Hrvatskoj kronično nedostaje politika plaća

U ponedjeljak, 23. rujna u organizaciji Matice hrvatskih sindikata, Sindikata znanosti i portala Ideje.hr održan je okrugli stol naslovljen: “Plaće u RH – Je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast?”. Kao uvodničar nastupio je potpredsjednik ETUCE-a (European Trade Union Committee for Education), glavni tajnik Sindikata odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije te predsjednik Konfederacije sindikata javnog sektora Slovenije Branimir Štrukelj, koji je iznio kraći presjek stanja u kolektivnom pregovaranju i politici plaća u susjednoj nam Sloveniji.

Nakon uvodnog izlaganja uslijedila je panel rasprava u kojoj su uz Štrukelja sudjelovali prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, dr. sc. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Raspravu je moderirao Matija Kroflin iz Sindikata znanosti.

Za više informacija pročitajte izvještaj s okruglog stola izvorno objavljen u Novom listu te pogledajte video snimku (zbog tehničkih poteškoća na snimci nedostaje završni dio panel rasprave):

NOVI LIST, 24.9.2019.

JAVNI SEKTOR Je li došlo vrijeme za rast primanja

Hrvatskoj manjka politika plaća

Do problema dolazi jer Hrvatska nema politike plaća, već rast plaća ovisi o tome koliko je tko domišljat ili moćan. Vlada sve više sliči na vatrogasca koji gasi požare, umjesto da zaustavi rast plaća kroz neoporezive isplate, smatra Igor Radeka

Piše: Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

Pravo je vrijeme za rast plaća u javnom sektoru jer sada bilježimo gospodarski rast, a uskoro će nas u tome blokirati pregovori o ulasku u eurozonu. Ova godina je ključna za javni sektor i politiku plaća, a glavnu ulogu u tome moraju imati sindikati, koji dosad nisu učinili dovoljno u promjeni percepcije javnog sektora kao nepotrebne potrošnje – istaknuto je na jučerašnjem okruglom stolu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) na temu „Plaće u RH – Je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast?“

– Mađarska, Rumunjska i druge istočne zemlje dopustile su rast plaća iznad produktivnosti jer im se to čini manjim zlom od odljeva radne snage. Hrvatska to nije koristila, iako ima najveći odljev radne snage. Javni sektor brutalno nam stari, puno brže nego privatni i Hrvatska bi se trebala ugledati na druge europske države gdje plaće zadnjih godina najbrži rastu u javnom sektoru pa i po cijenu većeg deficita – upozorio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Kapital izvukao korist

Dodao je i kako je kapital izvukao najveću korist od gospodarskog rasta, dok se umjesto njega oporezuje rad, i to u državi koja odumire. Kako rad ostaje visoko opterećen porezima, javni sektor polako propada – javni servisi se pretvaraju u socijalnu pomoć, a sustavi obrazovanja i zdravstva gube na kvaliteti – upozorava Lovrinčević. Odgovornima za to drži i Vladu i sindikate, koje proziva jer nisu razjasnili važnost javnog sektora, te poziva na dogovor oko rasta plaća prije nego nam uvođenje eura ograniči to opciju.

Do problema dolazi, ustvrdio je predsjednik Velikog vijeća NSZVO-a Igor Radeka, jer Hrvatska nema politike plaća, već rast plaća ovisi o tome koliko je tko domišljat ili moćan. „Ide se ad hoc, od slučaja do slučaja, a onaj tko je moćniji, prolazi bolje“ veli Radeka te dodaje da Vlada sve više sliči na vatrogasca koji gasi požare, umjesto da zaustavi rast plaća kroz neoporezive isplate, što državi generalno šteti.

Kakvo je stanje s plaćama u javnom sektoru u susjednoj Sloveniji prepričao je potpredsjednik organizacije European Trude Union Comittee for Education (ETUCE) Branimir Štrukelj, ističući kako se tamo zadnjih godina obrazovanje i zdravstvo prestalo smatrati troškom i uvidjela se korist javnog sektora. Zato su i postigli povećanje plaća za ukupno četiri do 16 posto u tri koraka – početkom 2018., krajem 2019. i iduće godine.

Slovencima rastu plaće

U Sloveniji je minimalna plaća u zadnje dvije do tri godine bitno rasla, danas iznosi 860 eura bruto, a iduće godine raste na 990 eura bruto, ili 700 eura u neto-iznosu. Prosječna plaća je 1.737 eura, plaća docenta je 3.034 eura, a redovnog profesora 4.994 eura, u bruto-iznosima. Doktori imaju za trećinu veću plaću od sveučilišnih profesora. Slovenci su još prije desetak godina uspostavi jedinstveni sustav plaća za sve javne službe, što mi priželjkujemo, ali su ga ubrzo, svjedoči Štrukelj, deformirali.

Takav jedinstveni sustav imamo od 2008., sa 65 platna razreda, svaki je za četiri posto veći od drugog, a u 65 razredu su predsjednik države, premijer i predsjednik Ustavnog suda. Ali kako su policajci, doktori i učitelji izvukli još neka posebna prava, sustav je sve manje transparentan. U njemu najbolje prolazi državna uprava, a razlike školstva i državne uprave sustavno se povećavaju – kaže Štrukelj. Rastom plaća od četiri do 16 posto trebale bi se, dodaje, smanjiti neke razlike. „Vlada je promijenila odnos prema javnim službama nakon krize. Ministar financija počeo je govoriti da su veće plaće bolje jer raste potrošnja, što je pred par godina bilo nezamislivo“, veli Štrukelj.

– Gospodarski rast od tri posto dvaput je veći od europskog prosjeka, a neoliberali su već počeli plašiti novom krizom da plaće ne bi rasle. Kad će rasti ako neće sad?! – pita se slovenski sindikalist.

Bagić: Javni sektor nije povlašten

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta smatra pogubnom interpretaciju koja kod nas vrijedi dulje od desetljeća, da je rast plata u javnom sektoru nezaslužen i makroekonomski štetan.

– Teza o tome da je javni sektor povlašten u odnosu na privatni ne stoji. Treba uspoređivati kvalitetna radna mjesta s kvalitetnima i tako će se pokazati da javni sektor nije povlašten, jer se u privatnome, na primjer, napredovanje ne čeka 10 godina. U Hrvatskoj je najtužnije pitati za godišnji rast plaća, barem kolika je inflacija, iako bi rast plaća morao biti neupitan, a pregovori se voditi samo o nijansama – veli Bagić.


Ključne riječi:

Branimir Mihalinec | Branimir Štrukelj | Dragan Bagić | Igor Radeka | okrugli stol | plaće | politika plaća | Željko Lovrinčević



Back to Top