Rezolucije 7. Sabora Sindikata

Zastupnici 7. sabora Sindikata potvrdili su nužnost usvajanja jedne deklaracije i šest rezolucija, no kako je konačni tekst bilo potrebno usavršiti, odlučeno je da taj posao obavi Saborski odbor za rezolucije. Odbor je tekstove usavršio i uputio ih Velikom vijeću koje je na svojoj konstituirajućoj sjednici razmotrilo i usvojilo slijedeće dokumente:

DEKLARACIJU o zapostavljanju znanosti i obrazovanja u uvjetima krize (32/10)

REZOLUCIJU o javnoj potrošnji u RH (33/10)

REZOLUCIJU o pravnoj integraciji sveučilišta (34/10)

REZOLUCIJU o školarinama i plaćanju studiranja (35/10)

REZOLUCIJU o teškim propustima Vlade RH u politici plaća (36/10)

REZOLUCIJU o naličju medijskih prava i sloboda (37/10)

REZOLUCIJU o reaktualizaciji šest rezolucija s prošlog Sabora (38/10)


DEKLARACIJA o zapostavljanju znanosti i obrazovanja u uvjetima krize (32/10)

Polazeći od službenog upozorenja Europske komisije da bi restrikcije u znanosti i obrazovanju u uvjetima krize zadale težak udarac dugoročnoj konkurentnosti zemalja članica

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

PODSJEĆA

  • da praksa većine europskih zemalja i politika Vlade SAD upravo sada u vremenu krize ulaganjima u znanost, istraživanje i izgradnju škola, vrtića i sveučilišta potiču rast gospodarstva – i dugoročno (znanjem) i kratkoročno (investicijama) a da slične preporuke šalje čak i MMF,
  • da je Vlada RH donijela neshvatljive odluke u ovogodišnjem Proračunu i dosadašnjim rebalansima, prema kojima su znanost i obrazovanje najveći gubitnici – sredstva su smanjena za čak 1,4 milijarde kuna u odnosu na prošlogodišnji Proračun,
  • da se restrikcijama u znanosti i visokom školstvu onemogućuje ostvarenje javne službe u tim sustavima: sredstva za projekte kasne po deset mjeseci pa tako znanstvenici primaju plaću za rad koji ne mogu obaviti; novac za časopise smanjen je na 19% iznosa iz prošle godine, ne plaćaju se obveze fakultetima po sudskim presudama, niti honorari za vanjske suradnike, a ucjenjuju se asistenti i novaci da sami sebi plaćaju poslijediplomski studij koji su obvezni pohađati po Zakonu,
  • da mladi znanstvenici s doktoratom zbog zabrane zapošljavanja gube radna mjesta, unatoč dugogodišnjem ulaganju društva u njihove specijalizacije pa proizlazi da su građani financirali znanost inozemnih država,
  • – da Vlada RH, u želji da stekne naklonost utjecajnih medija, radi popularnosti na izborima, dodvoravajući se trenutnim interesima poduzetništva, zapostavlja dugoročne razvojne interese države i nacije, – da je izostanak odgovarajućih znanja ključni problem nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva u ekonomskom, inženjerskom i upravljačkom smislu te da naše gospodarstvo slabo razvija nove ideje osim imitativno.

UPOZORAVA

  • na neprihvatljiv odnos prema znanju u Republici Hrvatskoj a što potkrepljuje izuzetno nizak broj doktoranata u usporedbi s drugim zemljama Europe i veoma nizak postotak visokoobrazovanih građana,
  • da i ono što imamo ne koristimo pa tako rezultati niza istraživanja i studija nisu temelj za donošenje važnih društvenih i političkih odluka a mnogi kadrovi sa sveučilišta i instituta nisu angažirani,
  • na veoma mali broj zaposlenika u obrazovanju suprotno javnim zabludama: 2,2% stanovnika radi u obrazovanju što svrstava RH na 30. mjesto od 33 europske zemlje, a najuspješnije zemlje imaju 5 do 6% stanovnika koji rade u obrazovanju.

OSUĐUJE

  • potpuno zanemarivanje međunarodnih preporuka o tretmanu znanosti i obrazovanja u uvjetima krize (ne spominju se više ni parole o zemlji znanja)
  • odredbe u Programu gospodarskog razvitka Vlade RH u kojima se ne spominje pojačano ulaganje u znanost, kao i činjenicu da ne postoje vizija i koncept o načinu financiranja znanstvenih istraživanja,
  • usmjeravanje sredstava proračuna umjesto u elementarno funkcioniranje znanosti u neosmišljene gospodarske programe (neradni petak, pomoći za inovativne projekte na koje jedva da se itko od poduzetnika javio, te pomoći neuspješnima…).
  • izjave ministra financija o prekomjernom zapošljavanju u obrazovanju, što predstavlja puko sredstvo optužbe i opravdanja za restrikcije u obrazovanom sustavu

ZAHTIJEVA hitnu promjenu smjera Vladine politike ka strateškom usmjeravanju na razvoj gospodarstva dugoročnim ulaganjem u znanje.

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o javnoj potrošnji u RH (33/10)

POLAZEĆI od temeljne potrebe građana Republike Hrvatske za kvalitetnom uslugom javnog sektora

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

UPOZORAVA

  • da je hrvatska javna potrošnja na državnom proračunu, kao udio u bruto domaćem proizvodu, jedna od najmanjih među europskim zemljama (na 22. mjestu od 29 zemalja), a slično je i s udjelom mase za plaće zaposlenika na državnom proračunu,
  • da u hrvatskom javnom prostoru živi neistina o previsokoj javnoj potrošnji i shodno tome o potrebi smanjenja poreznog opterećenja, kao posljedica sustavne propagande krupnog kapitala koji putem dijela svojih medija utječe na javno mnijenje i time posredno radi pritisak na politiku Vlade s krajnjom svrhom povećanja svojih profita a na štetu građana i javne brige o njihovom zdravlju, kvalitetnom javnom obrazovanju njihove djece, skrbi za njihove stare i nemoćne, javne sigurnosti i učinkovitog pravosuđa,
  • da je istina sasvim drugačija pa tako niti broj zaposlenih na državnom proračunu u Hrvatskoj ni po kojem kriteriju u međunarodnim usporedbama nije prevelik,- da bi daljnje smanjivanje javne potrošnje u Republici Hrvatskoj, pod izlikom borbe protiv krize, predstavljalo početak razgradnje socijalne države i napad na temeljna prava građana te pogodovalo očuvanju sadašnjeg neučinkovitog gospodarstva,

PREPOZNAJE probleme javnog sektora u njegovoj neučinkovitosti i nezadovoljavanju potreba građana i države na kvalitetan način, što uključuje i neprimjerenu brigu o znanosti i obrazovanju,

ZAKLJUČUJE da je u socijalno uređenom društvu potpuno kriva dogma o neprihvatljivosti povećanja poreza budući da je loš porez samo onaj koji je loše i neodgovorno upotrebljen, pri čemu podsjeća na skandinavske zemalje čiji je udio javne potrošnje u BDP-u neusporedivo veći i kako takav jedan od generatora dinamičnog gospodarstva,

ZAHTIJEVA brigu i odgovornost izvršne vlasti za javne službe, sukladno njenoj ustavnoj ulozi, za provođenje odgovarajućih reformi i primjereno financiranje javnih službi.

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o pravnoj integraciji sveučilišta (34/10)

Na tragu višegodišnjih stajališta Sindikata o potrebi izgradnje modernog sveučilišta, a u skladu s Rezolucijom broj 30/06 iz svibnja 2006. godine

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

UTVRĐUJE da Republika Hrvatska nije napravila bitan napredak u modernom ustrojavanju sveučilišta te je navedena rezolucija i nakon četiri godine u cijelosti aktualna

PODSJEĆA da je Zakon pravnu integraciju bio najavio tek deklarativno za kraj 2007. godine, a da je početkom iste godine Ustavni sud, pod veoma spornim okolnostima, takvu odredbu poništio. Nakon toga izvršna vlast ništa nije poduzela na ostvarivanju ovog važnog cilja za razvoj Republike Hrvatske,

POTVRĐUJE još jednom odredbe iz rezolucije od prije četiri godine:

TADAŠNJI SABOR PODSJETIO JE da je 2003. godine intervencijom politike uz sudjelovanje dijela čelnika visokoobrazovnih ustanova spriječena pravna integracija sveučilišta i da je kao surogat sustava ponuđena tzv. funkcionalna integracija sveučilišta, čime je otežano stvaranje pretpostavki za učinkovito upravljanje sveučilištem,

UPOZORIO JE

  • da je pravna integracija sveučilišta, a to znači ukidanje pravne osobnosti fakulteta, pretpostavka uspješne realizacije bolonjskog procesa, jer je za unutarnju mobilnost kadrova potrebno da zaposlenici budu zaposlenici sveučilišta.
  • da bez pravne integracije sveučilišta nema pravih sveučilišnih studija koji predstavljaju najvažniji element bolonjskog procesa – multidisciplinarno povezivanje kadrova i studenata.
  • da bez pravne integracije sveučilišta nastaju: nemogućnost oblikovanja strategije razvoja i dugoročne politike sveučilišta, otežano upravljanje tzv. lump sumom, nemogućnost mobilizacije vlastitih prihoda za velike razvojne projekte sveučilišta, nemogućnost optimalnog upravljanja kadrovskim i materijalnim resursima, izostanak vertikalne koordinacije u upravljanju, nemogućnost jačanja odgovornosti i nadzora, nemogućnost stvaranja modernog sveučilišnog menadžmenta, nemogućnost ujednačene politike plaća na sveučilištu itd.
  • da je Hrvatska, uz neke države bivše Jugoslavije, jedna od malobrojnih zemalja u kojima sveučilišta nisu pravno integrirana.

ZAHTIJEVAO JE od izvršne vlasti da što prije osigura zakonske preduvjete i materijalne uvjete za pravnu, ali i fizičku integraciju sveučilišta (kampuse i nove prostore, koji snažno pogoduju unutarnjoj povezanosti sveučilišta), a po uzoru na sveučilišta u razvijenom svijetu.

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o školarinama i plaćanju studiranja (35/10)

Polazeći od načela jednakog pristupa svih građana visokom obrazovanju, od načela da je visoko obrazovanje javno dobro te od istine da je obrazovanje istovremeno i neotuđivo bogatstvo pojedinca te od potrebe za jačanjem odgovornosti u visokoobrazovnom sustavu

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

OSUĐUJE prebacivanje tereta financiranja visokog obrazovanja s Države na studente i njihove roditelje i omogućivanje nemoralnih zarada pojedinih fakulteta.

KONSTATIRA da je postojeći sustav participacije studenata u troškovima studija, u kojem jedni plaćaju previše, a drugi ništa, nepravedan, nesvrhovit i neodrživ te da je po visini školarina u apsolutnom iznosu Hrvatska dosegla vrh među europskim zemljama.

NE PROTIVI SE razmatranju modela realne cijene studentskog smještaja i prehrane, ali pod uvjetom da Država osigura široki sustav potpore za nadarene i uspješne te sve one koji takav trošak ne mogu podnijeti,

OSUĐUJE namjere i odluke pojedinih sveučilišta i fakulteta kojima se opseg obveza studenata, kao uvjet za oslobađanje od plaćanja, postavio na tako visoku razinu da znatan broj studenata ponovno uvodi u režim plaćanja studiranja,

POLAZEĆI OD očuvanja vrijednosti javnog školstva kao službe u korist građana, a oštro se protiveći shvaćanju obrazovnog procesa kao tržišne usluge

ZAHTIJEVA

  • sustav neplaćanja studija za sve studente koji uredno i pravovremeno ispunjavaju svoje obveze,
  • da tijela Sindikata sva pitanje školarina i troškova studiranja krajnje oprezno preispituju i procjenjuju s obzirom na budući pristup Države sustavu kredita i potpora, te traži da se sva stajališta usvajaju na temelju podataka i istraživanja.

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o teškim propustima Vlade RH u politici plaća (36/10)

U skladu s rezolucijom O nepostojanju politike plaća Vlade RH Matice hrvatskih sindikata iz veljače 2006. godine i Sabora Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja br. 21/06 iz svibnja iste godine

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.,

PODSJEĆA:

  • da niti četiri godine nakon navedene rezolucije Vlada RH nema osmišljenu politiku plaća
  • da je zahvaljujući sindikatima javnih službi, a posebno sindikatima obrazovanja, u svibnju 2009. godine potpisan sporazum o višegodišnjem rastu osnovice za plaće nakon izlaska iz krize,

UPOZORAVA:

  • da su posljedice neodgovorne politike postale posebno vidljive u uvjetima krize budući da višegodišnji izostanak regulacije u politici plaća sprječava prilagodbu novim okolnostima,
  • da se nebriga izvršne vlasti, neosjetljivost za pravednost među plaćama te izostanak bilo kakve koncepcije o sustavu plaća najbolje vide po tome što se restrikcije u krizi traže prvo od zaposlenika u javnim službama koji su godinama potplaćeni,- da takvi nepravedni zahtjevi izazivaju žestoke otpore zapostavljenih i podcijenjenih zaposlenika, a što Vlada ne pripisuje svojim dugogodišnjim propustima, već nespremnosti građana na odricanja,
  • da će sindikati svim sredstvima braniti sporazum o višegodišnjem rastu osnovice za plaće nakon izlaska iz krize, kao jedini suvisli sadržaj u politici plaća u ovoj zemlji, nastao u socijalnom konfliktu, a koji neki dovode u pitanje.

POTVRĐUJE još jednom odredbe iz spomenute rezolucije od prije četiri godine. Tadašnji Sabor podsjetio je i upozorio:

  • na demokratske obveze Vlade RH kao poslodavca svojim zaposlenicima, na moralnu obvezu izgradnje pravednih odnosa za sve svoje građane te na političku obvezu izgradnje principijelnih i sustavnih odnosa u svim dijelovima javnog i političkog prostora
  • da Vlada RH nije uspjela izgraditi politiku i sustav plaća u javnim i državnim službama, ali ni i u ostalim dijelovima društva, pa ni tamo gdje postoji prijeka potreba, kao što su državna poduzeća i lokalna samouprava, unatoč tome što je Vlada RH višekratno najavljivala sporazum o nacionalnoj politici plaća.
  • da je izvršna vlast u sustavu javnih i državnih službi stvorila kaotično stanje, kao i potplaćenost koja se očituje u zaostajanju njihovih plaća za plaćama u privredi, državnim poduzećima i lokalnoj upravi.
  • da ni izgradnja novog sustava plaća neće riješiti problem ako politika i dalje bude rušila svaki sustav svojim nenačelnim odlukama koje na koncu uvijek pogađaju onoga tko ih je donio.
  • da je nered u politici plaća slika stanja u društvu, ne samo vladajućih politika već i zapuštene svijesti o njegovanju načela i važnosti sankcija za narušavanje uređenih sustava (u čemu je i razlika između dobro organiziranih i neorganiziranih društava).

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o naličju medijskih prava i sloboda (37/10)

POLAZEĆI od prava građana na istinito informiranje, od etike i sloboda novinarske profesije te od solidarnosti, obzirnosti i pravednosti kao temeljnih socijalnih i humanih vrijednosti civiliziranog društva,

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

UPOZORAVA:

  • na nezamjenjivu ulogu slobodnih medija u demokratskom društvu bez kojih građani ne bi mogli saznati dragocjene informacije o postupanju vlasti i drugih moćnika,
  • na tamnu stranu naših medija koja se očituje zloupotrebom medijskih prava i sloboda protiv prava i sloboda drugih ljudi, na štetu istine, građana, zaposlenih ljudi, socijalne pravde i temeljnih društvenih vrijednosti
  • da dio medija pod utjecajem ili ucjenom krupnog kapitala vodi već dulje vrijeme, a posebno od pojave krize, kampanju protiv radnih ljudi, a osobito onih u javnim i državnim službama, kao i protiv sindikata kao demokratskih institucija te manipulirajući ljudima pretvara javni život u dvoranu iskrivljenih ogledala čime potkopava demokratski poredak dovodeći u pitanje vjerodostojnost javne informacije kao temelja za ispravno i kvalitetno procjenjivanje i odlučivanje
  • da stalna podmetanja sindikatima i njihovima čelnicima služe slabljenju radnika i jačanju kapitala.

OSUĐUJE:

  • ponavljanje neistine da ljudima u javnim i državnim službama plaću zarađuju radnici u gospodarstvu, čime se nastoji zavaditi radnike u raznim sektorima i zamagliti sukob između rada i kapitala,
  • ponavljanje neistina o stanju u obrazovanju, o prevelikoj javnoj potrošnji, o broju prekomjernih ljudi u javnim i državnim službama, o licitiranju od desetak do stotinjak tisuća ljudi koje treba otpustiti, o malim normama u obrazovanju i slično,
  • nedopustiv postupak vlasti, kao vid političke korupcije, koja je pred izbore 2007. godine donijela odluku o privilegiranoj stopi PDV-a za sve novine i tabloide, pa i one koji obiluju najprimitivnim sadržajima

PREDLAŽE

  • da se u društvu provede rasprava o tretmanu informacije kao javnog dobra, o zaštiti prava na istinitu informaciju kao jednog od temeljnih demokratskih prava, o pooštravanju zakonskih kazni i izmjeni preporuke Vrhovnog suda o beznačajnim naknadama građanima kojima su medijske neistine uništile živote,

ZAHTIJEVA:

  • obvezujuće autoregulativno vrednovanje medijskih sadržaja kroz zakonom ustanovljeni autonomni odbor novinara i
  • zaštitu slobode novinara od vlasnika, oglašivača i drugih moćnika

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


REZOLUCIJA o reaktualizaciji šest rezolucija s prošlog Sabora (38/10)

Podsjećajući na šest usvojenih rezolucija na prošlom Saboru Sindikata, te potvrđujući aktualnost njihovog sadržaja

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

na zasjedanju 12. lipnja 2010.

  1. PONAVLJA u Rezoluciji o stanju i perspektivama sindikalne suradnje i socijalnih odnosa (22/06) kritički pristup slabostima na sindikalnoj sceni, te ističe razjedinjenost, slabu organiziranost i žestoku konkurenciju među sindikatima u borbi za članstvo. Štetne posljedice po interese radnika ispoljavaju se u međusobnom nadmetanju sterilnim verbalnim radikalizmom, u orijentaciji čelnika na javne dojmove umjesto na stvarne učinke, u stručnoj ekipiranosti, aintelektualizmu, strateškoj neosmišljenosti… Posljedica svega je zanemarivanje dugoročnih interesa radnika i sindikata.
  2. NAGLAŠAVA u Rezoluciji o položaju nenastavnog i neznanstvenog osoblja na našim ustanovama (23/06) da su članovi akademske zajednice svi njezini aktivni sudionici, uključujući i nenastavno i neznanstveno osoblje, da sustav u mnogim važnim poslovima ovisi o njima, da se te ljude počesto demotivira u radu. O tome svjedoči diskriminacija pri dodjeli povoljnijih stambenih kredita i svrstavanje tih ljudi u zaposlenike drugog reda, za što odgovornost snose i Rektorski zbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
  3. ISTIČE u Rezoluciji o zastupanju posebnih interesa u okviru Sindikata (24/06) da izboreno pravo za jedan dio naših članova danas, često predstavlja čvrst oslonac za povećanja prava drugima sutra. Time se na dulji rok podiže ukupna razina prava zaposlenika i suprotno postupanje, tj. povećanje prava samo onda kada je to moguće za sve, dovelo bi do niže razine ukupnih prava svih članova i do duljeg čekanja na unapređenje tih prava.
  4. PODVLAČI u Rezoluciji o upravljanju našim ustanovama (26/06) da se u vođenju ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nerijetko postupa amaterski. Ustanove počesto vode osobe koje nisu profesionalno osposobljene za poslovna i organizacijska pitanja, a zaobilaženje propisa upućuje na izostanak pravne i upravljačke kulture. Promjenu takvog stanja nije moguće ostvariti bez integriranog sveučilišta a u postupku promjena nužno je voditi računa da odlučivanje o akademskim i znanstvenim pitanjima pripada nastavnom i znanstvenom osoblju.
  5. MIJENJA naglaske u Rezoluciji o mostu za Pelješac i Sveučilištu u Dubrovniku (31/06) u smjeru potrebe da Republika Hrvatska sredstva namijenjena izgradnji ekonomski upitnog Pelješkog mosta preusmjeri u pomoć Dubrovačkom sveučilištu kao najboljem načinu dugoročnog razvoja južnog dijela Hrvatske.
  6. MIJENJA Deklaraciju o implementaciji bolonjskog procesa i opterećenju nastavnika u novu Deklaraciju (39/10) o razvoju i teškoćama bolonjskog procesa u RH a na temelju stajališta iz Nacrta politike o znanosti i visokom obrazovanju. Posebno upozorava na prepreke, promašaje i neostvarena očekivanja u realizaciji bolonjskog procesa, na povećano nastavno opterećenje, na štetu po znanstveni rad, na opterećenja nastavnika administrativnom stranom posla, na neostvarivost zapošljavanja prvostupnika, na opterećenje studenata, nemobilnost i nedostatak kadrova, nedostatak preciznog normiranja dijelova radnog procesa te na opću komercijalizaciju. U takvom ambijentu nastavnici i njihovi suradnici trpe dodatne pritiske radi ostvarivanja zarada svojim ustanovama na štetu kvalitetnog podučavanja i istraživanja.

Za Sabor Sindikata

prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće


Ključne riječi:

o javnoj potrošnji u RH | o naličju medijskih prava i sloboda | o pravnoj integraciji sveučilišta | o školarinama i plaćanju studiranja | o teškim propustima Vlade RH u politici plaća | o zapostavljanju znanosti i obrazovanja u uvjetima krize | programski dokumenti | rezolucije Sabora Sindikata



Back to Top