Snimka: Okrugli stol o problemima zakonskog uređenja znanosti

Potreban nam je novi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju jer je aktualni prijedlog izmjena i dopuna višestruko manjkav i kreiran kako bi pogodovao partikularnim interesima nekolicine ljudi na ključnim pozicijama u sustavu, istaknuto je na okruglom stolu o problemima zakonskog uređenja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, održanog 14. lipnja u organizaciji Sindikata znanosti.

Na samom početku, predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić protokolarno je pozdravio okupljene uzvanike, naglasivši kako je Sindikat organizirao ovaj okrugli stol kako bi razmijenio mišljenja sa svim uključenim stranama i bio u poziciji preispitati svoja stajališta o predmetnim zakonskim izmjenama. Pravnica Sindikata Ana Petošić potom je dala kraći pregled sadržaja izmjena i dopuna Zakona s komentarom Sindikata na najvažnije izmjene. Cjelovita sindikalna stajališta možete pročitati u zasebnom dokumentu: izmjene_ZZDVO_2017_komentar

U nastavku su se prof. dr. sc. Frane Stanišić i doc. dr. sc. Tomislav Sokol osvrnuli na sindikalni komentar izmjena i dopuna. Stanišić je ustvrdio da je Povjerenstvo u izradu Nacrta izmjena i dopuna ušlo vrlo transparentno, uvažavajući sve primjedbe članova Povjerenstva u okviru mandata koji su dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Također je naglasio da ove promjene nisu planirane „od danas do sutra“, jer će proces izrade posve novog zakona o znanosti potrajati i nekoliko godina. Pomoćnik ministra Sokol istaknuo je kako su u proces nastojali uključiti sve dionike, od rektora preko sindikata do javnih instituta poput IRB-a te da su mnoge od odredbi u tekst unesene upravo temeljem prijedloga tih institucija. Izrazio je nadu da će u javnoj raspravi biti što više korisnih i konstruktivnih komentara temeljem kojih će se pronaći najbolje rješenje za detektirane probleme.

Predsjednik Sindikata, prof. dr. sc. Igor Radeka pojasnio je kronologiju rada Povjerenstva i svoju ulogu kao sindikalnog predstavnika u tom tijelu (Sindikat je mjesto u Povjerenstvu dobio tek naknadno, nakon direktnog zahtjeva tadašnjem ministru Barišiću). Sindikat je, ne odstupajući od stava kako je sustavu potrebna temeljita reforma i posve novi Zakon, pokušao kroz ove izmjene i dopune parcijalnim promjenama urediti ključne nedostatke sustava te na tom tragu dao prijedlog u osam točaka, od kojih su uvrštene su samo tri. Cijeli je proces bio do te mjere netransparentan da se uopće nije znalo tko predlaže koje izmjene. „Stekao se dojam da se ključne odluke donose negdje drugdje, dok samo Povjerenstvo služi kao smokvin list“, istaknuo je Radeka.

Gotovo ništa se ne radi na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je kao obvezujući akt bez glasova protiv usvojio Hrvatski sabor, ustvrdio je Neven Budak, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije. Naveo je nekoliko bitnih dijelova strategije za koje je bilo logično očekivati da će se adresirati ovim izmjenama i dopunama, a koji nisu uopće dotaknuti, poput uvođenja varijabilne plaće sukladno učinku, razrade kriterija za potrebnu vrstu edukacije kandidata za rektore, potrebe za permanentnim usavršavanjem nastavnika i znanstvenika, formiranje centara za podršku studentima i centara za cjeloživotno učenje.

Nova resorna ministrica, prof. dr. sc. Blaženka Divjak poručila je kako je došla na okrugli stol kao netko tko pažljivo sluša i bilježi sve primjedbe. Naglasila je važnost sudjelovanja u ovakvim skupovima, jer su ovaj zakon i njegove izmjene i dopune od izuzetne važnosti za sustav visokog obrazovanja i znanosti. „Moje sudjelovanje je nužno da dam podršku ovoj vrlo kvalitetnoj i argumentiranoj javnoj raspravi, kako bismo na kraju ovog procesa mogli odlučiti u kojem smjeru će se ići s ovim prijedlozima“, istaknula je ministrica te upozorila na važnost referenciranja na dokumente koji su za nas obvezujući, poput Strategije.

Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar osvrnuo se na dosadašnji tijek rasprave s dojmom kako se ovdje radi o nekakvom krpanju koje ne rješava suštinske probleme, već se post festum pokušavaju legalizirati neki već učinjeni postupci te da postoje elementi koji daju naslutiti kako se tu rješavaju problemi nekolicine ključnih ljudi. Nabrojao je tri osnovna problema u znanosti i visokom obrazovanju: nejasnu i loše definiranu autonomiju, financiranje i neintegriranost sveučilišta. Otvorio je i pitanje uvjeta Rektorskog zbora za napredovanje, o kojem je Sindikat održao zasebnu konferenciju za medije.

Doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković s Hrvatskih studija komentirala je izmjene i dopune iz pozicije mladih znanstvenika i istraživača, koje je usporedila s kanarincima u rudniku, jer se na njih prve primjenjuju promjene u sustavu. Dvije su ključne stvari za mlade znanstvenike: sustav osposobljavanja i sustav zapošljavanja, napredovanja i ostvarivanja samostalnosti. Ovaj prvi, koji je ključan za znanstvenu produktivnost, ima velike probleme na organizacijskoj razini gdje institucije ne mare za osposobljavanje mladih znanstvenika ni u nastavnom ni u istraživačkom smislu niti im osiguravaju mentorsku podršku. Kod napredovanja je ključni problem opet organizacijski, u smislu da ne postoje jasni kriteriji izvrsnosti za napredovanje, već skupina moćnika na vrhu institucije proizvoljno određuje tko će napredovati i tko će se zaposliti.

Na okruglom stolu su sudjelovali:

prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja
prof. dr. sc. Frane Staničić, predsjednik Povjerenstva za izradu Nacrta Prijedloga izmjena i dopuna ZZDVO
doc. dr. sc. Tomislav Sokol, pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja i zamjenik predsjednika Povjerenstva
prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti i član Povjerenstva
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti
prof. dr. sc. Neven Budak, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije
prof. dr. sc. Vedran Mornar, bivši ministar, znanosti obrazovanja i sporta
doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Ana Petošić, dipl. iur., pravna služba Sindikata znanosti

Moderator okruglog stola bio je dr. sc. Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković.

Za više informacija pogledajte video zapis okruglog stola:

 

 


Ključne riječi:

lex barišić | lex boras | okrugli stol | zakon o znanosti



Back to Top