavka 4, osim što je stavak 4 deklariran kao iznimka. Stoga, prema trenutnoj stipulaciji odredbe ne vidimo zapreku da se i stavak 4 primjenjuje kao pravilo.

U odnosu na stavak 15, smatramo pohvalnim pojednostavljivanje procedure izbora odnosno izbjegavanje potrebe za ponavljanjem postupaka pred matičnim odborom, kako u ovom slučaju, tako i u slučaju naslovnih izbora. Međutim, smatramo kako je poželjno propisati iznimku od potrebe ponovnog izbora pred matičnim odborom u svakom slučaju unutar razdoblja od 5 godina koliko u prvom redu i traje izbor na radno mjesto, čime bi se u potpunosti postigao efekt kao kada su postojala znanstvena zvanja.

Naime, ova izmjena priznaje raniji izbor pred matičnim odborom samo osobi koja je u trenutku prijave na natječaj bila zaposlena na radnom mjestu iste hijerarhijske razine, ali ne i onoj koja potencijalno ima bilo kakav kraći prekid radnog odnosa iste hijerarhijske razine koji je prethodio prijavi na natječaj. Takav kandidat će ponovno morati pred matični odbor.

Smatramo kako je potrebno propisati ovu iznimku i za osobu koja je u razdoblju od proteklih 5 godina bila zaposlena na hijerarhijski istovrsnom radnom mjestu te unutar tih 5 godina prošla izbor pred matičnim odborom, što je u ostalom i u skladu s člankom 41. koji propisuje da izbor na radno mjesto traje pet godina, kao i novopropisanom odredbom da nastavnik ima pravo sudjelovati u izvođenju nastave nakon prestanka radnog odnosa temeljem ranijeg izbora.

Trajanje izbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika – nove odredbe

Članak 17.

U članku 41. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:

„(4) Temeljem važećeg izbora na radno mjesto na matičnom visokom učilištu nastavnik ima pravo sudjelovati u izvođenju nastave, znanstvenom i stručnom radu na drugom visokom učilištu.

(5) Temeljem važećeg izbora na radno mjesto na matičnom znanstvenom institutu, znanstvenik ima pravo sudjelovati u znanstvenom i stručnom radu  na drugom znanstvenom institutu.

(6) Nakon prestanka ugovora o radu nastavnik odnosno znanstvenik izabran na radno mjesto ima pravo sudjelovati u izvođenju nastave te u znanstvenom i stručnom radu visokog učilišta odnosno znanstvenom i stručnom radu znanstvenog instituta, u skladu s potrebama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na teret vlastitih prihoda.

(7) Nastavnik odnosno znanstvenik izabran na radno mjesto iz stavka 3. ovoga članka zadržava pravo korištenja toga naziva i nakon prestanka radnog odnosa.“

KOMENTAR NSZVO: Vezano uz stavak 6, nejasno je odnosi li se navedeno na bilo koji razlog prestanka ugovora o radu ili prvenstveno na prestanak ugovora o radu radi odlaska u mirovinu. Također, nije propisano trajanje takve mogućnosti, odnosno koliko dugo nakon prestanka ugovora o radu ili nakon prethodnog izbora nastavnik odnosno znanstvenik ima pravo sudjelovati u izvođenju nastave te u znanstvenom i stručnom radu. Također, ako je sudjelovanje u nastavi i znanstvenom i stručnom radu moguće na teret vlastitih prihoda i nakon prestanka radnog odnosa, tim više bi trebalo propisati iznimku u skladu s komentarom na prethodni članak prilikom izbora kandidata na slobodno radno mjesto.

Isto tako, nejasno je zašto pravo korištenja naziva zadržavaju samo oni izabrani na radna mjesta iz stavka 3., posebice budući da sukladno stavku 6. pravo nastaviti sudjelovati u izvođenju nastave i znanstvenom i stručnom radu imaju i ostali.

Odredba stavka 7 je nelogična u odnosu na odredbe stavka 6, prema kojem nastavnik nakon odlaska u mirovinu može nastaviti izvoditi nastavu, ali u slučaju nastavnika izabranog primjerice na radno mjesto izvanrednog profesora, on bi po odlasku u mirovinu nastavio izvoditi nastavu BEZ prava korištenja svoje prethodne „titule“. U tom slučaju bi imali nastavnike koji ne bi imali niti jednu važeću „titulu“, što je neprihvatljivo. Nadalje, smatramo da svi znanstvenici i nastavnici trebaju zadržati pravo korištenja svoje akademske titule nakon prestanka radnog odnosa kao iskaz časti i ugleda koje te titule nose. Vezivanje akademskih titula samo za vrijeme obavljanja posla i važećeg ugovora o radu srozava društveni ugled akademske zajednice i svodi akademske titule na puke nazive radnih mjesta. Takav tretman članova akademske zajednice nanosi simboličku štetu ugledu sveučilišta i znanstvenih instituta.

 Uvjeti za reizbor na postojeće radno mjesto

Članak 18.

 U članku 42. stavku 1. riječ: „se“ zamjenjuje se riječima: „senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Nastavnik odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora odnosno reizbora ispunio polovinu kriterija utvrđenih Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima, odnosno Nacionalnim veleučilišnim kriterijima, a koji su utvrđeni kao kriteriji za reizbor i dodatne kriterije za reizbor na više radno mjesto.“

KOMENTAR NSZVO: S obzirom da su novi Nacionalni kriteriji već na snazi te da isti vrlo detaljno i specifično propisuju pojedine kriterije za reizbor na pojedina radna mjesta, ovakvom stipulacijom stavka 3 ostaje u potpunosti nejasan odnos ove odredbe Zakona s Nacionalnim kriterijima koji su već na snazi.

Naime, u samim Nacionalnim kriterijima nigdje se ne spominje potreba ispunjavanja polovine pojedinih kriterija, već se spominju specifični točno propisani kriteriji i brojevi. Stoga ostaje nejasno u kojem slučaju i za koje od tih kriterija vrijedi da je potrebno ispuniti polovinu, a koje je potrebno ispuniti u cijelosti kako su propisani Nacionalnim kriterijima.

Također, u situaciji kada su čak i samo pojedini kriteriji propisani u apsolutnom iznosu u Nacionalnim kriterijima, smatramo pogrešnim propisivanje generalnog pravila o polovini kriterija u ovom članku Zakona.

Zaključno, nejasno je na koje se dodatne kriterije za reizbor referira Zakon, a posebice zašto se u ovoj odredbi govori o dodatnim kriterijima za REIZBOR na VIŠE radno mjesto. Usporedbom s Nacionalnim kriterijima moguće je navedenu odredbu povezati eventualno s reizborom na nastavna radna mjesta i potrebom ispunjavanja dodatnih POSEBNIH kriterija, međutim, i tada je riječ o kriterijima za IZBOR na pojedino radno mjesto.

Slijedom svega navedenog, radi jasnijeg, jednostavnijeg i nedvojbenog propisivanja kriterija za reizbor, a posebice radi poštivanja načela pravne sigurnosti, smatramo kako bi bilo oportuno kriterije za reizbor propisati isključivo Nacionalnim kriterijima, dok bi se Zakonom u tom slučaju samo utvrdilo kako su kriteriji za reizbor propisani Nacionalnim kriterijima.

Izmjena odredbi o sastavu stručnog povjerenstva prilikom izbora na više radno mjesto, produženje roka za donošenje odluke matičnog odbora, priznavanje ranijih odluka matičnog odbora/povjerenstva prilikom izbora na više radno mjesto, promjene vezane uz izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika

Članak 19.

U članku 43. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto i odluku o imenovanju stručnog povjerenstva po isteku roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran odnosno reizabran, a najranije godinu dana prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, od kojih je najmanje jedan član zaposlenik visokog učilišta ili znanstvenog instituta različitog od onoga za koje se provodi izbor, a  jedan član može biti professor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus.“

Iza stavka 3. dodaju se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka član stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka može biti zaposlenik na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i srodnom polju ili odgovarajućem polju u interdisciplinarnom području, odnosno nastavnik ili znanstvenik u trajnom izboru u mirovini u istom području.“

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „nakon posljednjeg izbora odnosno reizbora na radno mjesto, kojima ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije“ zamjenjuju se riječima: „do pokretanja postupka izbora na radno mjesto“.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. iza riječi: „mišljenja“ dodaju se riječi: „,osim u slučaju iz stavka 12. ovoga članka“.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. broj: „6“ zamjenjuje se brojem: „9“.

U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. broj: „8“ zamjenjuje se brojem: „9“.

U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 11. broj: „8“ zamjenjuje se brojem: „9“ i broj: „9“ zamjenjuje se brojem „10“.

Iza dosadašnjeg stavka 10. koji postaje stavak 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

„(12) U slučaju izbora nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto koji ima odluku matičnog odbora odnosno matičnog povjerenstva o izboru u naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika iste hijerarhijske razine u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka, visoko učilište odnosno znanstveni institut može sa nastavnikom odnosno znanstvenikom sklopiti ugovor o radu.“

Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 13.

Iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:

„(14) Na zahtjev nastavnika odnosno znanstvenika prilikom pokretanja postupka izbora nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto, u vrijeme trajanja izbora na radno mjesto iz članka 41. ovoga Zakona može se uračunati i vrijeme koje je nastavnik odnosno znanstvenik proveo na radnom mjestu iste hijerarhijske razine u istom  znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju na drugom visokom učilištu ili znanstvenom institutu.“

KOMENTAR NSZVO: Smatramo pozitivnom izmjenu stavka 2 kojom se propisuje da se postupak izbora na više radno mjesto može pokrenuti ranije i to najranije godinu dana prije isteka roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran odnosno reizabran, međutim, sama odredba je nelogično napisana.

Naime, nije logično propisati da se odluka o pokretanju postupka izbora na više radno mjesto i odluka o imenovanju stručnog povjerenstva donose PO ISTEKU ROKA na koji je nastavnik/znanstvenik izabran/reizabran, a istovremeno napisati da se odluka najranije može donijeti godinu dana PRIJE ISTEKA tog istog roka.

Potrebno je dopuniti formulaciju stavka tako da glasi:

„(2) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto i odluku o imenovanju stručnog povjerenstva najranije godinu dana prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran.“

Također, radi zaštite nastavnika odnosno znanstvenika, predlažemo propisati rok u kojemu se mora donijeti odluka o pokretanju postupka izbora na više radno mjesto nakon podnošenja zahtjeva, jer je na ovaj način moguće da nastavnik podnese zahtjev više od godinu dana prije isteka roka na koji je izabran, ali da tijelo visokog učilišta odnosno instituta odluku donese tek po isteku roka na koji je izabran.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. predlažemo izmijeniti na sljedeći način: „Nastavnik odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor za više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku od 15 dana od pokretanja postupka izbora. U postupku izboru na više radno mjesto nastavnik odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim do pokretanja postupka izbora na radno mjesto, a koji nisu uzeti u obzir u prethodnim postupcima izbora odnosno reizbora.“

U odnosu na stavak 14., preciznije bi bilo napisati da se na zahtjev nastavnika odnosno znanstvenika u vrijeme trajanja izbora na radno mjesto uračunava i vrijeme koje je nastavnik odnosno znanstvenik proveo na radnom mjestu iste hijerarhijske razine u istom  znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju na drugom visokom učilištu ili znanstvenom institutu. Naime, sintagma „može se uračunati“ implicira neizvjesnost unatoč postojanju zahtjeva nastavnika, a vjerujemo da to nije namjera predlagatelja. Stoga u slučaju da postoji zahtjev nastavnika/znanstvenika, ranije provedeno vrijeme bi se trebalo automatski uračunavati u vrijeme potrebno za izbor.

Otvaranje mogućnosti kraćeg trajanja ugovora o radu za asistente na projektu

Članak 20.

U članku 44. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka asistent koji se zapošljava na projektu, može se zaposliti  na određeno vrijeme koliko traje projekt, na teret projekta.“.

(3) Visoko učilište odnosno znanstveni institut može s asistentom iz stavka 2. sklopiti više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, a ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, ne može biti dulje od šest odnosno pet godina.“

Dosadašnji stavci 2. i 3., postaju stavci 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 6. točki 1. riječi: „visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta“ zamjenjuju se riječima: „sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda“.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 7. broj: „4“ zamjenjuje se brojem „6“, a iza riječi: „se na asistenta“ dodaju se riječi: „iz stavka 2. ovoga članka, asistenta “.

KOMENTAR NSZVO: Sindikat se protivi uvođenju dodatne kategorije asistenata na projektu te smatramo kako je u Ocjeni stanja za potrebu uvođenja ovakvog rješenja predlagatelj Zakona pogrešno definirao ulogu asistenta kao i potrebu uvođenja nove kategorije asistenata na projektu.

Naime, asistentska radna mjesta nisu pomoćna radna mjesta u sustavu. Temeljna svrha zapošljavanja asistenata u sustavu znanosti i visokog obrazovanja je obrazovanje znanstvenog podmlatka, a što se dovršava stjecanjem doktorata znanosti. Stoga je terminološki pogrešno neko radno mjesto zvati asistentskim, a da pritom ono ne podrazumijeva pravo i obvezu upisa doktorskog studija za one pojedince koji se na takvo radno mjesto zapošljavaju.

Također, predlagatelj Zakona (MZOM) u Ocjeni stanja navodi kako odredbe Zakona o zapošljavanju asistenata nisu prepoznavale specifičnosti zapošljavanja na projektnoj osnovi, što je stvaralo teškoće institucijama u nastavku financiranja radnih mjesta asistenata nakon završetka projekta. Međutim, podsjećamo kako Uredba o koeficijentima u javnim službama prepoznaje upravo takvo zasebno radno mjesto suradnika na projektu na koje se zapošljava osoba koja se u sustavu znanosti i visokog obrazovanja zapošljava na određeno vrijeme isključivo radi provođenja projekta ili dijela projekta.

Otvaranje nove podvrste asistentskih radnih mjesta za rad na projektu sa zasebnim pravima i obvezama u ovom slučaju nije potrebno za rješavanja problema koji predlagatelj Zakona ističe, već je u Zakon trebalo uvrstiti radno mjesto suradnika na projektu, propisati specifična prava i obveze tog radnog mjesta te za isto radno mjesto propisati iznimke od Zakona o radu po pitanju mogućnosti sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme.

Promjene u uvjetima za prestanak ugovora o radu znanstvenika i znanstvenika

Članak 23.

Članak 51. mijenja se i glasi:

„(1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je nastavnik stekao uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.

(2) Senat, fakultetsko vijeće, akademijsko vijeće, odnosno vijeće veleučilišta odlučuje o zahtjevu redovitog profesora u trajnom izboru ili profesora stručnog studija u trajnom izboru (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) o produljenju ugovora o radu koji može biti produljen na teret sredstava državnog proračuna u skladu s potrebama javnog visokog učilišta najdulje do isteka akademske godine u kojoj je podnositelj zahtjeva navršio 67 godina života.

(3) Podnositelj podnosi zahtjev tijelu iz stavka 2. ovoga članka najkasnije šest mjeseci prije isteka akademske godine u kojoj stječe uvjete za mirovinu sukladno zakonu koji uređuje radne odnose, a tijelo iz stavka 2. ovoga članka o zahtjevu odlučuje u roku od 60 dana od dana njegova podnošenja.

(4) Na temelju odluke tijela iz stavka 2. ovoga članka, čelnik javnog visokog učilišta produljuje ugovor o radu na teret sredstava državnog proračuna podnositelju zahtjeva najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke tijela.

(5) Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je znanstvenik stekao uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.

(6) Znanstveno vijeće javnog znanstvenog instituta odlučuje o zahtjevu znanstvenog savjetnika u trajnom izboru (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) o produljenju ugovora o radu koji može biti produljen na teret sredstava državnog proračuna u skladu s potrebama javnog znanstvenog instituta najdulje do isteka kalendarske godine u kojoj je podnositelj zahtjeva navršio 67 godina života.

(7) Podnositelj podnosi zahtjev tijelu iz stavka 6. ovoga članka najkasnije šest mjeseci prije isteka kalendarske godine u kojoj stječe uvjete za mirovinu sukladno zakonu koji uređuje radne odnose, a tijelo iz stavka 6. ovoga članka o zahtjevu odlučuje u roku od 60 dana od dana njegova podnošenja.

(8) Na temelju odluke tijela iz stavka 7. ovoga članka, čelnik javnog znanstvenog instituta produljuje ugovor o radu na teret sredstava državnog proračuna podnositelju zahtjeva najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke tijela.

(9) Iznimno, s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru iz stavaka 1. i 5. ovoga članka javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut na teret vlastitih sredstava može sklopiti ugovor o radu najdulje do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio sedamdeset godina života.

(10) Iznimno od stavaka 1. do 9. ovoga članka, osobi koja za vrijeme trajanja mandata na radnom mjestu rektora, dekana javnog visokog učilišta ili ravnatelja javnoga znanstvenog instituta ispuni uvjete za prestanak ugovora o radu radi odlaska u mirovinu sukladno ovome članku, radni odnos prestaje istekom mandata na koji je imenovan.“

KOMENTAR NSZVO: Ne vidimo adekvatan argument da mogućnost produljenja radnog vijeka do 67 godine imaju samo zaposlenici u trajnom izboru. Smatramo kako tu mogućnost trebaju imati svi zaposlenici na znanstvenim, znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim radnim mjestima u sustavu.

Također, izričito važnim smatramo jednakost sveučilišta i javnih znanstvenih instituta na čije bi programske ugovore, odnosno prethodno dogovorene mogućnosti napredovanja ili otvaranja novih radnih mjesta ovakva promjena mogla imati utjecaj.  Kao prvo, predlagatelj Zakona mora svim javnim znanstvenim institutima kroz izmjene programski ugovora osigurati jedna uvjete napredovanja postojećih zaposlenika i otvaranja novih radnih mjesta kao i na sveučilištima te potom i jednim i drugim vrstama ustanova osigurati uvjete u kojima ovakva promjena neće imati utjecaja na napredovanje isplaniranih i programskim ugovorima definiranih napredovanja.

Izmjene članka o Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanosti i tehnološki razvoj

Članak 39.

U članku 86. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

„8. na prijedlog matičnih odbora utvrđuje znanstvene i umjetničke elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija“.

Iza točke 8. dodaju se nove točke 9. i 10. koje glase:

„9. na prijedlog Rektorskog zbora utvrđuje nastavne i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija

10. donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije“

Dosadašnje točke 9. do 13. postaju 11. do 15.

KOMENTAR NSZVO: Predložene izmjene ne rješavaju prijepore do kojih je dolazilo prilikom donošenja aktualnih Nacionalnih kriterija. Naime, na ovaj način se eventualno jasnije propisuje tko predlaže koje elemente Nacionalnih kriterija, međutim i dalje ostaje nejasno što znači da ih Nacionalno vijeće utvrđuje, a zatim i donosi. Ključno pitanje nadležnosti ostaje nerazjašnjeno, a to je je li i na koji način Nacionalno vijeće vezano prijedlozima matičnih odbora odnosno Rektorskog zbora.

Dodan novi članak 95a. o CARNet-u

Članak 42.

Iza članka 95. dodaje se članak 95a. koji glasi:

„Članak 95a.

(1) Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet je ustanova nadležna za informatičko-informacijsku infrastrukturnu djelatnost u sustavu obrazovanja i znanosti.

(2) CARNet u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka surađuje i koordinira rad s drugim ustanovama s javnim ovlastima nadležnima za visoko obrazovanje te znanstvenim, i ostalim ustanovama u području visokog obrazovanja i znanosti te drugim pravnim osobama.“

KOMENTAR NSZVO: Smatramo da trenutni prijedlog članka 95.a Zakona ne odražava postojeću raspodjelu nadležnosti utvrđenu posebnim propisima te stvara dojam da je CARNet jedina ustanova nadležna za informacijsko-infrastrukturnu djelatnost u sustavu visokog obrazovanja i znanosti iako važeći propisi takvu isključivu nadležnost ne predviđaju. Zbog neusklađenosti prijedloga izmjene zakona sa stvarnim i pravnim stanjem, kao i potencijalnih normativnih posljedica koje mogu izazvati dvojbe u primjeni zakona (primjerice u vezi odgovornosti, razvoja informacijskih sustava, financiranja, upravljanja nacionalnom e-infrastrukturom i dr.), predlaže se izmjena dodanog članka 95.a Zakona kako bi isti glasio na sljedeći način:

“(1) Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet (dalje u tekstu: “CARNet”) i Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni računski centar (dalje u tekstu: “Srce”) su infrastrukturne ustanove nadležne za ustroj i funkcioniranje informacijskog sustava i infrastrukture sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti.

(2) CARNet i Srce u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka međusobno surađuju i koordiniraju rad s drugim ustanovama s javnim ovlastima nadležnima za visoko obrazovanje te znanstvenim i ostalim ustanovama u području visokog obrazovanja i znanosti te drugim pravnim osobama.”

Preciziranje prijelazne odredbe o podnošenju zahtjeva za produženje radnog odnosa osoba u trajnom izboru koje ispunjavaju uvjete za mirovinu

Članak 46.

 Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnim mjestima redovitog profesora u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru na javnom visokom učilištu, a istekom akademske godine 2025/2026. stječu uvjete za odlazak u mirovinu sukladno zakonu koji uređuje radne odnose, imaju pravo na nastavak radnog odnosa do donošenja odluke o njihovom zahtjevu za produžetak radnog odnosa, a najduže 60 dana od isteka akademske godine 2025/2026.

KOMENTAR NSZVO: Ova prijelazna odredba trebala je riješiti mogućnost ostanka redovitih profesora u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru  u sustavu i nakon kraja ove akademske godine, ali po našem mišljenju nije dovoljno precizno riješila problem. Naime, nakon što izmjene i dopune Zakona stupe na snagu, neće biti dovoljno vremena niti da spomenute osobe podnesu zahtjev najkasnije šest mjeseci prije isteka akademske godine kao što to propisuje izmijenjeni čl. 51. Stoga bi prijelaznim odredbama trebalo riješiti i taj dio podnošenja zahtjeva, a tek potom pitanje odlučivanja o njihovom zahtjevu te eventualni produžetak radnog odnosa ukoliko odluka ne uspije biti donesena do kraja akademske godine.

Ključne riječi:

e-savjetovanja, izmjene i dopune, komentari, zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti