Obavijest članovima o izvanrednom radnom režimu Tajništva

Zbog posljedica potresa te radi zaštite zdravlja članova i zaposlenika, Tajništvo Sindikata privremeno se zatvara. Sve potrebne informacije članovi će i dalje moći dobiti e-mailom ili putem naših internet stranica.

Osvrt na promjenu koncepta napredovanja i najava okruglog stola

Doprinos Sindikata javnoj raspravi o izmjenama Zakona o znanosti nastavljamo najavom okruglog stola o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna ZZDVO-a. Okrugli stol će se održati u srijedu, 14. lipnja s početkom u 10 sati u Sindikatu znanosti, Ulica Florijana Andrašeca 18a, 1. kat. Uz najavu okruglog stola objavljujemo osvrt na predložene odredbe Izmjena i dopuna Zakona koje se odnose na promjenu koncepta napredovanja znanstvenika i nastavnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Doprinos Sindikata javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nastavljamo najavom okruglog stola o navedenim izmjenama i dopunama. Želja nam je za stolom okupiti uvažene članove akademske zajednice koji će razmijeniti mišljenja i kvalitetno analizirati najavljene zakonske izmjene.

Okrugli stol će se održati u srijedu, 14. lipnja s početkom u 10 sati u Sindikatu znanosti, Ulica Florijana Andrašeca 18a, 1. kat.

Uz najavu okruglog stola objavljujemo osvrt na predložene odredbe Izmjena i dopuna zakona koje se odnose na promjenu koncepta napredovanja znanstvenika i nastavnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja:

Ponovno uvođenje obveze napredovanja

 

Postojeće uređenje

Važeće zakonsko rješenje propisuje da se s osobama izabranima na znanstvena odnosno znanstveno- nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta u javnim znanstvenim institutima i na visokim učilištima zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Reizbori se provode kroz usvajanje pozitivnih izvješća o radu zaposlenika, a uvjete za reizbor propisuje Nacionalno vijeće te, dodatno, sama ustanova. U slučaju neusvajanja pozitivnog izvješća ili usvajanju negativnog, zaposlenik ima dodatni rok od dvije godine da ispuni uvjete za reizbor, a u suprotnom se pokreće redoviti otkaz ugovora o radu zaposlenika uvjetovan njegovim skrivljenim ponašanjem, sukladno općim propisima o radu.
Dakle, postojeće zakonsko uređenje daje mogućnost, ali ne propisuje obvezu napredovanja, ne ograničava broj mogućih reizbora na isto radno mjesto, uz uvjet da zaposlenik u pravilnim vremenskim razmacima ispunjava uvjete propisane za reizbor. U slučaju neispunjavanja uvjeta za reizbor ni u dodatnom dvogodišnjem roku, zaposleniku se otkazuje ugovor o radu po općoj proceduri otkazivanja ugovora o radu propisanoj posebnim zakonom, što osigurava mogućnost sudske kontrole zakonitosti takvog otkaza, a zaposlenik ima pravo na otkazni rok.

Nedostatak sadašnjeg zakonskog uređenja je što ne sadrži mogućnost niti opravdane razloge produljenja roka za reizbor. Ovo se u praksi pokazalo vrlo problematično u okolnostima kad, primjerice, zaposlenik zbog bolesti ne uspije ispuniti uvjete za reizbor.

Što se predlaže izmjenama i dopunama Zakona

Izmjenama i dopunama Zakona se predlaže da se s osobama izabranima na znanstvena odnosno znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta zaključuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora na isto radno mjesto. Ako zaposlenik na navedenim radnim mjestima ne bude izabran na više radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu. Ugovor o radu prestaje i ako u postupku reizbora ne bude prihvaćeno pozitivno izvješće o radu zaposlenika odnosno ako se prihvati negativno izvješće o radu.

Protiv odluke znanstvene organizacije ili visokog učilišta o izboru pristupnika u zvanje i na radno mjesto odnosno odluke kojom se ne prihvaća pozitivno izvješće o radu znanstvenika ili nastavnika ili se prihvaća negativno, može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je da rokovi za izbor i reizbor na znanstvena radna mjesta te u znanstveno-nastavna zvanja i na znanstveno-nastavna radna mjesta miruju u slučaju dugotrajne bolesti ili porodiljnog dopusta, kao i u slučajevima kada nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne dužnosti na koju je imenovan ili izabran to zatraži.

Komentar predloženih izmjena

Izmjenama i dopunama ponovno se vraća obveza izbora u viša zvanja i na viša radna mjesta, koja je ukinuta u srpnju 2013. godine. Dakle, u razdoblju kraćem od 5 godina (jedno razdoblje izbora ili reizbora) uvodi se treći po redu model sukladno kojem zaposlenik može ili je dužan napredovati (do 2013. godine obvezan izbor, 2013. godine ukinut obvezatan izbor, 2017. godine ponovno se predlaže uvesti obvezan izbor uz mogućnost dva reizbora). Uslijed takvih čestih promjena stvorena je visoka razina pravne nesigurnosti kad je riječ o normama o kojima ovise radna mjesta zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Predloženi model podrazumijeva obvezu napredovanja zaposlenika na viša radna mjesta uz mogućnost reizbora na isto radno mjesto, najviše dva puta. Pri tom, izmjene i dopune Zakona propisuju da u slučaju neusvajanja pozitivnog izvješća, odnosno usvajanja negativnog izvješća o radu zaposlenika u postupku reizbora, odnosno u slučaju neizbora u više zvanje i na više radno mjesto nakon provedena dva reizbora, radni odnos zaposlenika prestaje na temelju samog zakona.

Bez otkaznog roka i radnopravne zaštite

Predloženi način prestanka radnog odnosa (na temelju zakona) vrlo je nepovoljan za zaposlenika jer ugovor o radu zaposlenika u tom slučaju prestaje već na temelju samog zakona i bez otkaznog roka. Zaposlenicima se ovakvim rješenjem uskraćuje mogućnost redovite sudske kontrole zakonitosti prestanka radnog odnosa, a zaštitu će moći potražiti jedino kroz upravni spor na način da putem upravne tužbe osporavaju odluke o svom (ne)izboru u više zvanje i na više radno mjesto, odnosno odluke o usvajanju negativnih izvješća ili pak neusvajanju pozitivnih izvješća o radu. S obzirom na to da se radi o odlukama poslodavaca čiji je sadržaj utvrđenje je li zaposlenik u dovoljnoj mjeri ispunjavao obveze iz svog radnog odnosa, posve je neprimjereno umjesto radno-pravne zaštite zaposlenicima zakonom osiguravati upravno-pravnu zaštitu. Ovakvo rješenje je protivno i cilju i svrsi Zakona o upravnim sporovima, kojim se u principu osigurava zaštita prava i pravnih interesa pravnih i fizičkih osoba u upravnim stvarima, odnosno u slučajevima kad ih javnopravno tijelo, izvršavajući neku svoju javnu ovlast, povrijedi svojim postupanjem ili propuštanjem. U provedbi izbora svojih zaposlenika u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta, a osobito u postupcima reizbora, javne znanstvene organizacije i visoka učilišta ne postupaju kao javnopravno tijelo, već isključivo kao poslodavac i nema razloga da se takve odluke ustanova kontroliraju u upravnom postupku.

Prema našem sudu, ispravno bi bilo propisati da je neispunjavanje uvjeta za izbor odnosno reizbor razlog koji dovodi do otkaza uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem zaposlenika, te predvidjeti da se zaposleniku koji nije ispunio uvjete za izbor odnosno reizbor, ugovor o radu otkazuje po općoj proceduri propisanoj Zakonom o radu.

Neadekvatno definirani razlozi za mirovanje rokova

Predložene izmjene i dopune Zakona neadekvatno i nedovoljno široko definiraju razloge mirovanja rokova za izbor odnosno reizbor na radna mjesta. Naime, definirani razlozi se ne odnose na sva radna mjesta koja su podložna izboru odnosno reizboru, nego samo na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Dakle, izostavljena su umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta u odnosu na koje Izmjene i dopune također definiraju obvezu izbora odnosno reizbora. Razlozi za mirovanje sadržajno obuhvaćaju samo dva slučaja: dugotrajnu bolest i porodiljni dopust. Istovremeno, ta dva pojma nisu precizirana, pa je nejasno što se smatra dugotrajnom bolešću, kako se ona dokumentira i slična pitanja koja su već odavno poznata i riješena u praksi i koje je bilo potrebno unijeti u zakon. Tako se u praksi dužom bolešću smatra ona radi koje je zaposlenik proveo neprekidno više od 3 mjeseca na bolovanju, i to od prvog dana bolovanja.

Nadalje, nejasno je i što se smatra porodiljnim dopustom, budući da posebni zakon koji regulira pitanje prava roditelja u vezi majčinstva i njege djeteta ne poznaje taj pojam već rabi pojmove rodiljnog i roditeljskog dopusta. Mišljenja smo da bi među razlozima koji produljuju rok za reizbor svakako morali biti navedeni i svi slučajevi kad je zaposlenik opravdano odsutan s posla uslijed korištenja nekih dugih prava (dopust do treće godine života djeteta, neplaćeni dopust), zatim služenje vojnog roka i drugi opravdani razlozi za produljenje roka za izbor, odnosno reizbor.

Precizno definiranje uvjeta pod kojim se dopušta produljenje roka osobito je važno u okolnostima u kojima izmjenama i dopunama izbor i reizbor postaje obveza, a neizbor u oba postupka se drastično sankcionira (ne ostavlja se dodatni rok, a ugovor o radu zaposlenika prestaje na temelju samog zakona).

Mirovanje rokova na osobni zahtjev

Izmjene i dopune Zakona predviđaju mogućnost da rokovi za izbor ili reizbor na osobni zahtjev miruju za sve koje su na nekoj javnoj dužnosti ili nekom drugom radnom mjestu na kojeg su imenovani ili izabrani, sve dok ta dužnost traje. Ovakvu zakonsku odredbu smatramo neadekvatnom, budući da ista pretpostavlja da sve osobe imenovane ili izabrane na neku dužnost, odnosno radno mjesto i dalje, unatoč tome što su na nekoj drugoj dužnosti ili radnom mjestu, i dalje imaju obvezu biti izabirane na više radno mjesto ili reizabirane na isto radno mjesto, a obveze se oslobađaju samo ako to zatraže.

Predloženo uređenje dovoljno ne uvažava radno pravni status osoba izabranih ili imenovanih na neku dužnost ili radno mjesto. Kada osoba zbog prihvaćanja neke dužnosti (drugog radnog mjesta) više nije u mogućnosti izvršavati poslove radnog mjesta s kojeg uslijed toga odlazi, logično je odrediti da njegova prava i obveze u vezi radnog mjesta s kojeg odlazi miruju, a da se osobe po isteku dužnosti imaju pravo vratiti na radna mjesta s kojih su otišli na dužnost. Međutim, takvo uređenje u pravilu isključuje mogućnost da se u tom razdoblju za osobu na dužnosti ili nekom drugom radnom mjestu provode bilo kakvi postupci izbora ili reizbora, jer sva njegova prava i obveze iz ugovora o radu u vezi radnog mjesta s kojeg privremeno odlazi, miruju.

Problematična napredovanja za rektore i prorektore

Dosljedna primjena pravila o mirovanju radnih obveza za vrijeme obavljanja dužnosti ili rada na drugom radnom mjestu isključuje i mogućnost koja je predloženim Izmjenama i dopunama predviđena za prorektore i rektore, a sukladno kojoj te osobe za vrijeme trajanja mandata imaju mogućnost biti izabrane u viša znanstvena zvanja, u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta, na koja se onda ujedno i imaju pravo vratiti po isteku mandata. I dok mogući izbor u znanstvena zvanja u ovom smislu ne predstavlja problem, predviđena mogućnost izbora u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta je problematična, osobito u odnosu na radno mjesto rektora.

Naime, prihvaćanje funkcije rektora pretpostavlja prestanak znanstvenog i nastavnog rada na znanstveno–nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u cijelosti, dok funkcija prorektora može podrazumijevati tek neznatni opseg znanstvenog i nastavnog rada na znanstveno – nastavnim radnim mjestima. Dakle, navedene osobe, ako se jave na otvorene natječaje za radna mjesta na sastavnicama, na tim radnim mjestima neće moći raditi do isteka mandata rektora odnosno prorektora. Dakle, izmjene i dopune zakona navedenim čelnicima omogućuju javljanje na natječaje za radna mjesta raspisane od strane ustanova na koja radna mjesta ne trebaju doći raditi dok im traju mandati ili to mogu u sasvim neznatnom djelu.

S druge strane, raspisivanje javnog natječaja za zapošljavanje na bilo koje radno mjesto u sustavu, pretpostavlja potrebu za radom na tom radnom mjestu u ustanovi koja raspisuje natječaj, odnosno potrebu da osoba izabrana na javnom natječaju po njegovom okončanju stvarno otpočne sa radom na radnom mjestu na koje je izabrana. U suprotnom se postavlja pitanje opravdanosti raspisivanja javnog natječaja.


Ključne riječi:

javna rasprava, okrugli stol, zakon o znanosti

Vezane vijesti

Prednosti članstva