Hrvatska može biti spremna za eurozonu, ali eurozona nije spremna za Hrvatsku
Predstavnici Matice hrvatskih sindikata u ponedjeljak su izjavili da Vladino pismo namjere i akcijski plan za pristupanje tečajnom mehanizmu za “ubrzano” uvođenje eura još nisu objavljeni te da dokumente nisu dobili ni članovi Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
(Hina) Predstavnici Matice hrvatskih sindikata u ponedjeljak su izjavili da Vladino pismo namjere i akcijski plan za pristupanje tečajnom mehanizmu za “ubrzano” uvođenje eura još nisu objavljeni te da dokumente nisu dobili ni članovi Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
“Nažalost, ne samo da Vlada pristupa ovome pitanju s nedemokratskom nedosljednošću, već sve institucije koja ima na raspolaganju, pa i dio medija, također u tome sudjeluju. Hrvatska javnost nije suočena s istinom koja je krajnje zabrinjavajuća i alarmantna”, rekao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata i član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura Vilim Ribić na konferenciji za novinare.
Pismo namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM 2, što je jedan od koraka potrebnih za uvođenje eura, upućuje se europskim institucijama i ministrima financija zemalja eurozone. Pismo su prošlog tjedna uputili ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, a Hrvatska se time obvezuje na provedbu 19 mjera idućih godinu dana u šest područja, u kojima će sudjelovati devet Vladinih resora.
Ribić je upozorio da pismo namjere i akcijski plan još nisu predstavljeni javnosti, kao i da članovi Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na prošlotjednoj sjednici nisu dobili te dokumente već su neke informacije saznali iz prezentacije i putem priopćenja.
Napomenuo je da se negativne reperkusije uvođenja eura teško nalaze u javnom prostoru, objasnivši da se ljudi bave time hoće li cijene porasti, što je trivijalno pitanje koje nema presudni značaj za sudbinu nacije. Ključno je pitanje, kaže, je li eurozona spremna za Hrvatsku.
Eurozona nije spremna za Hrvatsku
“Hrvatska može biti spremna za eurozonu, ali eurozona nije spremna ni za Hrvatsku niti za niz manjih perifernih zemalja EU-a koje prate slab gospodarski rast i masovno iseljavanje”, ocijenio je.
Naglasio je da EU nije izgradio institucije i kompenzacijske mehanizme za eurozonu koji su potrebni zemljama koje prođu lošije pri vođenju zajedničke kamatne, monetarne, fiskalne i porezne politike.
“EU nije izgrađena kuća. Nema mehanizme koji nam, u slučaju ako nas netko preglasa, jamče normalan razvoj i rast. U kriznim okolnostima Hrvatska tada nema drugog načina osim mrcvarenja vlastitog stanovništva, što smo vidjeli u zadnjem desetljeću”, upozorio je Ribić.
Makroekonomist u Sindikatu znanosti Matija Kroflin također ističe da ne zna na što se Vlada obvezala do sredine 2020. godine, što je neprihvatljivo.
“Potez Vlade kojim ona preuzima određene obveze i šalje određene dokumente u EU, a nitko u zemlji ne zna što je zapravo sadržaj tih dokumenata, samo je neka vrsta nastavka cijelog tog procesa i načina na koji se pokušava uvesti euro”, rekao je.
Vladina je obveza da napravi sve analize i građane objektivno, jasno i što detaljnije informira o svim prednostima i nedostacima uvođenja eura, upozorio je Kroflin.
Za više informacija poslušajte audio zapis konferencije za medije:
