Sadržaj Pravilnika trebao bi biti u funkciji strateškog pozicioniranja znanosti

U organizaciji Sindikata znanosti održan je okrugli stol o Nacrtu Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, kao doprinos javnoj raspravi koja prethodi donošenju jednog od najznačajnijeg dokumenta za velik broj naših članova.

Uvod u temu dali su dr. sc. Jadranka Stojanovski, stručnjakinja za informacijske servise, baze podataka i znanstveno izdavaštvo te prof. dr. sc. Željko Potočnjak, predsjednik Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta Pravilnika.

U panel raspravi uz navedene uvodničare su sudjelovali rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin, zatim bivši ministar znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević te potpredsjednik Sindikata dr. sc. Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković). Moderator okruglog stola bio je predsjednik Sindikata prof. dr. sc. Igor Radeka (Sveučilište u Zadru).

Zaključci okruglog stola objedinit će izlaganja panelista kao i relevantne doprinose auditorija te će biti sažeti i upućeni u javnu raspravu o Nacrtu Pravilnika.

Za više informacija poslušajte audio zapis okruglog stola i pročitajte izvještaj koji prenosimo s portala 20minuta.hr:

Hrvatska

Konačno će se početi više ulagati u hrvatske znanstvenike

Hina / Desk@20minuta 15:44 • 09.05.2016

Novi pravilnik za izbor u znanstvena zvanja trebao bi podizanjem kriterija pridonijeti izvrsnosti rada znanstvenih institucija, istaknuto je na okruglom stolu održanom u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Predsjednik Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta Pravilnika Željko Potočnjak, rekao je kako je novi pravilnik potreban i namjera mu je da se bolje uredi sustav izbora u znanstvena zvanja i podigne razina međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenih institucija. Njime se može ostvariti napredak koji neće biti revolucionaran, ali će utvrđivanje kriterija pomoći da idemo u smjeru u kojem bismo trebali. Velik dio akademske zajednice, procjenjuje da su potrebne promjene odnosa u znanosti, te da je znanstvenike potrebno “natjerati” da više i bolje rade, kao i što prije definirati uvjete za izbor u zvanje.

Sustav u Hrvatskoj sličan je onima u zemljama bivše Jugoslavije dok u zapadnoeuropskim zemljama postoji veća autonomija sveučilišta, rekao je Potočnjak. Institucije imaju široke uvjete za prijam na radna mjesta, ali je broj onih koji se time koriste jako mali, a one koje se koriste kao primjerice Institut Ruđer Bošković, pokazale su veću sposobnost da se natječu za EU projekte, istaknuo je.

Ocijenio je kako vlada nered u sustavu, jer je pravilnikom iz 2013. godine povećan izbor u znanstvena zvanja za oko 30 posto odnosno više od dvije tisuće, ustvrdivši kako smo imali eksploziju znanstvenih savjetnika koji su radili na poslovima znanstvenih novaka. Upozorio je i na rast broja znanstvenih institucija, pa se tako javljaju sveučilišta koja imaju samo jednog znanstvenika i tvrde da su kriteriji od pet znanstvenika jako visoki. Podsjetio je kako je Pravilnik iz 2006. mijenjan čak pet puta.

Rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin, upozorio je kako je znanstveni sustav narastao toliko da se više ne može financirati na postojeći način iz državnog proračuna te je podizanje kriterija ocijenio nužnim. Pravilnik ne bi trebao znanstvenika određivati kao državnog službenika koji mora opravdati svoju plaću, nego i pridonositi razvoju institucije i sredine u kojoj živi i radi.

Znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Tvrtko Smital drži da imamo sustav koji ne može dostojno vrednovati znanstvenike i upitao imamo li pravo očekivati da će znanstvenici postaviti više budemo li postavili određene kriterije. Prijedlog pravilnika ima tendenciju podizanja kriterija za 20 posto, dodao je Smital.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka, istaknuo je kako su hrvatski znanstvenici iznad svjetskog prosjeka te upozorio je da u svijetu postoji trend povećanja sredstava za znanost dok je u Hrvatskoj taj trend, nažalost, obrnut te upitao koliki je, u takvim uvjetima, utjecaj hrvatske znanosti.

Stručnjakinja za informacijske servise, baze podataka i znanstveno izdavaštvo Jadranka Stojanovski, najvažnijim pitanjem smatra što se u sustavu napredovanja želi postići, odnosno koje se pogreške žele ispraviti. Iznijela je zanimljive podatke u znanstvenom izdavaštvu po kojima se godišnje u svijetu objavi oko dva milijuna publikacija.

Prema prikazanoj prezentaciji 80 posto znanstvenih institucija financira se javnim sredstvima, 15 do 80 posto radova ne bude nikada citirano, pri čemu tek 15 posto u polju medicine, a čak do 90 posto u društvenim znanostima. Posebno je zanimljiv podatak kako 50 posto znanstvenih radova ne pročita nitko osim autora, recenzenta, odnosno urednika. Sve veći je i broj povučenih radova iz znanstvenih časopisa pri čemu je apsolutni rekorder japanski anesteziolog koji je “izmislio” čak 172 rada.


Ključne riječi:

okrugli stol | pravilnik o napredovanju u znanosti



Back to Top