Otpočeli pregovori za Granski kolektivni ugovor

18. rujna napokon nakon više pokušaja potpisan Protokol i otpočeli pregovori.Višekratna nastojanja Sindikata koja traju već više od dvije godine konačno su dovela do otpočinjanja pregovora o poboljšanju važećeg Kolektivnog ugovora za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Nakon niza sastanaka i permanentnog pritiska od strane Sindikata, državni tajnik prof.dr. sc Slobodan Uzelac konačno je stavio svoj potpis na Protokol za pregovaranje i na taj način su pregovori i službeno počeli 18. rujna, iako su još 31. srpnja 2007. trebali biti završeni. Naime, u Sporazumu o plaćama nakon štrajka Vlada RH se obvezala da će pregovori za granske kolektivne ugovore započeti do 31. siječnja 2007. te da će biti zaključeni najkasnije u roku od 6 mjeseci. Ministarstvo je u potpunosti ignoriralo navedene rokove odugovlačivši s pristupanjem pregovorima sve dok je god to bilo moguće. U tom su se procesu koristili različitim taktikama, ne samo ove godine već i ranije, pa su tako još 2005. kao razlog odga?anja pregovora navodili skori prestanak važenja Temeljnog kolektivnog ugovora, kao da nije sasvim jasno da se granskim ugovorima rješavaju specifičnosti pojedinog sustava te da su prava iz oba kolektivna ugovora jednako važna. U jesen 2006. ponovno su se intenzivirali kontakti Sindikata i Ministarstva, održano je niz pripremnih sastanaka na kojima smo se iscrpljivali na pitanjima forme i sadržaja protokola, a na kraju ponovno nismo započeli pregovore, uz objašnjenje Ministarstva da se čeka završetak pregovora za TKU. U lipnju 2007. Ministarstvo formalno pristaje na pregovore o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora, ali sada se odugovlači s čekanjem odobrenja Vlade. Nakon odobrenja izmišljaju novi problem i prof. Uzelac nameće pitanje uključivanja još jednog sindikata u pregovarački odbor sindikata. Kako ne bismo gubili na vremenu, Sindikat znanosti postiže dogovor s Hrvatskim akademskim sindikatom oko uključivanja jednog njihovog predstavnika u pregovarački odbor. Niti nakon toga Ministarstvo ne pristaje lako na pregovore već se ponovno održava nekoliko sastanaka na kojima se sporimo o temama o kojima Ministarstvo uopće želi pregovarati. Pitanja za koja je Ministarstvo na kraju dalo svoj pristanak da se o njima razgovara u pregovorima možete vidjeti ovdje . Navedeni doga?aji i način na koji se odgovorni ljudi u Ministarstvu odnose prema nastojanjima Sindikata ukazuju na njihovo potcjenjivanje potrebe ure?enja sustava te potreba samih zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju. Još od 2005. godine 17 000 zaposlenih u sustavu čeka da se riješe neka vrlo važna pitanja. Jedno od takvih je i plaćanje svih troškova poslijediplomskog studija za asistente. Situacija u kojoj se nalaze asistenti, kada sami moraju snositi troškove poslijediplomskog studija iako su ga dužni upisati, neodrživa je, neshvatljiva i krajnje neodgovorna prema sustavu, i taj je problem potrebno što hitnije riješiti. Sada kada je proces pregovora ipak započeo, Ministarstvo samo na jedan način može ispraviti štetu nastalu ovako neodgovornim ponašanjem, a to je ugradnja u Kolektivni ugovor novih i boljih rješenja za sva ona pitanja koja su se ovih godina pojavila kao sporna. Sindikat će sigurno za svako od tih pitanja nastojati pronaći cjelovita rješenja korisna za sustav i njegove zaposlenike, a nadamo se da ćemo u tome imati Ministarstvo kao partnera i da ćemo imati vremena to završiti do izbora. TEME PREGOVORA :• pravo na dodatak od 15% za akademski stupanj doktora znanosti za više asistente (dopuna članka 10.a Kolektivnog ugovora); • naknada za pokriće troškova izrade i opreme doktorata i magisterija; • institut posebnih uvjeta rada i poslova s izvorima opasnosti; • poslovi zaposlenika u suradničkim zvanjima na znanstvenim institutima; • obveza snošenja troškova poslijediplomskih doktorskih studija zaposlenih na javnim učilištima i javnim institutima; • pravo na plaćeni sistematski pregled; • obveza provo?enja javnog natječaja pri zapošljavanju; • solidarna odgovornost osnivača ustanove za materijalna prava iz radnog odnosa; • naknade za rad sindikalnim povjerenicima; • mogućnosti države i sindikata za potporu trećem stupnju mirovinskog osiguranja; • nastavno opterećenje u novim okolnostima nastalim uvo?enjem Bolonjskog procesa (normativno mjerenje opterećenja i standardi izvo?enja nastave); • odstupanje koje se smatra punim nastavnim opterećenjem; • ukupno i ravnomjerno opterećenje asistenata u nastavi (osoba u suradničkim zvanjima); • odgovarajuće nastavno opterećenje lektora; • evidencija prekovremenog rada i rada iznad norme; i • prihodi sa tržišta i razrada obvezujućeg okvira raspodjele istih (dopuna članka 9. Kolektivnog ugovora). • sva ostala pitanja koja jedna od strana predloži tijekom pregovora.


Ključne riječi:

kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje | kolektivni ugovori



Back to Top