Vijesti iz Velikog vijeća (sjednica od 15.05.2004.)

Veliko vijeće je raspravilo brojne teme iz politike i strategije Sindikata: politiku plaća i materijalni položaj djelatnosti; perspektive poboljšanja našeg materijalnog položaja u datim okolnostima; rad Ministarstva i suradnju sa Sindikatom; odnos nove vlasti i sindikata te druge.

VIJESTI IZ VELIKOG VIJEĆARedovna 6. sjednica Velikog vijeća Sindikata u VI sazivu održana je 15. svibnja 2004.Na sjednici je bilo prisutno 20 od 27 članova Vijeća OBAVIJESTIV. Ribić je izvjestio Veliko vijeće o sljedećem:

  • članstvo Sindikata se povećalo na preko 9000 aktivnih članova, što je najviši dosadašnji broj članova u povijesti Sindikata;
  • podružnica Geotehničkog fakulteta vratila se u naš sindikat nakon punih deset godina, nakon što je otkaz dobio čovjek odgovoran za protupravna otpuštanja na tom fakultetu (problem poznat široj javnosti);
  • sudskom odlukom na radno mjesto je vraćen g. Miron Kovačić, nakon skandaloznog otkaza zbog sindikalnog djelovanja na Institutu za geološka istraživanja (o čemu smo vas ranije informirali);
  • nove inicijative koje je pokrenulo Veliko vijeće: skoro pokretanje sustava stipendranja djece umrlih članova, te pokretanje časopisa za radno pravo.

Veliko vijeće raspravilo je sljedeće teme iz politike i strategije Sindikata:

  • politika plaća i materijalni položaj djelatnosti;
  • perspektive poboljšanja našeg materijalnog položaja u datim okolnostima;
  • rad Ministarstva i suradnja sa Sindikatom;
  • izmjene i dopune Zakona o znanosti i visokom obrazovanju;
  • sudske tužbe i nagodbe za božićnicu i jubilarnu nagradu;
  • nova vlast i sindikati – stanje socijalnog dijaloga;
  • interna pitanja.

Politika plaća i materijalni položaj djelatnostičlanovi Vijeća informirani su o početku rada Povjerenstva za praćenje i kretanja plaća u javnim službama, što je obveza Vlade sukladno Kolektivnom ugovoru.Prilikom intepretacije rezultata analize plaća koje naš Sindikat priprema za Povjerenstvo, upozoreno je da je najrelevantniji podatak da plaće zaostaju oko 12% u razdoblju izme?u druge polovice 2001. do danas te da će sindikati tražiti način kako i u kojoj dinamici da se zaostajanje ukloni. Tako?er, tražit će se rast plaća od 2% od 1. srpnja, sukladno odredbi Kolektivnog ugovora.Sindikat će u sljedećem razdoblju zahtijevati: porast koeficijenata za ona radna mjesta koja su prije porasta koeficijenta asistentima početnicima bila me?usobno usporediva te realizaciju prijašnjeg zahtjeva za promjenom Uredbe o plaćama.Veliko vijeće je prihvatilo potpisani Dodatak Kolektivnom ugovoru za znanost koji je donio 15% za doktorat znanstveno-nastavnom osoblju i veći broj dana za godišnji odmor. Perspektive poboljšanja našeg materijalnog položaja u datim okolnostimaVeliko vijeće upozorilo je na izuzetno sužene mogućnosti i zadatosti koje sindikati javnih službi imaju glede mogućnosti poboljšanja plaća i materijalnog položaja djelatnosti. Državni proračun opterećen je obavezama vladajuće stranke spram umirovljenika (dug), branitelja (izdvojeno 600 mil kuna više), izgradnje kuća srpskih izbjeglica, iznosima za nagodbe sa sindikatima (dvije milijarde), uvećanim subvencijama za poljoprivredu, itd.Većina spomenutih izdvajanja posljedica je obaveza vlasti prema političkim partnerima s kojima dijeli vlast ili spram svoga biračkog tijela. Ta izdvajanja motivirana su održanjem na vlasti, a ne općim dobrom zemlje, ona nisu razvojnog karaktera, niti služe potrebama iz budućnosti, već je evidentno da pokrivaju rad, tegobe ili zasluge iz prošlosti. To je orijentacija s kojom se Hrvatska ne može brže pokrenuti.Ubrzano približavanje Europi, apsolutno prvenstvo vanjskoj politici u odnosu na unutarnju, skromni kadrovski kapaciteti nove vlasti, novi sporazum s MMF-om, nepripremljenost za vlast, sve su to dodatni politički razlozi koji otežavaju našu poziciju.Budući da je ekonomski položaj obrazovanja i znanosti dominantno posljedica političkih odnosa, pokazuje se nužnim naše interese štititi permanentnim djelovanjem i kroz politiku. Stoga je Veliko vijeće zaključilo kako je potrebno sura?ivati s političkim opcijama koje su za prostor obrazovanja i znanosti zainteresirane, te takve podupirati a za ostale razviti strategiju s kojom se naše pitanje može nametnuti kao razvojno pitanje cijele zemlje. Rad Ministarstva i suradnja sa SindikatomSindikat je nedavno upozorio javnost na teškoće u financiranju naših ustanova i sustava visokog obrazovanja i znanosti. Ministarstvo ne izvršava zaključak Vlade o komunikaciji sa sindikatima: ne održavaju se sastanci jednom mjesečno, nisu imenovane osobe zadužene za pojedine sindikate. S Ministarstvom ne možemo riješavati tekuće probleme naših članova, njihovih birača, kao što su:

  • plaćanje posebnih uvjeta rada i zaštita na radu: naime, tek su nedavno i to napokon poslali pismo o zaštiti na radu na naše ustanove, me?utim, nisu ništa drugo poduzeli, a na ustanovama gdje su izra?eni elaborati o radnim mjestima s posebnim uvjetima ništa ne plaćaju;
  • nedopustivo spora provedba svih dogovora: npr. oko problema božićnica – pisma ne pišu po mjesec dana; što se tiče stambenih kredita, još uvijek ništa ne poduzimaju, pa je moguće da se krediti rješavaju u zadnji čas na isti način kao što je to bilo prošle godine;
  • vanjsku suradnju ne plaćaju, a njihovi činovnici zlonamjerno i nesuvislo pozivaju se na Kolektivni ugovor prilikom odbijanja plaćanja vanjske suradnje;
  • nisu još uvijek imenovali članove Komisije za tumačenje našeg kolektivnog ugovora;
  • problemi asistentske norme: nemogućnost provedbe Kolektivnog ugovora, asistenti su preopterećeni nastavom, a i dalje je na snazi zabrana zapošljavanja, postoji nespremnost da stvore pool asistenata koji bi se zapošljavali na sveučilištu;
  • ne možemo riješiti problem ispravke Uredbe za koeficijente: ­ greška koja je nastala na pet pozicija ne ispravlja se, a koeficijenti u Uredbi niži su nego što se stvarno primjenjuju, postoji problem prilagodbe drugih zvanja novom riješenju s asistentima početnicima, ne odre?uju se koeficijenti za nove kategorije zvanja iz novog Zakona (npr. stručnih suradnika)…

Veliko vijeće konstatira da se nezadovoljavajući rad Ministarstva od promjene vlasti nije promijenio na bolje, a komunikacija s nama se pogoršala do mjere da se problemi naših ljudi u sustavu ne rješavaju. Izmjene i dopune Zakona o znanosti i visokom obrazovanjuIzložene su primjedbe Sindikata na novi prijedlog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, te upozoreno na okolnosti u kojima se radilo na Zakonu, gdje se stjecao dojam kako radna skupina postoji samo kao pokriće za već unaprijed poznata rješenja. Upozoreno je na slabosti u radu radne skupine, u kojoj se nije mogao razviti dijalog, a vo?enje radne skupine bilo je pristrano u korist ljudi s Pravnog fakulteta. Sindikat je o svojim stajalištima izvijestio javnost.Veliko vijeće izražava nezadovoljstvo što Zakon nije mijenjan u pravcu jačanja integracije sveučilišta, već suprotno, u pravcu smanjenja integracijskih tendencija. Podržavaju se one izmjene i dopune koje odre?uju realnije rokove i uklanjaju nedosljednosti. Sudske tužbe i nagodbe za božićnicu i jubilarnu nagraduJedino je naš Sindikat za sada sklopio nagodbu za božićnicu i jubilarne nagrade, pri čemu smo bili predmet javnih napada onih koji bi htjeli isto, ali nemaju sudski utvr?eno pravo (Ihas), kao i onih koji imaju pravo ali nagodbu ne žele (policija i srednje škole). Naša je nagodba, odlukom Maloga vijeća, sklopljena na iznos od 3500 kuna, onoliko koliko nam doista pripada po tada važećem kolektivnom ugovoru. Svi naši članovi imaju izbor žele li se nagoditi ili nastaviti spor. Prema informacijama na terenu ljudi se masovno izjašnjavaju za nagodbu. Upozoreno je na probleme s članovima koji nisu tužili, pa su im sada svi krivi, kao i s aktivistima koji nisu obavijestili sve svoje članove ili su to učinili nedopustivo loše.Što se tiče nagodbi s drugim sindikatima, iznena?uje neaktivnost Vlade na rješavanju tog problema budući da niti nakon dva mjeseca Vlada ne izlazi s prijedlogom rješenja, a iz dana u dan rastu troškovi i zatezne kamate. Neki čelnici sindikata ne žele se nagoditi. To je zato što će njihovi advokati ostvariti milijunske zarade ako im se sindikat ne nagodi, budući da nisu sažimali predmete, kao naši advokati, po načelu jedna ustanova jedna tužba, već su za jednog člana radili jednu tužbu, pa na taj način za svakog člana potražuju odvjetničke troškove. Nova vlast i sindikati – stanje socijalnog dijalogaUpozoreno je na slabosti u tripartizmu, te analiziran sadašnji rad Gospodarsko-socijalnog vijeća. Smanjena je i uloga Ureda za socijalno partnerstvo. Problem sindikalne imovine za sada se ne rješava.Tako?er, upozoreno je na diskriminaciju u pristupu. Nekim sindikatima vlast je otvorena po stranačkoj ili prijateljskoj liniji, dok drugi nemaju ili imaju sužene mogućnosti rješavanja problema svojih članova.Žalosti premijerova reakcija u emisiji Forum kojom je napao sindikate, sasvim neutemeljno, za visoke plaće i za držanje lekcija Vladi. Premijeru smo tim povodom uputili pismo.Veliko vijeće se osvrnulo i na stanje na sindikalnoj sceni, te je izrazilo zadovoljstvo novim promjenama na čelu SSSH i Matice.Odnosi izme?u medija i sindikata me?utim nisu dobri, jer dio privatnih vlasnika u medijima vodi antisindikalnu kampanju. Na to podsjeća i očitovanje svih središnjica o problemu neprofesionalizma u medijima. Upozoreno je i na novi Zakon o informiranju, koji nije na odgovarajući način zaštitio pojedinca od medijskog nasilja, što ga mediji nazivaju svojim slobodama.Zbog svega rečenog, Veliko vijeće konstatira da je stupanj socijalnog dijalog niži nego za vrijeme prošle vlasti, ali s konačnom ocjenom treba pričekati jer se i vlast uhodava.Ocjenjuje se da perspektive slobodnog sindikalnog djelovanja u zemlji nisu upitne, ali se radi o tome hoćemo li napredovati u izgradnji socijalnog partnerstva ili ćemo imati zastoj. INTERNA PITANJAProblem zastupanja posebnih interesa u okviru SindikataPovodom izborenog dodatka za doktorat znanstveno-nastavnom osoblju, upozoreno je na niz problema koji su se u me?uvremenu pojavili. Naime, umjesto priznanja za postignuti uspjeh, Sindikat doživljava kritiku iz dijela nenastavnog osoblja i neshvatljivu kritiku iz redova viših asistenata, iako potonji mogu i trebaju što prije postati docenti. Gotovo paradoksalno, ali čelništvo bi se trebalo osjećati neugodno zbog tog postignuća.Istaknuto je da takav pristup dovodi u pitanje smislenost naših zauzimanja, te je upozoreno i na misiju ovoga Sindikata, kao i na statutarna odre?enja, koja traže zalaganje za unapre?enje znanosti i visokog obrazovanja, pa je dodatak za doktorat doprinos ostvarenju te misije. Stoga bi to trebao biti razlog za zadovoljstvo u Sindikatu. Me?utim, napadima iz dijela jedne grupacije zaposlenika i pasivnošću doktore znanosti dovodi se u pitanje ta osnovna misija. Dogodilo se slično i onda kada su koeficijenti povećavani višim asistentima (na 1,65), tajnicima, stručnim suradnicima, dekanima, tehničarima i višim tehničarima, itd. itd, pa čak i onda kada su poreznim intervencijama povećavane najniže neto plaće ili kada smo donijeli odluku o solidarnoj naknadi (umjesto božićnice) u korist ljudi kojima su pale plaće.Otvara se pitanje: treba li se Sindikat zalagati za pojedine izdvojene kategorije naših članova kad god to možemo i kada za to imamo argumente, ili radi mira u kući treba povećavati prava samo onda kada se ona odnose na sve nas zajedno?U svojim zaključcima na tu temu, Veliko vijeće veoma pozitivno ocjenjuje postignuća Sindikata od protekle sjednice, koja se odnose na povećanje zajedničkih prava za sve članove (porast osnovice i uvećana materijalna prava), ali jednako tako i zasebna postignuća (dodatak za znanstveno-nastavna zvanja). Sindikat se do sada zalagao za sve kategorije naših članova u jednakoj mjeri, te uspijevao povećavati prava za zaposlenike svaki puta kada i gdje je za to imao prigodu. Sindikat znanosti ne smije i ne može odustati od svoje misije i svojih statutarnih ciljeva, a s tim u vezi posebna je obveza svih članova voditi računa da Sindikat ne izgubi svoj elitni karakter, jer je snaga Sindikata znanosti uglavnom i najviše u toj karakteristici. Sindikat i njegovi pregovarači dužni su zalagati se, osim za unapre?enje zajedničkih prava i interesa za sve članove, jednako tako i za unapre?enje interesa pojedinih izdvojenih kategorija naših članova, kada i gdje je to moguće, ako za to postoje argumenti.Veliko vijeće je tako?er zaključilo da je, u slučaju pregovora o povećanju plaća liječnicima, naš Sindikat dužan tražiti uskla?ivanje naših plaća s liječničkima za zvanja istog stupnja složenosti! Osvrt na ishod referenduma o doprinosu solidarnostiVeliko vijeće izrazilo je zadovoljstvo rezultatima referenduma o kolektivnom ugovoru iz siječnja 2004., kao i načinom na koji je proveden, te ističe izuzetno značenje činjenice da članovi nisu preglasali nečlanove, da su nečlanovi tako?er glasovali za Kolektivni ugovor, što nas upućuje da trebamo u sustavu razvijati koheziju, a ne suprotstavljanja.Veliko vijeće prihvatilo je prijedlog Upravnog vijeća o načinu upotrebe doprinosa solidarnosti. Tajništvo Sindikata ——————————————————————————– dr. Delko Barišić, dr. Želimir Dulčić, mr. Dragutin Futač, dr. Alen Harapin, akademkinja Sibila Jelaska, Mirjana Kralj, dr. Antun Kraš, dr. Marija Lebedina-Manzoni, dr. Željko Mrklić, mr. Rajko Odobaša, dr. Darko Orešković, Predrag Perožić, dr. Petar Pervan, dr. Krunoslav Pisk, dr. Igor Radeka, Vilim Ribić, Dubravko Trušček, dr. Zvonimir Šikić, dr. Miljenko Šimpraga, dr. Sandra Švaljek


Ključne riječi:

doprinos solidarnosti | politika plaća | veliko vijeće | zakon o znanstveno istraživačkoj djelantosti



Back to Top