Proračun ili udar na znanje

Apsolutno i relativno smanjenje

Obećanja iz programa

Zlokobna sudbina u iduće tri godine

Kome služe demokracija i mediji

Nemušta objašnjenja o javno-privatnom partnerstvu

Smisao rezanja

Smisao daljnjeg odricanja

Zaposlenici financiraju svoju službu

Restrukturiranja i preraspodjele

Državni proračun za ovu i sljedeće tri godine ne samo da se uklapa u već profaniranu politiku strogih mjera štednje, već upućuje i na još jedno profaniranje profesorske profesije. Stoga bi ga iz protesta trebalo zvati profačun. Radi se o pravom udaru na obrazovanje i znanost.

Prije nego se osvrnemo na ekonomsku smislenost takvog proračuna, pogledajmo kako su u njemu prošli obrazovanje i znanost. Po ne znamo koji puta politika je pričala jedno, a učinila drugo.

Apsolutno i relativno smanjenje

Smanjenje rashoda za sve zaposlene na Proračunu dovodi i do smanjenja iste te stavke i u Ministarstvu znanosti, što je glavni razlog zašto je došlo do ukupnog smanjenja izdvajanja za znanost i obrazovanje s 11,9 na 11,6 milijardi.

Međutim, pravi problem je u postotku izdvajanja iz BDP-a koji se također smanjuje, ne samo ove godine, već i u iduće tri. To je pokazatelj tretmana obrazovanja i znanosti u glavama tehnokratskog dueta Čačić-Linić koji de facto u ovakvim pitanjima vodi zemlju. Taj isti duet i na primjeru Vjesnika pokazuje da mu ništa nije sveto što ne donosi profit.

Dodatno, prisjetimo se da ta i takva politika nije pronašla i pripremila čovjeka za ministra u tako važnom resoru. Našli su ga u zadnjih pet minuta i doveli u nemoguću situaciju.

Obećanja iz programa

Pogledajmo, što su sve o obrazovanju pisali? U Programu Kukuriku koalicije piše manje više isto što piše i u Vladinom programu. Piše da su „obrazovanje i znanost ključne pretpostavke razvoja gospodarstva“ i da je jedno od načela Vladinog programa „snažno ulaganje u obrazovanje i znanost“. U proračunskim brojkama o tome niti traga. Ključna pretpostavka tretirana je kao i sve ostalo, a snažno ulaganje svelo se na snažno smanjenje.

Sadašnja vlast dok je bila u oporbi višekratno je isticala nedopustivo nisko izdvajanje za znanost i obrazovanje u krizi. U programima pišu da će nastojati „što skorije dostići razinu izdvajanja u EU“. To tamo iznosi oko 5,1% BDP-a prosječno.[1] U RH iz Proračuna izdvajalo se u 2011. godini 3,5% BDP-a, ove godine to će biti 3,3%, 2013. 3,2%, a 2014. niskih 3,0%. To znači da pod riječ „skoro“ oni razumijevaju vremenski period dulji od jednog mandata.

Zlokobna sudbina u iduće tri godine

Nadalje, iako u iduće tri godine ne planiraju daljnja nominalna smanjenja, matematičari znaju, ako brojnik ostaje isti, a raste nazivnik, kvocijent je manji. U ovom slučaju brojnik čine sredstva za obrazovanje i znanost koja su konstantna u sljedeće tri godine, u iznosu od 11,6 milijardi, a nazivnik čini iznos BDP-a koji će sigurno rasti, ako ni zbog čega, onda zbog inflacije. Rezultat je zato pad izdvajanja iz BDP-a.

Nadalje, za isti iznos novca ljudi i sustav će moći nabavljati manje potrebnih stvari zbog inflacije koja se predviđa 2 do 3% godišnje. To je osiromašenje sustava za nešto manje od deset posto u tri godine. U njihovim je programima napisano da će poboljšati „materijalni položaj nastavnika, opremljenost škola i materijalnih uvjeta rada“. Dakle, i najdobronamjerniji čovjek ne može izbjeći misao da se radi o prijevari birača i javnosti.

Pri tome, dodajmo da u gornja razmatranja nismo uključili još i decentralizirana proračunska sredstva kojima Država pomaže općine i gradove, a koja su smanjena s 1,62 na 1,27 milijarde kuna. Najveći dio tih sredstava je inače namijenjen za obnovu škola i za pomoć obrazovanju. To je dodatno smanjenje u BDP-u. Dakle, radi se o pravom udaru na znanost i obrazovanje.

Kome služe demokracija i mediji

Doista se otvara pitanje o smislu demokracije koju živimo. Za ovu vlast glasovala je četvrtina građana ove zemlje. I ta je četvrtina po svemu sudeći prevarena, barem na ovom pitanju. Ali to je priča za drugu temu.

Zanimljivo, mediji se bave smanjivanjem radničkih prava kao mjerom za izlazak iz krize, ali ne i udarom na obrazovanje kao najvažnijom pretpostavkom bilo kakvog razvoja. Naravno, i to je još jedan od tisuću dokaza da je najveći dio medija puko oruđe partikularnih interesa krupno-kapitalističke klase, a ne i instrument promicanja stvarnih interesa zemlje i ovoga naroda.

Nemušta objašnjenja o javno-privatnom partnerstvu

Na naš upit na Gospodarsko-socijalnom vijeću o diskrepanciji programskih riječi i proračunskih brojki, Čačić je objašnjavao kako će javno-privatnim partnerstvom nadoknaditi razliku i pokrenuti veliko ulaganje u obrazovanje, zatvore, sudove, bolnice i slično. To je upitno i kao rješenje i kao objašnjenje iz nekoliko razloga:

1. Izdvajanja za obrazovanje i znanost ne sadrže samo kapitalna ulaganja i investicije u infrastrukturu, već sadrže i sve druge izdatke (stručno usavršavanje u školama, izdatke za znanstvene projekte, stipendije i kredite, materijalne troškove, koji su, uzgred rečeno, smanjeni sveučilištima…). Gornje brojke upućuju da će se realno smanjiti izdaci nužni za razvoj obrazovanja i znanosti.
2. Javno-privatno partnerstvo nije samo ulaganje privatnika, već i država u tome ima neke troškove (troškovi natječaja, rente) što se u projekcijama idućih proračuna ne vidi.
3. To je za sada priča bez pokrića, naime, veoma je neizvjesno hoće li se ulagači u obrazovne i znanstvene institucije pojaviti u većem broju. U uvjetima krize i visokih kamatnih stopa nema dovoljno ulagača, a oni koji imaju kapital morali bi imati jaki motiv za takve investicije, što znači da ih država mora privlačiti ustupcima koji mogu štetiti javnom interesu.
4. Inače, iskustva oko javno-privatnog partnerstva u obrazovanju nisu ohrabrujuća i obično završavaju na štetu javnog interesa (u sportu imamo primjer rukometnih dvorana).

Smisao rezanja

Donose li proračunska rezanja barem nešto dobro zemlji u cjelini? Iskreno rečeno, sumnjamo. Već i vrapci na grani pjevaju da politika rezanja i mjera štednje samo produbljuje krizu. Primjerice, iako su i Portugal i Španjolska slijepo i pravovjerno provodili sve zahtjeve financijskih krugova te drastično srezali javnu potrošnju, njihov javni dug i deficit se povećava. Da će slično biti i u Hrvatskoj, velika je vjerojatnost. Ključni instrumenti ekonomske politike podešeni su prorecesijski (visoke kamatne stope, rezanje potrošnje, povećanje ukupnog poreznog opterećenja i previsoki tečaj). Za izlazak iz krize potrebno je sve obrnuto.

Osim toga, stanje nacionalne ekonomije nije takovo kao što je u drugim europskim zemljama da bi opravdalo smanjenje sredstava za znanost i plaće zaposlenika. Evo nekoliko ključnih podataka:

• deficit 5% BDP-a – manji od prosječnog u EU (6,6%),
• javni dug u okviru Maastrichtskih kriterija – 47% (prosječni EU 82%),
• javna potrošnja među najmanjima u Europi – 41% (u EU prosječno 48%)

Smisao daljnjeg odricanja

S takvom politikom otvara se pitanje smisla odricanja zaposlenika od božićnice i regresa. Do sada su se prosvjetari, znanstvenici i svi drugi koji plaću primaju na državnom proračunu odrekli 7,4 milijarde kuna od travnja 2009. godine (smanjenje osnovice za 6%, zamrznute plaće, odricanje od inflacije, odricanje od božićnice itd.). Ta odricanja nisu dala učinke. Nezaposlenost u zemlji raste, BDP stagnira. Vlada u Proračunu nije predvidjela božićnice i regres i očito je to stavka na koju računa kada govori o smanjenju Proračuna za 2 milijarde kuna na stavci „rashodi za zaposlene“. Za takvo što mora dobiti pristanak sindikata pa će se uskoro naši članovi naći pred velikom dilemom.

Međutim, dilema je ipak realna. Dilema nije hoće li naša žrtva dati doprinos izlasku iz krize ili ne, već hoće li Hrvatska potonuti još dublje zbog isplate božićnica i regresa.

Zaposlenici financiraju svoju službu

Važno je uočiti da su neke važne stavke u Proračunu doživjele povećanja (o čemu vidi dolje opširno). Takvo povećanje nije posljedica povećanog financiranja države već se temelji na smanjenim sredstvima za zaposlene (božićnica, regres i smanjena sredstva za prijevoz), sveukupno u iznosu od 590 milijuna kuna. S obzirom da je ukupni proračun smanjen za 320 milijuna kuna proizlazi da je razlika od oko 270 milijuna kuna iz sredstava zaposlenih namijenjena za povećanje raznih potreba u sustavu obrazovanja i znanosti. Zaključno, na teret zaposlenika i na račun njihovog standarda dolazi do porasta standarda djelatnosti. Zaposlenici sami financiraju svoju djelatnost.

Naravno, to je račun bez krčmara, jer za to nisu dobili pristanak sindikata, niti će ga vjerojatno dobiti. Vlada nema prostor za smanjenje rashoda za zaposlene u predviđenom iznosu, što znači da neće biti niti predviđenih povećanja dolje navedenih stavki. Bojimo se da će te novce pojesti odvjetnici zbog sudskih tužbi koje vjerojatno slijede.

Restrukturiranja i preraspodjele

Ostale stavke u Proračunu doživjele su restrukturiranje, tj. unutarnju preraspodjelu. Smanjena su sredstva za znanstvene projekte i programe za 6 milijuna kuna. No, zato se za programe Hrvatske zaklade za znanost izdvojilo ove godine 10 milijuna kuna. Za izdavanje domaćih znanstvenih časopisa je osigurano malo više od 10 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 16% u odnosu na prethodnu godinu. Za izdavanje znanstvenih knjiga i udžbenika je izdvojeno 3,6 milijuna više u odnosu na 2011. Povećanja su primijećena i u stavci održavanja znanstvenih skupova za čak 100%, što znači da će se ove godine izdvojiti 4 milijuna kuna na tu stavku. Povećana su sredstva za nabavu inozemnih znanstvenih časopisa i to za 5 milijuna kuna, kao što je i povećano izdvajanje za rad znanstvenih udruga čak za 330%, što iznosi 2 milijuna kuna za tu stavku ove godine.

Za provedbu Bolonjskog procesa osigurano je 1,2 milijuna više nego u prethodnoj godini. Najveće povećanje dosad je zabilježeno kod stavke Potpore hrvatskom katoličkom sveučilištu i to za 478%, što znači da će se ove godine izdvojiti za navedeno sveučilište 5,7 milijuna kn. U svrhu nacionalnog doprinosa za program cjeloživotnog učenja će se izdvojiti 51 milijun kn u 2012., tj. 40% više nego u prethodnoj. Za program rada s darovitim učenicima i studentima će se izdvojiti 502 tisuće kn u ovoj godini, što je 33% više nego prethodne godine.

Sredstva za školarine za preddiplomski i diplomski studij su povećana u iduće tri godine. Za ovu godinu se planira izdvojiti 200 milijuna kuna, za sljedeću 20 milijuna više, a u 2014. bi se izdvojilo 250 milijuna. To sigurno nije dovoljno za realizaciju besplatnog studiranja za sve studente koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Za tu svrhu potrebno je najmanje 450 milijuna kuna u prediplomskom i diplomskom studiju. Dakle, brojke nas upozoravaju da neće biti besplatnog studiranja.

Smanjenja su uočena u stavci održavanja znanstvene infrastrukture, te će se ove godine izdvojiti 120 tisuća kn manje. Također je veliko smanjenje na stavci Programa usavršavanja znanstvenih novaka i to za 17,6 milijuna kuna. Ima mnogo smanjenja na manjim stavkama, primjerice smanjeno je izdvajanje za knjige i umjetnička djela unutar Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 50% (smanjenje za 680 tisuća kn).

Osim već spomenutih smanjenja na stavkama izdataka za zaposlene (božićnice, regresi), došlo je i do smanjenja materijalnih rashoda sveučilišta za oko 5%, a najveće smanjenje unutar te stavke je primjećeno za prijevoz zaposlenika za oko 26%.

Za javni međumjesni prijevoz učenika su namijenili dodatnih 70 milijuna kuna, što je znatno ispod potreba za tu namjenu, međutim Čačić je najavio povećanje u vjerojatnom rebalansu ove godine. Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkog i studentskog standarda su prepolovili sredstva na 4 milijuna kuna.

Za izradu nastavnog kurikuluma sredstva su smanjena za 63%. Kapitalne investicije u srednjem školstvu su smanjene za 60%, a u osnovnom školstvu za 49%! Za redovnu djelatnost lektorata su smanjena sredstva za 17%, što znači da im je namijenjeno u ovoj godini 3,8 milijuna kn. Za projekt reforme osnovnog školstva su također smanjena sredstva i to za 21%.

Stavka kapitalnih investicija glasi:

• OŠ: investicije se ukupno smanjuju za 15,8 milijuna kn ( ulaganje 37,6 milijuna ove godine)
• SŠ: smanjenje za 15 mil (ulaganje 30,7 milijuna ove godine)
• VO: povećanje za 48,4 milijuna kuna (67 milijuna ulaganje ove godine)
• Znanost: povećanje za 13,8 milijuna kuna (ove godine 29,2 milijuna)

Zagreb, 22. ožujka 2012.

Tajništvo Sindikata znanosti
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća
surađivala
Andreja Škvorc, mag. oec., ekonomski pripravnik

Ključne riječi:

državni proračun, izdvajanja za znanost, mjere štednje, o zapostavljanju znanosti i obrazovanja u uvjetima krize, problemi znanosti i visokog obrazovanja