Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Inzistiranjem na štednji, Primorac će nas odvesti u dublju recesiju

Sindikat znanosti je uputio priopćenje za javnost povodom zacrtane fiskalne politike Vlade za 2023. godinu koja se može iščitati iz izjava ministra financija

U 2023. godini, u kojoj nas očekuju recesija i daljnji rast cijena, ministar Primorac najavljuje državnu štednju i stagnaciju plaća. Može se to iščitati iz njegovih nedavnih izjava kako je „neupitna Vladina predanost fiskalnoj konsolidaciji“, kako će “ograničavanjem potrošnje, to jest ne-prelaskom nekih uobičajenih razina deficita, osigurati da država ne djeluje inflatorno…” te kako „rasterećenje plaća u ovom trenutku nije opcija“.

To su pogrešne poruke za vrijeme koje je pred nama. Fiskalnu konsolidaciju trebamo ostaviti za normalna vremena, a ne recesijska. Susprezanjem državne potrošnje recesija će iduće godine biti dublja i duža jer u kriznim godina jedino država može donekle nadomjestiti pad inozemne potražnje i investicija iz privatnog sektora. Europa je to shvatila pa je trenutno u procesu revidiranja fiskalnih pravila.

Vlada za iduću godinu u proračunu predviđa i bitno sporiji rast plaća. Iako nema dokaza da bi primjereni rast plaća dovodio do spiralnog rasta cijena, Vlada je bila vrlo rigidna po pitanju povećanja plaća svojim zaposlenicima, a sada signalizira da nema namjeru smanjivati porez na dohodak jer, kako objašnjava ministar Primorac, za takav potez nema prostora u proračunima lokalnih jedinica. Istovremeno, ministar ističe kako nije vrijeme ni za uvođenje poreza na višak nekretnina koji bi mogao popuniti lokalne blagajne. Time se šalje izrazito loša poruka kako je bolje da teret recesije snose radnici nego bogati vlasnici brojnih nekretnina. Kako je bolje biti rentijer, nego radnik.

Gore istaknute izjave ministra sugeriraju i kako bi iduće godine borba protiv inflacije za Vladu mogla biti važnija od antirecesijskog djelovanja. Pritom se borba protiv inflacije planira na način da se zauzdava potrošnja, ili posljedično, da se produbljuje recesija. To je odabir neostvarivog cilja i pogrešnog instrumenta i za nadati se je da nećemo ići tim smjerom. Inflacija će biti prisutna što god radila Vlada, pitanje je samo koliko će duboka biti recesija. Dok na uzroke inflacije Vlada ne može utjecati, već svojim djelovanjem samo može ublažavati njen utjecaj, na dubinu i dužinu recesije Vlada u dobroj mjeri može utjecati.

Stoga bi fiskalna politika u idućoj godini trebala djelovati kao amortizer recesije te pomoć građanima i poduzećima u nošenju s daljnjim rastom cijena. No, u Hrvatskoj smo očigledno oko svega pobrkali lončiće pa ćemo tako krajem godine u financijskom sustavu imati rekordnu likvidnost, a država će se suzdržavati od intervencija kako ne bi djelovala inflatorno. To je u suprotnosti s onim što čine druge zemlje.

Matija Kroflin,
pomoćnik glavnog tajnika


Ključne riječi:

državni proračun, fiskalna politika, inflacija, Marko Primorac, mjere štednje, recesija

Vezane vijesti

Prednosti članstva