Novi zakoni u proceduri

Prihvaćeni naši zahtjevi – zakoni u proceduri

Sindikat znanosti imao je tri važna i velika prigovora na zadnje verzije tri zakona u znanosti i visokom obrazovanju. Našu potporu zakonima uvjetovali smo prihvaćanjem tih primjedbi (vidi tekst Sindikat o novim zakonima)

Vlada je u utorak 21. lipnja pustila u saborsku proceduru sva tri zakona.

Iako još valja analizirati detalje, već sada možemo reći da su naši zahtjevi u verziji, koja je prošla na Vladi, prihvaćeni u znatnoj mjeri.

Prvo, školarine će se subvencionirati u punom iznosu, čime je ostvaren princip besplatnog školstva. Formulacija koju su ubacili u članak 48. Zakona o visokom obrazovanju kaže da studenti “ostvaruju pravo na financiranje cjelovitog iznosa troškova upisnine sredstvima državnog proračuna”. Ubačene su riječi “cjelovitog iznosa”.

Drugo, Ministarstvo je ipak predvidjelo povećano financiranje sustava u idućim godinama uslijed povećanih troškova uzrokovanih reformom, na što smo višekratno javno upozoravali. Slijedit će naša analiza i razgovor oko toga je li to predviđanje realno i dovoljno. Ako ustanovimo da nije, mi imamo dovoljno vremena do jeseni da oko toga izdogovaramo optimalna rješenja ili pritisnemo po potrebi.

Treće, visoko obrazovanje kao „javno dobro“ navedeno je kao princip u obrazloženjima zakonskih tekstova. Tražit ćemo da uđe i u same članke zakona, iako to više nije presudno, budući da se obrazloženje tretira kao sastavni dio zakona.

Imali smo još desetak manjih primjedbi na kojima ćemo inzistirati u razgovorima tijekom idućeg razdoblja između dva čitanja.

O našim stajalištima dovoljno smo pisali na ovim stranicama, a upućujemo i na tekst koji smo u nedjelju, 26. lipnja objavili u Jutarnjem listu i koji izražava stajališta i pristup Malog vijeća Sindikata sa sjednice od 20. lipnja ove godine. Mi smo ga naslovili Novi zakoni i reafirmacija akademskog etosa.

Štrajk niti opravdan niti moguć

Kao što vidimo, za naš Sindikat zakoni su prihvatljivi u dovoljno visokoj mjeri, pa Sindikat više nema razloga suprotstavljati im se. Osim što ne postoje razlozi za štrajk, nema niti zakonskog temelja za štrajk, na što smo dužni upozoriti naše članove. Prema postojećem pravnom poretku u RH takav štrajk po svemu sudeći nije legalan. Sudjelovanje u protuzakonitom štrajku može imati teške posljedice po sudionike u štrajku (prestanak ugovora o radu), po samu organizaciju (naknada štete) i po čelne osobe koje organizaciju zastupaju (kazne). Čak i da naše zadnje primjedbe Vlada nije prihvatila Sindikat ne bi mogao organizirati štrajk. Organizirali bismo prosvjede koji su uvijek dopušteni.

Naime, sukladno odluci Vrhovnog suda još iz 1996. godine, koja je dio pravnog poretka, ne smije se štrajkati zbog pitanja koja se uređuju zakonom i propisima. Štrajk je interesni spor u kojem radnici nešto traže od poslodavca, a ako se štrajka protiv zakona onda taj zahtjev niti jedan poslodavac ne bio mogao ispuniti jer odluka nije u njegovoj nadležnosti već u nadležnosti parlamenta. To je logika zabrane. Štrajk je dopušten samo za pitanja iz kolektivnog ugovora. Nama u sindikatima takva se sužena interpretacija prava na štrajk nikada nije svidjela, ali je to tako i u mnogim drugim zemljama (npr. Njemačkoj). Takva rješenja u RH je kreirao i zastupao današnji dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Željko Potočnjak.

Utjecaj i snaga Sindikata

Snaga Sindikata znanosti izvire iz njegove odgovornosti. Mi nikada nismo sudjelovali, ne samo u protuzakonitim štrajkovima, već ni u neozbiljnim i društveno neodgovornim štrajkovima, ali jesmo u veoma ozbiljnim štrajkovima na čelu stotine tisuća ljudi u javnim službama (2009.), u prosvjeti (2006.), čije rezultate i danas uživamo. Vodili smo i štrajk naših lektora na Filozofskom fakultetu početkom ove godine.

Kao što vidimo utjecaj našeg Sindikata nije mali. Čak i u ova tri pitanja Vlada nas je poslušala. Radili smo puna tri mjeseca u radnim skupinama. Trudili smo se radi unaprijeđenja interesa i radnih uvjeta naših članova imajući uvijek i na umu budućnost naše zemlje. I tamo su naši argumenti prolazili. Sindikat je snažan jer je kompetentan i argumentiran na svakom mjestu i kao takav sposoban članove zaštititi. 28 članova Velikog vijeća su vaši kolege, koji sigurno ne bi podržavali nešto što bi išlo na vašu štetu. Sindikat je unaprijedio radno-pravni položaj svih nastavnika i znanstvenika novim sustavom napredovanja (obavijestili smo vas detaljno). Sindikat je na koncu izborio besplatno obrazovanje, istovremeno je zaštitio i naše ustanove uvjerivši Ministarstvo da u zakonima predvidi povećana izdvajanja za reformu. Kao branu mogućoj privatizaciji i komercijalizaciji jasno smo tražili da se visoko obrazovanje definira kao javno dobro. Unaprijedili smo položaj asistenata, po ne znamo koji puta, jer smo ugradili odgovornost mentora i izborili dulje vrijeme za izradu doktorata od prvotno predviđenog. itd. itd. Stotine je postignuća Sindikata. Budite mirni i budite kritični prema propagandi iz redova akademske sebičnosti.

Pokušaj da se ovaj Sindikat oslabi je neodgovoran čin nekompetentnih ljudi (unatoč akademskim titulama).

Najavljeni štrajk nije ništa drugo nego borba protiv besplatnog obrazovanja, za očuvanje postojećeg sustava. To je borba za postojeću profitnu i komercijalnu orijentaciju naših fakulteta. Teška je zloupotreba ili diletantizam tvrditi kako će novi zakoni dovesti do komercijalizacije.

Posljedice nedonošenja zakona

Zaključujemo: ovi su zakoni u interesu naših članova i većine drugih sudionika u visokoškolskom prostoru. Ti su zakoni odraz reformskih nužnosti na tragu europske prakse te vitalna potreba sustava i hrvatskog društva.

U slučaju da se reformama nesklona vlast ipak uplaši i povuče pa zakoni ne dožive konačno usvajanje, studenti će još dugi niz godina plaćati školarine. Je li to cilj onih koji pozivaju na štrajk?

Ako se reforma ne provede sada morat će se provesti kasnije, ali tada možda s drugačije riješenim radnim odnosima što bi moglo nanijeti velike štete zaposlenicima jer je trend u svijetu sklon krajnje nesigurnim radnim odnosima u znanosti (ugovori na godinu ili dvije).

Mi smo, međutim, ovim zakonima ojačali stabilnost zaposlenja. I zbog toga nas neki napadaju, ali sada sa suprotne pozicije. Optužuju nas da smo spriječili kompetentnost u sustavu. I te su optužbe pogrešne, ali o tome vidi polemični tekst na ovim stranicama.

Tajništvo – Informativna služba


Ključne riječi:

novi zakoni | reforme | Vilim Ribić | visoko obrazovanje



Back to Top