Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora

Odredbom članka 55. ZOR-a propisano je da za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku […]

19. travnja 2013.

Odredbom članka 55. ZOR-a propisano je da za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Iako je najkraće trajanje godišnjeg odmora utvrđeno u tjednima, podsjećamo na odredbu članka 56. stavak 1. ZOR-a koja propisuje da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora duže od spomenutog najkraćeg trajanja tog odmora te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika. Mišljenja smo da bi pri utvrđivanju broja radnih dana godišnjeg odmora radnika, trebalo uzeti njegov tjedni raspored rada. Minimalno trajanje godišnjeg odmora bi se izračunalo na način da se, prema tjednom rasporedu rada, utvrdi ukupan broj radnih dana koje radnik ostvari u vremenskom razdoblju od četiri tjedna.

Prema tome, godišnji odmor ne može biti određen u trajanju kraćem od najkraćeg trajanja određenog ZOR-a, a kada bi to tako i bilo određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik bi svejedno imao pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju određenom ZOR-om, a sukladno odredbi članka 7. ZOR-a. Dakle, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti određen broj dana godišnjeg odmora dulji od minimuma određenog ZOR-om, u kojem slučaju će radnik imati pravo na takav, veći broj dana godišnjeg odmora. Način na koji će se doći do većeg broja dana godišnjeg odmora od minimuma predviđenog ZOR-om predstavlja slobodu ugovornih strana kolektivnog ugovora ili ugovora o radu, odnosno slobodu poslodavca kod izrade pravilnika o radu. Dakle, može se uzeti 20 ili 24 dana, ali isto tako i nadalje se može koristiti 18 dana kao polazište (ili čak manji broj dana, npr. 10). U potonjem slučaju ako bi radnik na taj način dobio više dana od minimuma predviđenog ZOR-om, imao bi pravo na veći broj dana godišnjeg odmora, a ako bi mu na taj način godišnji odmor iznosio kraće od najkraćeg utvrđenog ZOR-om, imao bi pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju određenom ZOR-om. U slučaju kada je trajanje godišnjeg odmora riješeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a potrebno je protumačiti pojedine odredbe, tada tumačenje ukupnog trajanja godišnjeg odmora treba dati donositelj akta. Tako tumačenje toga pojma predviđenog kolektivnim ugovorom, daje zajedničko tijelo predviđeno tim ugovorom za njegovo tumačenje.

KLASA: 110-01/11-01/75, URBROJ: 526-08-01-01/5-11-2, od 4. ožujka 2011
Izvor: http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-56-utvrdivanje-trajanja-godisnjeg-odmora/

Prednosti članstva