Izmjene ZVOZD-a u javnom savjetovanju, rok za primjedbe do 9. srpnja

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD-a) pušten je u javno savjetovanje 24. lipnja. Prijedlogu na platformi e-savjetovanje možete pristupiti OVDJE!

Rok za javno savjetovanje relativno je kratak te proces traje samo do 9. srpnja što ukazuje na intenciju resornog Ministarstva da se sada, nakon mjeseci neaktivnost, Zakon donese žurno. Vjerojatan razlog za to je uvođenje mogućnosti rada do 67. godine i želja da se za tu mogućnost ne zakinu zaposlenici koji istekom ove akademske godine stječu uvjete za umirovljenje.

Moglo se i trebalo više

Sindikat je u procesu sudjelovao kroz radnu skupinu, a predstavnik Sindikata u njoj bio je predsjednik Sindikata dr. sc. Tvrtko Smital. Detaljnije informacije o radu radne skupine, Ministarstva te stavovima Sindikata oko ključnih izmjena dostupne su kroz razgovor s predsjednikom Sindikata objavljenom na portalu Ideje.hr (vidi OVDJE).

Sindikat je u više navrata pokušavao saznati više o procesu te na istog utjecati. Zadnji dopis koji smo na tu temu slali početkom ovog mjeseca, dostupan je OVDJE.

Tijekom rada radne skupine rasprave su se u najvećoj mjeri odvijale unutar okvira koji je Ministarstvo postavilo u početnom prijedlogu, bez stvarne mogućnosti, ali i volje za otvaranjem novih pitanja izvan tog okvira. Sindikat je nametao dodatne teme i artikulirao potrebu za izmjenama tragom sugestija koje smo prikupili od članova krajem velječe. No, krajnji sadržaj izmjena i dopuna ostao je neambiciozan, predstavlja propuštenu priliku za važnije promjene te većina prijedloga Sindikata nije obuhvaćena.

Neke promjene koje su napravljene po našem su mišljenju i negativne.

Pozicija asistenta – otvaranje prostora prekarizaciji

Jedno od negativnih rješenja je uvođenje asistenata zaposlenih na projektima za koje ne vidimo nikakvo razumno opravdanje te otvara mogućnost prekarizacije ljudi koji će se zapošljavati na takva radna mjesta, a dvojben je i naziv tog radnog mjesta. Naime, izmjenama se predlaže da se asistenti zaposleni na projektu iznimno mogu zapošljavati na vrijeme koliko traje projekt, na teret projekta, dakle ne nužno u trajanju od 5 ili 6 godina. Pritom, takav asistent ne bi imao pravo ni obvezu upisati i pohađati doktorski studij, a s njim bi se moglo sklopiti i više od tri ugovora na određeno. Sindikat se protivio takvom rješenju.

Pitanje treće stepenice napredovanja za dio predavača – nastavak diskriminacije

Također, posebno problematičan je nastavak diskriminacije manjeg dijela predavača koji i dalje imaju na sveučilištima predviđena samo dva stupnja radnih mjesta. Sindikat je pokušao adresirati ovo pitanje, ali drugi sudionici radne skupine, kao ni predlagatelj, nisu pokazali razumijevanje za njegovo rješavanje. Pritom, nisu dali nikakvo objašnjenje zašto bi takva diskriminacija postojala.

Radna skupina i Ministarstvo nisu imali sluha ni za uređenje znanstvenih radnih mjesta na sveučilištima, kao ni mnoga druga pitanja na koja je Sindikat upozoravao još prilikom procesa donošenja trenutnog Zakona. Vidi OVDJE.

Detaljniji prikaz većine predloženih izmjena i dopuna ZVOZD-a možete pregledati u nastavku teksta

Stručna povjerenstva i matični odbori

Mijenjaju se i odredbe čl. 40. i čl. 43. o sastavu stručnog povjerenstva u postupcima izbora na slobodno ili više radno mjesto nastavnika i znanstvenika pri čemu će sada biti omogućeno da jedan član povjerenstva bude professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus, a iznimno i zaposlenik u istom području i srodnom polju ili odgovarajućem polju u interdisciplinarnom području te nastavnik ili znanstvenik u trajnom izboru u mirovini u istom području.

Uvodi se mogućnost provođenja izbora na radno mjesto u dva ili više polja ako je to propisano općim aktom visokog učilišta kojim se uređuje ustroj radnih mjesta. U tom slučaju u stručnom povjerenstvu moraju biti zastupljeni predstavnici svakog polja u kojem se izbor provodi (čl. 40.).

Produljuje se rok za donošenje odluke matičnog odbora odnosno matičnog povjerenstva o ispunjavanju nacionalnih kriterija sa 60 na 90 dana od dostave odluke (čl. 40. i čl. 43.).

Predložene dopune Zakona omogućuju priznavanje ranijih odluka matičnog odbora odnosno povjerenstva u postupcima izbora na slobodno ili više radno mjesto. Naime, u člancima 40. i 43. predviđa se da nije više potrebno nadležnom matičnom odboru odnosno povjerenstvu dostavljati odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva na provjeru ispunjavanja nacionalnih kriterija u slučaju kada kandidat za slobodno radno mjesto ili za izbor na više radno mjesto već ima zasnovan radni odnos iste hijerarhijske razine u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju ili odgovarajuću odluku matičnog odbora odnosno povjerenstva o izboru u naslovnog nastavnika/znanstvenika iste hijerarhijske razine u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. U tom slučaju se s izabranim kandidatom odnosno nastavnikom ili znanstvenikom može odmah po usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva od strane senata, fakultetskog odnosno akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta ili znanstvenog vijeća sklopiti ugovor o radu.

Izvođenje nastave i zadržavanje naziva nakon prestanka ugovora o radu

Propisuje se da nakon prestanka ugovora o radu nastavnik odnosno znanstvenik izabran na radno mjesto ima pravo sudjelovati u izvođenju nastave te u znanstvenom i stručnom radu visokog učilišta odnosno u znanstvenom i stručnom radu znanstvenog instituta, u skladu s potrebama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta i na teret vlastitih prihoda ustanove.

Također se propisuje da nastavnik odnosno znanstvenik izabran na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru zadržava pravo korištenja toga naziva i nakon prestanka radnog odnosa.

Uvjeti za izbor i reizbor

Predloženim izmjenama i dopunama mijenjaju se odredbe o kriterijima za izbor na radno mjesto u smislu da se kao uvjet za izbor na radno mjesto sada propisuje isključivo „odgovarajući stupanj obrazovanja“ odnosno „stečeni akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti“ odnosno „završen sveučilišni ili stručni diplomski studij“, dok se iz svih stavaka čl. 39. izostavlja dio „u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju“.

Mijenjaju se uvjeti za reizbor na postojeće radno mjesto iz čl. 42. Propisuje se da se nastavnik odnosno znanstvenik reizabire na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora odnosno reizbora ispunio polovinu kriterija propisanih Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima odnosno Nacionalnim veleučilišnim kriterijima, a koji su utvrđeni kao kriteriji za reizbor i dodatne kriteriji za reizbor na više radno mjesto.

Rokovi za pokretanje postupka izbora

U odnosu na izbor na više radno mjesto, u čl. 43. sada se propisuje da se postupak može pokrenuti najranije godinu dana prije isteka roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran ili reizabran.

Dostavljanje dokaza o postignućima

Nadalje, propisuje se da kandidat dostavlja dokaze o svim postignućima ostvarenima do pokretanja postupka, ne samo nakon posljednjeg izbora odnosno reizbora kako je to propisano sada.

Uvodi se i mogućnost uračunavanja vremena provedenog na istoj hijerarhijskoj razini na drugom visokom učilištu ili znanstvenom institutu u vrijeme trajanja izbora na radno mjesto što olakšava mobilnost među ustanovama.

Asistentska radna mjesta

Predložene izmjene otvaraju mogućnost kraćeg trajanja ugovora o radu za asistente na projektu. Izmjenama čl. 44. predlaže se da se asistent koji se zapošljava na projektu može iznimno zaposliti na određeno vrijeme koliko traje projekt (na teret projekta), dakle i na vrijeme kraće od pet odnosno šest godina, pri čemu taj asistent nema pravo ni obvezu upisa i pohađanja doktorskog studija.

Isto tako, propisuje se mogućnost da visoko učilište odnosno znanstveni institut može s tim asistentom sklopiti više od tri uzastopna ugovor o radu na određeno vrijeme, a ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor ne može biti dulje od šest odnosno pet godina.

Mirovanje rokova za izbor i reizbor

Uvodi se rok za podnošenje zahtjeva za mirovanje rokova za izbor odnosno reizbor na radno mjesto iz čl. 48. Zakona. Propisuje se da se zahtjev može podnijeti za vrijeme trajanja okolnosti zbog kojih se traži mirovanje, a najkasnije do isteka rokova za izbor odnosno reizbor.

Rad do 67. godine života

Mijenjaju se odredbe o prestanku ugovora o radu nastavnika i znanstvenika iz čl. 51. u odnosu na redovitog profesora u trajnom izboru, profesora stručnog studija u trajnom izboru i znanstvenog savjetnika u trajnom izboru.

Za  navedene kategorije zaposlenika uz podnošenje zahtjeva i u skladu s potrebama ustanove omogućava se nastavak rada na teret sredstava državnog proračuna do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj bi zaposlenik navršio 67 godina života. Propisani su i rokovi u kojima se ovaj zahtjev podnosi (najkasnije šest mjeseci prije isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj stječe uvjete za mirovinu prema općem propisu), a nadležno tijelo o zahtjevu odlučuje u roku od 60 dana od dana podnošenja.

Prijelaznim i završnim odredbama  propisuje se da navedene kategorije zaposlenika koje završetkom akademske godine 2025./2026. stječu uvjete za mirovinu imaju pravo na nastavak radnog odnosa do donošenja odluke o njihovom zahtjevu za produžetak radnog odnosa, a najduže 60 dana od isteka akademske godine 2025./2026.

Propisuje se i mogućnost da se s tim zaposlenicima, iznimno i na teret vlastitih sredstava ustanove, ugovor o radu sklopi i na dulje vrijeme, ali najdulje do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj su navršili 70 godina života.

Također se mijenjaju odredbe koje se odnose na rektore, dekane i ravnatelje koji tijekom trajanja mandata ispune uvjete iz čl. 51. za prestanak ugovora o radu radi odlaska u mirovinu. Propisuje se da im radni odnos traje do isteka mandata, čime ostvarivanje prava na mirovinu više ne predstavlja razlog za prestanak mandata na koje su izabrani (čl. 14., čl. 21., čl. 28. i čl. 36.).

Naslovni nastavnici i profesori emeritusi

Uvodi se nova odredba vezana uz izbor osobe zaposlene na javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj i osobe zaposlene na veleučilištu u Republici Hrvatskoj u naslovnog nastavnika (čl. 53.). Propisuje se da naslovni nastavnik na visokom učilištu može biti i osoba koja ima zasnovan radni odnos na znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, sukladno članku 40. Zakona, ocjenjuje ispunjenost nastavnih kriterija. Nadalje, propisuje se da naslovni nastavnik na visokom učilištu može biti i osoba koja ima zasnovan radni odnos na veleučilištu u Republici Hrvatskoj, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika provodi postupak izbora sukladno članku 40. Zakona.

Mijenjaju se i odredbe o professorima emeritusima na način da im se omogućuje sudjelovanje u izvođenju nastave bez ograničenja samo na doktorske studije.

Autonomija u donošenju sistematizacija

Uvodi se obveza ishođenja prethodne suglasnosti ministarstva na statut i opći akt o unutarnjem ustroju javnog veleučilišta (čl. 23.).

Propisuje se da autonomija sveučilišta u kontekstu uređenja unutarnjeg ustroja radnih mjesta obuhvaća samo radna mjesta nastavnika, suradnika i stručna radna mjesta (čl. 4.), dok je u odnosu na ustroj ostalih radnih mjesta rektor odnosno dekan dužan ishoditi prethodnu suglasnost ministarstva (čl. 13. i čl. 20.). Također se izričito propisuje ovlast rektora odnosno dekana za donošenje općeg akta o ustroju radnih mjesta sveučilišta odnosno fakulteta.

Ograničenje broja mandata rektora i dekana

Uvodi se preciznija odredba o ograničenju broja mandata rektora i dekana na ukupno dva mandata na istom javnom visokom učilištu (čl. 14., čl. 21., čl. 28.). Nadalje, uvodi se izričita ovlast sveučilišnog vijeća da imenuje vršitelja dužnosti rektora ako to senat ne učini u propisanom roku, dok se u slučaju neimenovanja vršitelja dužnosti dekana u propisanom roku od strane fakultetskog odnosno akademijskog vijeća ta ovlast daje senatu.

Pozicija lektora

Članak 50. o lektorima stranih jezika i lektorima hrvatskog jezika uređuje se na novi način. Propisuje se mogućnost upućivanja lektora hrvatskog jezika i književnosti na visoka učilišta u inozemstvu temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s ministarstvom. Također se propisuje mogućnost ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova lektora hrvatskog jezika dulje od tri godine, ali ne dulje od osam godina, uz suglasnost ministarstva. Uvjeti za izbor i zasnivanje radnog odnosa uređuju se pravilnikom ministra, a zaposleniku koji je prethodno bio zaposlen na neodređeno vrijeme u sustavu obrazovanja u RH omogućuje se mirovanje tog radnog odnosa do prestanka ugovora o radu za poslove lektora hrvatskog jezika na stranom visokom učilištu.

Regulacija studija

U dijelu zakona koji uređuje visoko obrazovanje mijenjaju se odredbe o programima cjeloživotnog učenja i upisu na diplomske studije. Propisuje se da se završetkom doktorskog studija stječe najmanje 180 ECTS bodova. Uvodi se iznimka od rokova za raspisivanje javnog natječaja za upis na studij te obveza da nastava prijediplomskih i diplomskih studija započne najkasnije do 31. listopada tekuće akademske godine.

Skraćuje se rok čuvanja pisanih provjera znanja na šest mjeseci od provedbe ispita. Uvodi se novi razlog za prestanak statusa studenta ako student u akademskoj godini ne upiše studij u propisanom roku te se produljuje rok za završetak studija studentima koji su tijekom cijelog studija studirali u izvanrednom statusu na rok koji je trostruko dulji od trajanja studija.

Nacionalno vijeće i Nacionalni kriteriji

Propisuje se da Nacionalno vijeće na prijedlog matičnih odbora utvrđuje znanstvene i umjetničke elemente kriterija, na prijedlog Rektorskog zbora utvrđuje nastavne i stručne elemente kriterija te u konačnici donosi Nacionalne kriterije. Također se kao predlagatelj kandidata za članove Nacionalnog vijeća dodaje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Ključne riječi:

izmjene i dopune, MZOM, radna skupina, zvozd