Plaće moraju rasti, a to pokazuju i makroekonomski podaci
Građani ne žive od kreditnog rejtinga i makroekonomskih pokazatelja, nego od svojih plaća. Nužna je transparentna, predvidiva i održiva politika koja će rast plaća i životnog standarda staviti u središte gospodarskog razvoja. Glavne su to poruke s okruglog stola „Sit gladnom ne vjeruje: zašto plaće moraju rasti?“ u organizaciji Sindikata znanosti i Sindikata Preporod.
„Prema podacima za travanj, prosječna neto plaća iznosila je oko 1.550 eura, ali gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne. Postavlja se pitanje kako ćemo s tako niskim plaćama zadržati radnike u Hrvatskoj, posebno visokoobrazovane ljude“, istaknula je Izabela-Delfa Mišić ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Što se tiče javnih službi, obrazovanje i znanost su među najvećim gubitnicima reforme plaća i novog sustava koeficijenata, iako u sustavu radi više od 80 posto visokoobrazovanih“, ističe Sebastijan Troskot iz Sindikata Preporod.
Matija Kroflin iz Sindikata znanosti naglasio je da Vlada ima prostor za rast svih plaća, među ostalim i kroz porezno rasterećenje rada, što jasno pokazuju podaci o punjenju lokalnih proračuna. Fiskalni kapaciteti državnog proračuna ukazuju i na prostor za rast plaća svih javnih i državnih službenika kojima ove godine inflacija ruši realna primanja. Istodobno, i privatni poslodavci imaju prostor za nastavak rasta plaća, koji je nužan za očuvanje osobne potrošnje i gospodarskog rasta.
„Smanjenje državne potrošnje i rast plaća ispod inflacije usporavaju gospodarstvo. Takva politika nosi rizike, osobito ako se pojave dodatni vanjski ili geopolitički šokovi“, upozorio je dr. sc. Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sudionici okruglog stola upozorili su i na Vladin odnos prema kolektivnom pregovaranju koji je destruktivan i daje vrlo negativan primjer privatnim poslodavcima. Pregovori su često tek igrokaz, zbog čega radnici ostaju u nepovoljnijem položaju i imaju manje mogućnosti utjecati na vlastite plaće i uvjete rada.
Stoga je snažno sindikalno organiziranje i inzistiranje na kolektivnom pregovaranju iznimno važno. To je istaknuo i Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, naglašavajući da se ponovno pojavljuju zahtjevi za fiskalnom disciplinom, deregulacijom i stezanjem remena, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.
Ključne riječi:
Darko Šeperić, Izabela-Delfa Mišić, Matija Kroflin, NHS, Sebastijan Troskot, sindikat Preporod, SSSH, Viktor Viljevac
