Senat sveučilišta o povećanju školarina

Povećane školarine na Zagrebačkom sveučilištuProračun Sveučilišta za 2008. godinu

Na izvanrednoj sjednici od 25. ožujka Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je povećanje školarina na 10 zagrebačkih fakulteta. Za tu su odluku glasovali i svi oni fakulteti koji nisu tražili povećanje školarine (barem ne još). Na sjednici su protiv takve odluke glasovali studenti a dva fakultetska predstavnika ostali su suzdržani. Povećanje školarina u svojim diskusijama nisu podržali predstavnici Ministarstva kao niti predstavnici Sindikata znanosti. Već ranije Rektorski zbor i rektori ostaalih sveučilišta izjasnili su se protiv povećanja školarina u ovoj godini.

Obrazloženje za povećanje školarina fakulteti pronalaze u neadekvatnom financiranju sveučilišta od strane Države i u rastu cijena (vidi medijski izvještaj).

Predstavnik našeg Sindikata, gospodin Ribić, podsjetio je da su već sada školarine u Hrvatskoj me?u najvišima u Europi, i to u zemlji čije su plaće prema paritetu kupovne moći na 29. mjestu od 40 europskih zemalja. Stoga argumentacija o nužnosti praćenja inflacije ovdje nije primjerena.

Ako su školarine me?u najvišima, a udio plaća u Proračunu sveučilišta iznosi čak 85% onda je neminovan zaključak da Država izdvaja nedopustivo malo za sve ostale potrebe. Iz toga proizlazi da je Senat sveučilišta odlučio neadekvatno financiranje od strane Države nadoknaditi preko studenata. Umjesto usmjeravanja oštrice prema Vladi Senat se oslonio na plitke džepove studenata.

Gospodin Ribić je upozorio da studenti ne smiju biti sredstvo za rješavanje naših problema. Studenti su naš cilj. Oni su naše kolege i partneri u obrazovnom procesu. Ne smijemo njih koristiti za uklanjanje nesuglasica s Državom, a još manje kao sredstvo za uklanjanje financijskih gubitaka. Ako to zaboravimo izgubit ćemo akademski etos i poslati poruku javnosti i budućnosti da su naši interesi sukobljeni studentskima. Ako to zaboravimo sami ćemo zgaziti temeljno načelo ulju?enog društva da obrazovanje mora biti dostupno svima neovisno o socijalnom statusu. Od obrazovanja kao ljudskog prava i javnoga dobra napravit ćemo robu za prodaju na tržištu.

Nismo li već dobro zagazili u tom pravcu? Školarine već sada plaća više od polovice studenata u Hrvatskoj. Stoga se može zaključiti da se u Hrvatskoj studiranje uglavnom plaća. I u tom kontekstu svako daljnje plaćanje postaje neodrživo.

Školarine u visokom obrazovanju su jedno od najosjetljivijih socijalnih i vrijednosnih pitanja u svakoj demokratskoj državi, a pogotovo u onoj koja sebe legitimira kao socijalna država. Stoga školarine ne mogu i ne smiju biti samo u domeni odluka sveučilišta. Svako povećanje školarina bez izgra?enog i razra?enog sustava stipendiranja i kreditiranja za sve studente koje plaćanje obuhvaća nije primjereno hrvatskoj situaciji i mi ga ne možemo podržati.

Ako fakulteti imaju porast vlastitih prihoda po stopi od 17% godišnje, a ako država nije smanjila financiranje, nije jasno kako to da sveučilišta iz vlastitih prihoda nisu u stanju podmiriti povećane troškove zbog rasta cijena. Trebaju li studenti plaćati ambicije fakultetskih uprava ili prijeke potrebe fakulteta?

Odluka Senata imat će nepovoljne reperkusije jer šalje poruku široj javnosti da se sredstva za visoko obrazovanje i znanost ne trebaju povećavati jer će se fakulteti uvijek sami snaći. To je opasno jer već sada neki ljudi u vlasti razmišljaju na takav način.

Zloupotreba pozivanja na autonomiju sveučilišta u ovim pitanjima znači shvaćanje javne službe na sveučilištu kao monopola, shvaćanje studenata kao sredstva a ne svrhe u obrazovnom procesu, kao kupaca a ne kolega u procesu radne suradnje. Ako već same uprave dovode u pitanje etos akademskog zajedništva i solidarnost nastavnika i studenata, onda je Vlada ta koja je dužna zaštititi javni karakter sveučilišta. Vlada je dužna poduzimati mjere protiv zloupotrebe javnog dobra za razne prohtjeve i zarade, uslijed čega se počesto zapostavlja misija sveučilišta. Fakulteti nisu profitne jedinice već neprofitne ustanove. Nama se čini da se to u ovoj zemlji zaboravilo, pa i ovaj put na sjednici senata, na kojoj je bilo riječi o važnosti racionalnog ekonomskog poslovanja fakulteta (!?). Stekli smo dojam da je takvo poslovanje u nekim glavama ispred svih načela koja sveučilište objedinjuju u akademsku zajednicu.

Na sjednici Senata iznenadio je visoki stupanj suglasnosti i gotovo jednoglasna potpora povećanju školarina, te izostanak polemičnosti i suprotnih stajališta oko ovako temeljnog akademskog pitanja. Očito je ovo bio probni potez nakon kojega će i ostali fakulteti izaći sa sličnim zahtjevom. Time će spirala povećanja školarina poprimiti nesagledive razmjere i zapriječiti šansu uspjeha putem rada i učenja siromašnijim slojevima stanovništva.

Proračun Sveučilišta za 2008. godinu

članovi Senata izrazili su nezadovoljstvo visinom i strukturom Proračuna. Isto nezadovoljstvo iskazao je i predstavnik Sindikata koji je upozorio da nas čekaju četiri godine stagnacije i da sredstava nema jer odlaze na krajnje dubiozan koncept revitalizacije sela. 10 puta više sredstava namijenjeno je poljoprivredi nego znanosti. Sindikat je izrazio žaljenje što se Sveučilište nije odlučilo na javnu reakciju po tom kada je za to bilo vrijeme.

Predstavnik Sindikata je polemizirao s predstavnicima Ministarstva oko visine proračuna i udjela plaća u ukupnom proračunu sveučilišta. Udio plaća u Proračunu previsok je i iznosi 85%, i to ne zato što su plaće visoke, već zato što se za sve ostalo izdvaja premalo. 11% odlazi na zadane materijalne rashode, što znači da ostaje svega 4% sredstava za pregovore i dogovore sveučilišta i Ministarstva.

Predstavnik Sindikata dobio je odgovor od pomoćnika ministra za financije, gospodina Stipe Mamića, da Ministarstvo planira i namjerava svima fakultetima osigurati povrat sredstava temeljem ovrha za božićnice sukladno prilivu i mogućnostima.


Ključne riječi:

autonomija sveučilišta | besplatno školstvo | školarine



Back to Top