Cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti, a ne “štimanje” deficita

U organizaciji Sindikata znanosti održana je javna tribina naslovljena “Postoji li u Hrvatskoj prostor za drugačiju i uspješnu ekonomsku politiku?” Svoja razmišljanja o navedenim pitanjima i ideje o konkretnim mjerama izložili su profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Boris Cota i prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, a uvodničar tribine bio je naš počasni predsjednik, prof. dr. sc. Zvonimir Šikić.

Profesor Jurčić je naglasio kako ova kriza nije globalna, nego europska te da ista ekonomska politika ne može vrijediti za sva europska gospodarstva, jer su ona sva različita. Objasnio je da ekonomija nema laboratorije u kojima bi proučavala moguća rješenja, ali zato ima ekonomske krize, a „zahvaljujući ovoj krizi postoje dokazi da je Europa odmah na početku pogriješila s ekonomskom politikom“.

„Glavni ciljevi ekonomske politike trebaju biti povećanje standarda stanovništva, povećanje sigurnosti i povećanje sreće. Ako nam je glavni problem nezaposlenost, onda nam cilj treba biti povećanje zaposlenosti, a ne ‘štimanje’ deficita“, istaknuo je Jurčić.

Priliku za razvoj hrvatskog gospodarstva vidi u našim unutarnjim snagama. „Državu i razvoj treba financirati vlastitim novcem – kunom, a ne tuđim novcem. Primjerice, Hrvatska posudi milijun eura za razvoj gospodarstva, ali rast proizvodnje neće biti milijun eura, nego 500 tisuća, dok dug s kamatama naraste na milijun i 100 tisuća“ kazao je Jurčić, dodavši kako se zatim za otplatu tog duga prodaje javno vlasništvo.

Kao jedan od mogućih instrumenata poticanja domaće potražnje, Jurčić je naveo besplatne vaučere umirovljenicima za boravak u jadranskim hotelima od listopada do travnja, čime bi se osiguralo zadržavanje sezonski zaposlene radne snage izvan sezone te davanje bonova radnicima za topli obrok, pod uvjetom da ih koriste u registriranim ugostiteljskim objektima. Spomenuo je i mogućnost zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup i prebacivanja 5% izdvajanja nazad u stup međugeneracijske solidarnosti, čime bi se umanjila izdvajanja države za mirovinsko osiguranje i oslobodila sredstva za kapitalne investicije.

Boris Cota se osvrnuo na medijsko praćenje dominantne ekonomske politike: „U europskim medijima vlada slaba kritičnost prema ekonomskoj politici Europske komisije i Europske središnje banke. Kritika gotovo da nije ni bilo, za razliku od SAD-a gdje su mediji puno otvoreniji prema različitim idejama“.

Smatra da za oporavak hrvatskog gospodarstva ne postoje brza rješenja, ali nudi nekoliko alternativa:

  • dugotrajnija slaba deprecijacija kao svojevrsna industrijska politika, jer se njome potiče razvoj izvoznog sektora,
  • veća izdvajanja za kapitalne projekte u situaciji zamke likvidnosti, slabog povjerenja potrošača i investitora i povijesno niskih prinosa na državne obveznice,
  • strukturne politike prvenstveno u cilju stvaranja proizvoda veće dodane vrijednosti.

Uvodničar tribine i počasni predsjednik Sindikata znanosti prof. dr. sc. Zvonimir Šikić istaknuo je kako u zadnje vrijeme često čujemo da se „dug mora vratiti“ i „ne može se trošiti više nego što se ima“. Podsjetio je kako je Njemačkoj poslije 2. svjetskog rata otpisano gotovo 50 posto duga, što je primjer da se dug ne mora uvijek vratiti, dok danas Njemačka radi probleme oko reprogramiranja ili otpisivanja bilo kakvog duga Grčkoj.

„Državne financije nisu isto što i obiteljske financije, a svaka potrošnja i svako pozajmljivanje ima i drugu stranu – kreditora“, napomenuo je Šikić upozorivši i na polugodišnji izvještaj američkog ministarstva financija objavljen krajem 2013. godine u kojem se doslovno tvrdi: „Njemačka izvozna politika upropaštava slabije europske ekonomije i postaje opasnom po globalnu ekonomiju“.

Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća, složio se s Jurčićevom tezom kako je unutarnja potrošnja nezapaženi potencijal, jer 66% potrošnje odlazi na hrvatske proizvode i usluge, a 34% na proizvode i usluge inozemnog podrijetla. Zaključio je kako je sedam godina krize ključni argument da se ekonomska politika Hrvatske, ali i Europske unije mora mijenjati.

Ovom tribinom Sindikat nastavlja s organizacijom stručnih skupova čija je namjera reafirmirati i druga ekonomska gledišta s obzirom na javnu i medijsku dominaciju samo jedne ekonomske doktrine čija je suština politika rezanja.

Prof. dr. sc. Ljubo Jurčić – prezentacija s javne tribine

Prof. dr. sc. Boris Cota – prezentacija s javne tribine

Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić – bilješke s javne tribine

Za više informacija pročitajte članak tportala Jurčić: Kuna treba postati neovisna o euru i poslušajte tonski zapis s tribine:

29.1.2015 – Javna tribina “Postoji li u Hrvatskoj prostor za drugačiju i uspješniju ekonomsku politiku? Što bi bio njen konkretni sadržaj?”


Ključne riječi:

Boris Cota | deficit i javni dug | ekonomska politika | javna tribina | Ljubo Jurčić | monetarna politika | Zvonimir Šikić



Back to Top