“Za deflaciju u Europskoj uniji kriva je njemačka politika rezanja”

U srijedu navečer prof. dr. sc. Zvonimir Šikić gotovo dva sata raspravljao je s posjetiteljima Facebook profila Sindikata znanosti o raznim ekonomsko-političkim pitanjima, kao što su pobjeda Syrize u Grčkoj i uloga ECB-a.

Ovaj redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje te počasni predsjednik Sindikata znanosti smatra da će Syriza pokušati provesti reforme koje neće uništiti grčki ekonomski rast, odnosno koje će omogućiti i povrat duga i oporavak ekonomije.

Istaknuo je kako su šanse da Syriza uspije isposlovati bolje uvjete vraćanja duga s Trojkom pola-pola te da će svi biti na gubitku ako se program vraćanja duga ne promijeni u smislu omogućavanja ponovnog rasta grčke ekonomije. „Međutim, pitanje nije samo ekonomsko, nego u dobroj mjeri i političko. Čak i ako bi bilo pametno pomoći Grčkoj, a time i Europi, u ovoj situaciji jake su one snage koje ne bi željele da jedna lijeva opcija (po njima radikalno lijeva) izvuče Europu iz krize“, dodao je.

Naglasio je i kako je od početka europskih reformi grčko gospodarstvo izgubilo 25% BDP-a, a nezaposlenost je porasla na 25% (među mladima i do 50%), što je prema svim ekonomskim analizama direktna posljedica nametnute europske ekonomske politike rezanja i štednje.

Njemačku politiku rezanja smatra odgovornom za deflacijsko stanje u Europskoj uniji te naglašava da deflatornim i recesijskim mjerama možemo spriječiti stvaranje nove vrijednosti. „To se najbolje vidi po razini nezaposlenosti u nekoj ekonomiji. Ona je mjera neostvarenog, a potencijalno mogućeg output-a“, zaključuje.

Raspravljajući o slučaju Grčke nametnulo se pitanje bankrota države. „Možda je krivo govoriti o bankrotu Grčke. Suverene države zapravo ne mogu bankrotirati, ali mogu obezvrijediti vlastitu valutu ili u slučaju Grčke, izaći iz područja zajedničke valute. Grčka bi s drahmom bila uspješnija jer bi njena devalvacija učinila grčku ekonomiju kompetitivnijom. Problem je da se neko vrijeme ne bi mogla zaduživati na svjetskim tržištima zbog neplaćanja dugova“, poručio je Šikić.

Devalvaciju domaće valute, odnosno smanjenje vrijednosti kune u odnosu na euro, vidi kao jedno od rješenja za stvaranje hrvatskih proizvoda koji će biti konkurentni cijenom i kvalitetom. „Članice eurozone to ne mogu napraviti jer nemaju vlastitu valutu i to je njihov ključni problem“, poručio je.

Tijekom rasprave Šikić se osvrnuo i na ulogu Europske središnje banke: „Osnovni mandat ECB-a je očuvanje vrijednosti eura, za razliku od FED-a i klasičnih centralnih banaka koje su i zadnji kreditor te moraju brinuti i o nezaposlenosti. U tom smislu, ECB je nevjerojatno ograničena centralna banka. No, može kontrolirati količinu eura u optjecaju. Na primjer, ako se ne postigne dogovor s Grčkom može zatvoriti dotok eura u Grčku i prisiliti Grčku da izađe iz eura i vrati se drahmi“.

Razmišljanja profesora Šikića o aktualnim temama možete pratiti na njegovom blogu www.sikic.wordpress.com.


Ključne riječi:

chat | facebook | Zvonimir Šikić



Back to Top