Treba li, kada i pod kojim uvjetima uvesti euro?

Reagirajući na nedavno održanu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, Matica hrvatskih sindikata održala je konferenciju za medije na kojoj su predsjednik Vilim Ribić i makroekonomist Sindikata znanosti Matija Kroflin iznijeli gledišta Matice na temu uvođenja eura.

Vilim Ribić istaknuo je kako Matica hrvatskih sindikata ima poprilično drugačije viđenje od onoga što prevladava u javnom diskursu po pitanju uvođenja eura, što je bilo vidljivo i u raspravi na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Naglasio je kako je zajednička valuta plemeniti politički projekt, vrijedan divljenja u startu, ali i vrijedan kritike u izvedbi. Euro jest zajednička valuta, ali bez zajedničkih temelja, instrumenata i mehanizama koji bi tu valutu mogli učiniti korisnom i produktivnom. Isto tako, da bi euro kao valuta funkcionirala, mora postojati i solidarnost na određenom valutnom području. Moraju postojati centralni autoriteti moći koji mogu provesti odgovarajuće politike, iznjedriti zajednički budžet i elemente zajedničkog poreznog sustava. Upravo zbog nepostojanja odgovarajućih stupova koji mogu kvalitetno nositi izgradnju valute te promptno odgovoriti na zahtjeve promjenom tečaja valute, na primjeru prethodne krize u Europi vidimo da nisu vrijedila načela solidarnosti, kao što je to bio slučaj kod država s nacionalnom valutom. Uvjerenje u to da će se tržište samoregulirati kada se jednom uspostavi zajedničko valutno područje, da će nevidljiva ruka tržišta izgraditi sve te mehanizme i disbalanse koji se javljaju je ništa drugo nego ono što zovemo tržišnim fundamentalizmom, odnosno neoliberalizmom. Upravo ta dominantna i prevladavajuća ideologija je odredila sve bitne teškoće s kojima se susrećemo oko eura.

Posljedica navedenog je povećanje nejednakosti među državama, propadanje srednjeg sloja koji je generator rasta, smanjivanje radničkih prava te, ono najpogubnije, masovno iseljavanje, istaknuo je Ribić.

Komentirajući konstatacije o prednostima eura, naveo je kako je neistina da su zemlje eurozone dobro podnijele krizu te istaknuo da se dogodilo potpuno suprotno, one su upale u nevjerojatne društvene i ekonomske poteškoće. Rast zemalja eurozone u periodu 2007.-2015. bio je svega 0,1 posto, dok su u isto vrijeme zemlje van eurozone bilježile rast od 8,1 posto.

Rasprava o euru na Gospodarsko-socijalnom vijeću

Glavno pitanje je kada i pod kojim okolnostima uvoditi euro. Ribić smatra kako je 5-7 godina prekratko vrijeme da bi EU izgradila potrebne institucijske mehanizme, a Republika Hrvatska razvila se do te mjere da se može sama nositi s potencijalnim asimetričnim šokovima. Prednosti eura kao valute u razdoblju prosperiteta i normalnog funkcioniranja ekonomije su jasne, međutim cikličnost kriza kapitalizma nas upozorava da je potrebno imati odgovor za stanje kada ne bude dobro, što nije politika hrvatske Vlade. U nepovoljnim okolnostima neće postojati država koja će promjenom tečaja moći odgovoriti na ekonomske šokove, izražava zabrinutost Ribić.

Upravo zbog toga, smatra Ribić, tri osnovna preduvjeta koja je potrebno ispuniti prije ulaska u eurozonu su izgrađene institucije europskog monetarnog sustava, politička integracija europske unije i razina našega rasta, odnosno smanjivanje zaostajanja za prosjekom EU kako bi imali malo snažniju ekonomiju. Razmišljanje ovim smjerom bilo bi puno korisnije nego neargumentirano srljanje i fiksiranje perioda ulaska u eurozonu na 5-7 godina, za kraj će Ribić.

Matija Kroflin rekao je kako su bojazni o porastu cijena i padu plaća djelomično opravdane. Pozivajući se na nalaze Ekonomskog instituta vezane uz produktivnost, naglašava kako je vrlo bitan sam period prije ulaska u eurozonu. Ukoliko bi Republika Hrvatska usvojila euro s niskom razinom produktivnosti privrede i poduzeća, to bi za nas bilo vrlo pogubno. Produktivnost je potrebno jačati kako bi u eurozonu ušli spremniji i na jednoj kvalitetnijoj razini ekonomije. Međutim, ističe kako, imajući na umu da su naša struktura ekonomije i upravljački kadar u našim poduzećima relativno deficitarni, vjerojatno će se ići prema potiskivanju plaća i smanjenom rastu troškova rada. Mi već danas možemo vidjeti natruhe da će politika zapravo biti usmjerena k cilju održavanja troškova rada potisnutih prema dolje, odnosno da će politika raditi na tome da plaće idućih godina ne rastu, ističe Kroflin. Kada se na ove kratkoročne faktore nadoveže Strategija uvođenja eura, zapravo postaje jasno da bi plaće u Hrvatskoj mogle sve do uvođenja eura biti vrlo standardne i da bi mogle zaostajati za svim nama usporedivim zemljama. Tako bi period do uvođenja eura mogao imati bitno veće efekte na zaposlene u Hrvatskoj nego sam trenutak i konverzija naše valute u euro.

Poslušajte audio zapis cijele konferencije:

Iz tiskanih medija:


Ključne riječi:

eurozona | konferencija za medije | Matica hrvatskih sindikata | Matija Kroflin | uvođenje eura | Vilim Ribić



Back to Top