Statutarne promjene

Na sjednici održanoj 25. listopada Veliko vijeće je usvojilo manje izmjene i dopune Statuta, koje se sada kao pročišćeni tekst Statuta nalaze na našim web stranicama.

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOGA OBRAZOVANJA Peti Sabor Sindikata, 15. lipnja 2002. S T A T U TNEZAVISNOGA SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOGA OBRAZOVANJA Izmjene i dopune 24. svibnja 2003., 25. listopada 2003. i 15. listopada 2005. KAZALO:I. OSNOVNE ODREDBE (čl.1.-6.)II. CILJEVI I NAčELA (čl.7.-9.)III. DJELOVANJE (čl.10.-14.)IV. čLANSTVO (čl.15.-22.) V. ODLUčIVANJE, IZBORI I OPOZIV (čl.23.-34.) A) Odlučivanje (23.-27.) B) Izbori (28.-34.)VI. USTROJ (čl. 35.- 123.) A) Podružnica (35.-49.) B) Regionalno vijeće (50.-57.) C) Odbori podružnica (58.-63.) D) Ustroj na nacionalnoj razini (64.-68.) E) Sabor Sindikata – Nacionalno vijeće podružnica (69.-123.) 1. Predsjednik Sindikata (75.-79.) 2. Veliko vijeće Sindikata (80.-88.) – Radna tijela Velikog vijeća (89.) – Predsjednik Velikog vijeća (90.-95.) – Potpredsjednici i zamjenik predsjednika (96.) – Malo vijeće Sindikata (97.-101.) – Upravno vijeće (102.-107.) 3. Nadzorno vijeće Sindikata (108.-110.) 4. časni sudovi (111.-115.) – časni sud Sindikata 5. Senat Sindikata (116.) 6. Tajništvo Sindikata (117.-123.)VII. FINANCIRANJE (čl.124.-131.)VIII. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE (čl.132.-138.) I. OSNOVNE ODREDBENaziv članak 1.

(1) Puni naziv sindikata je Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja (u daljnjem tekstu: Sindikat). (2) Skraćeni naziv glasi: Sindikat znanosti. (3) Za uporabu u inozemstvu Sindikat svome imenu obvezno pridodaje naznaku o državnoj pripadnosti Sindikata. (1) Puni naziv sindikata je (u daljnjem tekstu: Sindikat).(2) Skraćeni naziv glasi: .(3) Za uporabu u inozemstvu Sindikat svome imenu obvezno pridodaje naznaku o državnoj pripadnosti Sindikata.

Odre?enje i područje djelovanja članak 2.(1) Sindikat je samostalna interesna organizacija sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske. (2) Organizacijski dijelovi Sindikata nemaju status pravne osobe. Sjedište članak 3.(1) Sjedište Sindikata je u Zagrebu, Trg maršala Tita 4.Znak, boje, zastava i žig članak 4.(1) Znak Sindikata je crtež antičkoga hrama sa šest stupova, a ispred hrama je lik čovjeka koji iznad glave drži model atom s četiri elektrona. (2) Boje Sindikata su plava i žuta. (3) Zastava Sindikata sadrži znak Sindikata na plavoj podlozi iznad kojega se u blagom luku prostiru četiri žute petokrake zvijezde. (4) Sindikat ima žig okrugloga oblika s punim nazivom i znakom Sindikata. Sindikat može upotrijebiti i žig pravokutnoga oblika s punim nazivom bez znaka. (5) Sindikalna tijela mogu imati svoj žig. (6) Podružnice moraju imati svoj žig s punim nazivom Sindikata, imenom podružnice i znakom Sindikata.Predstavljanje i zastupanje Sindikata članak 5. (1) Sindikat predstavljaju predsjednik Sindikata i predsjednik Velikog vijeća, kao i druge osobe koje predsjednici ovlaste. (2) Veliko vijeće odlučuje o uvjetima i razdiobi dužnosti i ovlaštenja izme?u dva predsjednika u predstavljanju Sindikata. (3) Sindikat zastupa predsjednik Velikog vijeća. (4) Sindikat mogu zastupati i druge osobe po odluci Velikog vijeća i po pisanoj punomoći predsjednika Velikog vijeća.Pojmovi članak 6.(1) Tijelo Sindikata čini jedan član ili više članova koji imaju odre?ene ovlasti, prava i odgovornosti prema ovomu statutu. (2) Viša tijela Sindikata su sva tijela Sabora Sindikata prema ovome Statutu, kao i čelništva regionalnih vijeća, odbora i klubova na nacionalnoj i regionalnoj razini. (3) Vijećem se prema ovomu statutu naziva ono tijelo čije je uspostavljanje utemeljeno kriterijem općih i zajedničkih interesa svih članova Sindikata u djelokrugu koji je odre?en teritorijalno, tj. na regionalnoj i nacionalnoj razini. (4) Odborom se naziva tijelo koje se uspostavlja interesnim povezivanjem podružnica i njihovih predstavnika prema kriteriju srodnih vrsta ustanova ili srodnih vrsta djelatnosti koje grupe ustanova obavljaju. (5) Povjerenstvom, odnosno odborom, može se nazvati privremeno, odnosno stalno radno tijelo uspostavljeno unutar višeg tijela Sindikata. (6) Pod klubom se podrazumijeva ono tijelo koje se u prvom redu uspostavlja interesnim povezivanjem članova Sindikata prema kategorijama djelatnika i vrstama njihove stručne osposobljenosti. II. CILJEVI I NAčELACiljevi u znanosti i visokom obrazovanju članak 7.(1) Ciljevi i zadaci Sindikata na području izravne brige o interesima članova i sustava znanosti i visokog obrazovanja su: a – zaštita i unapre?enje materijalnih, socijalnih i profesionalnih interesa članova; b – zaštita akademskih sloboda, autonomije sveučilišne i znanstvene zajednice, a osobito zalaganje za punu slobodu istraživanja i podučavanja; c – zalaganje za svestrano unapre?enje djelatnosti a osobito materijalnih uvjeta rada; d – zaštita dostojanstva i ugleda zaposlenika u znanosti i na visokim učilištima; e – zaključenje kolektivnih ugovora radi ostvarenja ciljeva članova i Sindikata; f – zalaganje za primjenu me?unarodnih obrazovnih i istraživačkih standarda, konvencija i preporuka u području specifičnih profesionalnih i radnih prava zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju; g – zalaganje za deontološki kodeks zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju; h – sudjelovanje Sindikata u kreiranju i provo?enju obrazovne i znanstvene politike.Opći ciljevi i zadaci članak 8. (1) Sindikat ima sljedeće opće ciljeve i zadatke: a – zalaganje za poštivanje ljudskih sloboda i prava, pravne države, demokracije i slobodnoga tržišta kao okvira bez kojega nije moguće slobodno sindikalno djelovanje; b – podrška zalaganjima za i svestrani razvoj Republike Hrvatske kao demokratske i socijalne države; c – zaštita svih sindikalnih i socijalnih prava, te zalaganje za neprijepornu primjenu me?unarodnih radnih standarda, konvencija i preporuka, osobito onih koji uključuju slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk; d – aktivno sudjelovanje u razvitku sindikalne i socijalne svijesti u Republici, te promicanje demokratske kulture i tolerancije u javnom životu. e – borba protiv diskriminacije u društvu, a posebno u znanosti i visokom školstvu, ako se diskriminacija temelji na rasnim, dobnim, spolnim, vjerskim, političkim, etničkim i socijalno-ekonomskim razlikama. f – podrška borbi protiv nezakonitoga djelovanja, prekoračenja ovlaštenja, zloupotreba položaja, nemoralnoga postupanja i kriminala u društvu, a osobito u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.Načela članak 9. (1) Sindikat u njegovu djelovanju vode sljedeća načela: a – ideali socijalne pravde, demokracije i ljudskih prava; b – neovisnost o državi i poslodavcima, svim vjerskim i ideološkim skupinama i političkim strankama iz čega proizlazi da je Sindikat znanosti samoupravljana, laička, nestranačka i nevladina organizacija čije su odluke odraz samo i jedino volje većine članova Sindikata i njegovih demokratski izabranih tijela; c – solidarnost me?u sindikatima i sindikalnim članstvom, te suprotstavljanje sindikalnom egoizmu i anarhičnosti. d – socijalno partnerstvo i uzajamna odgovornost kao poželjno stanje u odnosima s poslodavcem i Državom. e – sloboda udruživanja s drugim sindikalnim organizacijama radi lakšega ostvarenja ciljeva Sindikata, ali samo na temelju dobrovoljnosti, jednakosti i očuvanja prepoznatljivoga identiteta organizacije; f – javnost rada, osim o onim pitanjima koja predstavljaju službenu i poslovnu tajnu prema ovomu statutu ili kada se iz važnih i opravdanih interesa javnost isključuje, ili kada bi iznošenje informacija i stajališta štetilo Sindikatu ili otežalo provo?enje dogovorenih odluka. g – unutarnji odnosi u Sindikatu na temelju kolegijalnosti, tolerancije, iskrenosti i poštenja, principijelnosti i poslovne moralnosti. III. DJELOVANJESkupine poslova članak 10. (1) Djelovanje Sindikata ispoljava se u nekoliko dimenzija; Sindikat djeluje kao interesna udruga, kao demokratska organizacija aktivnih članova, kao profesionalni pogon i kao pravna osoba. (2) Osnovne skupine poslova u Sindikatu su: a – sindikalno-politički poslovi: vo?enje i provo?enje sindikalne politike, pregovaranje o plaćama i kolektivnim ugovorima, iniciranje i planiranje sindikalnih akcija, predstavljanje i zastupanje, vo?enje unutarsindikalne politike, me?unarodna suradnja; b – upravljačko-voditeljski poslovi: – vo?enje organizacije (upravljanje Sindikatom, upravljanje Tajništvom, vo?enje ljudi i rad s kadrovima, poslovi nadzora i valorizacije) i – vo?enje poslova (izvanredne aktivnosti: povremeni poslovi i projekti, štrajk, prosvjedi…; i redovne aktivnosti: organiziranje rada tijela, briga za podružnice i članstvo, poslovi u Tajništvu…) c – stručni poslovi (primijenjeni, tehnički, analitički, istraživački i edukacijski poslovi): – pravni poslovi: rad na zakonima i propisima, pravni savjeti i zaštita iz domene radnih odnosa, pravni poslovi Sindikata… – ekonomski: rad na ekonomsko-statističkim analizama, poduzetništvo, financijsko-računovodstveni poslovi, poslovi solidarnosti i dodatne socijalne sigurnosti članova – informiranje i propaganda – informatički poslovi d – izvršni poslovi: izvršno-organizacijski poslovi, materijalno-financijski poslovi, pomoćni, tehnički, administrativni, informatički.Metode zaštite članak 11. (1) Ostvarivanje svojih ciljeva, a poglavito zaštite materijalnih i socijalnih interesa članstva Sindikat provodi osobito sljedećim metodama: a – zastupanjem članstva pri kolektivnom i pojedinačnom pregovaranju; b – informativnom aktivnošću i utjecajem na javno mnijenje; c – zauzimanjem kod utjecajnih grupa i pojedinaca; d – javnim prosvjedima i štrajkom; e – besplatnom pravnom zaštitom iz domene radnih prava po zakonu i kolektivnom ugovoru; f – novčanom potporom na temelju solidarnosti ili iz Štrajkaškoga fonda; g – ugovaranjem komercijalnih pogodnosti i jačanjem dodatne socijalne sigurnosti članstva; h – ostalim metodama.Poduzetnička aktivnost članak 12.(1) Sindikat može vlastitim sredstvima osnovati trgovačko društvo, štednu, kreditnu ili stambenu zadrugu i upustiti se druge vidove poduzetništva u skladu sa zakonom. (2) Sindikat može pravne osobe iz prethodnoga stavka osnovati i s drugim pravnim i fizičkim osobama.Štrajk članak 13.(1) Štrajk je u pravilu posljednje sredstvo u borbi za interese članova i pokreće se kada su druge mogućnosti iscrpljene. (2) Sindikat može provesti: a – opći štrajk – na nacionalnoj razini; b – štrajk dijela članstva na svim razinama i u svim oblicima organiziranosti: regionalni štrajk, štrajk u pojedinim podružnicama, štrajk pojedinih odbora, klubova i razreda na svim razinama teritorijalne organiziranosti… (3) Odluku o štrajku donosi ovlašteno tijelo onoga oblika i one razine organiziranosti na koju se štrajk odnosi. (4) Odluku o štrajku na nacionalnoj razini donose Sabor Sindikata, Veliko vijeće, odnosno Malo vijeće, koji tako?er mogu donijeti i odluku o štrajku za sve druge niže i uže razine organiziranja. (5) Odluku o štrajku na nacionalnoj razini donosi Malo vijeće ako se radi o jednodnevnom ili kraćem štrajku, a Veliko vijeće ako se radi o štrajku dužem od jednoga dana. (6) Na odluke o štrajku tijela nižih i užih razina organiziranosti Malo vijeće može uložiti veto dvotrećinskom većinom prisutnih glasova. (7) Odluku o štrajku iz prethodnog stavka nije moguće provesti bez očitovanja Maloga vijeća, koje je to dužno učiniti u najkraćem mogućem roku, ali ne dulje od 48 sati.Referendum o štrajku članak 14.(1) Za štrajk dulji od pet dana ili za štrajk čije trajanje nije unaprijed odre?eno, neovisno o razini organiziranja štrajka, obvezno je provesti referendum. Referendum se može provesti i za štrajk kraći od pet dana. (2) Smatra se da je štrajk referendumom prihvaćen ako se za štrajk izjasnilo više od 50% ukupnoga broja članova na koje se referendum odnosi, osim ako Pravilnikom o štrajku nisu razra?eni dodatni uvjeti. (3) Kada se radi o izdvojenom štrajku, samo u podružnici, smatra se da je štrajk prihvaćen ako se za nj izjasnilo 2/3 izašlih članova na referendum i ako je na nj izišlo 2/3 ukupnoga članstva obuhvaćenoga referendumom. (4) Sva ostala proceduralna, operativna i organizacijska pitanja razra?uju se Pravilnikom o štrajku. IV. čLANSTVOTko sve može biti član članak 15. (1) član Sindikata može biti svatko tko je zaposlen u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. (2) član može biti i bilo koja druga punoljetna osoba koja nije zaposlena u sustavu, ali je za nj vezana na drugi način, npr.: bibliotečni djelatnici, istraživači u privredi, samostalni znanstvenici, inozemni znanstvenici i tome slično. (3) Svi redovni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te profesori emeritusi mogu biti članovi Sindikata i nakon prestanka radnog odnosa. (4) O mogućem članstvu ostalih kategorija koje ovdje nisu spomenute odlučuje Veliko vijeće. (5) Obveze, prava i način sindikalnog organiziranja osoba iz stavka 2. 3. i 4. utvr?uje se pravilnikom ili odlukom Velikog vijeća. (6) članstvo u Sindikatu ne isključuje članstvo u bilo kojoj drugoj organizaciji, uključujući i druge sindikate, pod uvjetom da takvo članstvo ne proturječi ciljevima i načelima Sindikata.Prava i obveze članak 16.(1) Prava člana su: a – sudjelovati u odlučivanju o svim bitnim pitanjima osobno ili preko izabranih zastupnika, b – birati i biti biran u sva tijela Sindikata, c – biti informiran o radu Sindikata, d – davati primjedbe, prijedloge i mišljenja o radu svih tijela Sindikata, e – uživati pogodnosti koje Sindikat pruža ili izbori svojim članovima. (2) Obveze člana su: a – pridržavati se Statuta i drugih akata, b – sudjelovati u izvršenju obvezujućih odluka organa Sindikata, c – redovito plaćati članarinu.Pravo člana na zaštitu, zastupanje i pravnu pomoć članak 17. (1) član ima pravo na zaštitu Sindikata u svima opravdanim slučajevima vezanima za odluke poslovodstva i svoje zahtjeve, odnosno prilikom spora s poslovodstvom. (2) član ima pravo izabrati osobu iz povjereništva koja će se u ime Sindikata za njega zauzeti u prethodnim slučajevima. (3) član ima pravo na pravnu pomoć iz domene radnog prava, uključujući i zastupanje pred poslodavcem i na sudu.Učlanjenje i punopravno članstvo članak 18.(1) članom se postaje dobrovoljnim ispunjenjem i vlastoručnim potpisom evidencijskoga listića – pristupnice, čime se prihvaćaju sve obveze iz prethodnoga članka ovoga statuta. (2) Punopravnim članom, odnosno članom koji uživa sva prava, ne može se postati prije isteka dva puna mjeseca od uplate prve članarine. (3) Punopravno članstvo prestaje kada član neredovito plaća članarinu sa zaostatkom dužim od tri mjeseca, osim u sljedećim slučajevima: mobilizacija, vojni rok, stručno usavršavanje u inozemstvu, porodiljski dopust i bolovanje, prijelaz člana u drugu ustanovu, kao i u drugim opravdanim slučajevima. (4) Pravo na pravnu pomoć stječe se samo za probleme koji su novom članu nastali nakon datuma ispunjenja evidencijskoga listića, osim u iznimnim slučajevima o kojima odlučuje Tajništvo Sindikata. (5) članovi se u pravilu učlanjuju u podružnici, osim iznimno izvan podružnice u opravdanim slučajevima o kojima odlučuje Malo vijeće ili su predvi?eni ovim Statutom. (6) Kada član nije učlanjen u podružnicu može uživati prava i povoljnosti koje pruža podružnica samo uz suglasnost povjerenika na ustanovi na kojoj radi ili sura?uje.čelnici ustanova članak 19.(1) Dekani, ravnatelji i rektori, kao osobe s izvornim ovlaštenjem sklapanja i raskidanja ugovora o radu i zastupanja u pravnom prometu, mogu biti članovi Sindikata ali im dio članskih prava miruje za vrijeme obnašanja funkcije. (2) Prodekani, prorektori, pomoćnici ravnatelja kao i sve druge osobe na odgovornim položajima, ako nemaju izvorno ovlaštenje raskidanja ugovora o radu, ostaju punopravni članovi Sindikata. (3) Dekani, ravnatelji i rektori, kojima dio članskih prava miruje tijekom obnašanja dužnosti, imaju obvezu plaćanja članarine, te prava na komercijalno služenje članskom karticom i prava na osobnu pravnu pomoć iz radnog odnosa. (4) Oni mogu sudjelovati na sastancima Sindikata ako ih pozove povjerenik, ali i tada samo u funkciji poslodavca. (5) Dekani, ravnatelji i rektori mogu se za vrijeme obnašanja čelne funkcije učlaniti u Sindikat pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.Priznanja članak 20.(1) Veliko vijeće može proglasiti zaslužnim članovima Sindikata članove i bivše članove zaslužne za naš sindikat, za poboljšanje položaja zaposlenika i za unapre?enje naše djelatnosti. (2) Osnivači Sindikata uživaju status zaslužnog člana. (3) Veliko vijeće može za počasne članove proglasiti osobe čiji je društveni značaj iznimno važan za Sindikat, odnosno osobe koje su dale doprinos razvoju našeg sindikata, razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja, odnosno razvoju demokracije i sindikalnih sloboda. (4) Počasni članovi mogu biti i osobe koje nisu članovi našeg sindikata. (5) Veliko vijeće može uspostaviti stalne nagrade Sindikata radi priznanja pojedincima za doprinose iz 1. i 2. stavka. (6) U razdoblju izme?u dva redovna Sabora jednom pojedincu može se dodijeliti samo jedno od mogućih priznanja iz prethodnih stavaka. (7) Počasni i zaslužni članovi, ako nisu istovremeno i punopravni članovi koji plaćaju članarinu, imaju prava i obaveze kao i punopravni članovi osim prava da budu birani u tijela Sindikata i obaveze da plaćaju članarinu. (8) Veliko vijeće može oduzeti počasno i zaslužno članstvo.Prestanak članstva članak 21.(1) članstvo prestaje: a – dobrovoljnim istupanjem iz članstva, b – brisanjem iz članstva radi neplaćanja članarine nakon prestanka statusa punopravnoga člana i nakon pisanoga upozorenja, c – isključenjem zbog kršenja Statuta, nepridržavanja obvezatnih odluka ili djelovanja kojim se spriječava ili ometa rad Sindikata. (2) člana može isključiti povjereništvo podružnice, Malo vijeće ili tijelo koje ono ovlasti. (3) Isključeni ili samovoljno iščlanjeni član ne može se ponovno učlaniti prije isteka šest mjeseci od datuma kada mu je članstvo prestalo, osim u iznimnim slučajevima o kojima odlučuje Malo vijeće. (4) Povjerenik ima pravo uskratiti nekomu članu pravo na ponovno učlanjenje i ima pravo uložiti veto za prijevremeno vraćanje u članstvo, o čemu je dužan izvjestiti Malo vijeće koje donosi konačnu odluku. (5) član ima pravo žalbe časnom sudu podružnice, ako ga je isključilo povjereništvo podružnice, a časnom sudu Sindikata ako ga je isključilo Malo vijeće. (6) Isključeni član može osporavati odluku časnog suda podružnice pred časnim sudom Sindikata uz uvjet iz članka 115. ovoga statuta. (7) članove viših tijela Sindikata može se isključiti iz Sindikata samo ako su prethodno smijenjeni ili opozvani. Rok za žalbu i Pravilnik članak 22.(1) Rokovi za sve žalbe u Sindikatu iznose 15 dana po prijamu rješenja ili obavijesti. (2) Posebnim pravilnikom, koji donosi Veliko vijeće, ure?uju se pitanja članstva koja ovim statutom nisu ure?ena i status člana u posebnima slučajevima kao što su bolovanje, porodiljski dopust, vojni rok, stručno usavršavanje u inozemstvu, privremeni odlazak na profesionalnu javnu funkciju, članstvo nakon odlaska u mirovinu, nakon dobivenoga otkaza, prijelaz člana u drugu ustanovu, rad s nepunim radnim vremenom, dopunski rad, radni odnos u dvije ustanove itd. V. ODLUčIVANJE, IZBORI I OPOZIVA. ODLUčIVANJEPravovaljanost odlučivanja na sastanku članak 23.(1) U Sindikatu se punopravnom odlučivanju može pristupiti ako je u trenutku odlučivanja na sastanku tijela koje donosi odluku prisutno više od polovice njegovih članova, osim u izuzecima iz ovog statuta. (2) Odluke su pravovaljane ako su usvojene natpolovičnom većinom nazočnih, osim kada je ovim statutom za odre?ene odluke propisano drukčije. (3) Ako je u nekom tijelu glasovanje neriješeno, odlučuje glas čelnika tijela i to samo onda kada se odluka mora hitno donijeti, odnosno kada odlučivanje ima karakter nužnoga izbora izme?u dviju mogućnosti.Okolovanje članak 24.(1) Iznimno, odluke se mogu donositi okolovanjem (“per rollam”) bez sazivanja sastanka, elektronskom poštom ili telefonski ali uz obvezno obavještavanje svih članova tijela. (2) Okolovanje se može provoditi pisanim ili usmenim putem. Ako se provodi usmenim putem, odluka se mora potvrditi na prvom idućem sastanku tijela. (3) Odluka okolovanjem smatra se važećom ako se za nju izjasnilo više od polovice ukupnih članova tijela. (4) Pravo na provo?enje okolovanja ima samo čelnik odre?enoga tijela.Javno i tajno glasovanje članak 25.(1) U Sindikatu se u pravilu odlučuje javnim glasovanjem. (2) Tajnim glasovanjem odlučuje se na zahtjev čelnika tijela koje glasuje ili na zahtjev barem trećine nazočnih članova tijela. (3) U svim tijelima Sindikat odlučuje se po načelu jedan član – jedan glas.Broj glasova podružnice članak 26.(1) Broj glasova podružnice odre?uje se prema brojnomu stanju članstva u vrijeme sazivanja redovitoga ili izvanrednoga sabora, a najranije mjesec dana prije održavanja Sabora. (2) Podružnica od 5 do 30 članova ima pravo na 1 glas, od 31 do 75 članova ima pravo na 2 glasa, od 76 do 150 članova ima pravo na 3 glasa. (3) Podružnica koja ima više od 150 članova ima pravo na još jedan glas za svaki interval od 1 do 100 članova.Referendum članak 27.(1) Referendum je najviši iskaz volje članova Sindikata. (2) Referendum raspisuje odre?eno tijelo Sindikata za osobito važne odluke iz svoje nadležnosti. (3) Veliko vijeće može raspisati referendum za odluke iz nadležnosti drugih tijela osim iz nadležnosti Nadzornoga vijeća i časnog suda Sindikata. (4) Referendum je važeći ako mu se odazove više od polovice članova obuhvaćenih referendumom, a odluka je donesena ako se za nju izjasnilo više od polovice izašlih na referendum, osim kad je ovim statutom nešto drukčije propisano. (5) Tijelo koje raspisuje referendum može povećati kriterije iz prethodnog stavka. (6) Ako je na referendum izašlo manje članova nego što je potrebno prema stavcima 4. i 5. ovoga članka, referendum se može koristiti kao savjetodavno izjašnjavanje, temeljem kojeg nadležno tijelo može donijeti svoju odluku, osim u slučaju kada je prema odredbama ovog statuta referendum obvezan. (7) Odluka donesena referendumom može se izmijeniti novim referendumom ili, kad nema vremena za njegovo raspisivanje, referendumsku odluku može izmijeniti Veliko vijeće u slučaju bitno izmijenjenih okolnosti. (8) Ako je Veliko vijeće izmijenilo odluku donesenu referendumom s manje od dvije trećine ukupnih glasova članova Velikog vijeća, ono tada mora za takvu odluku, u roku od 60 dana, tražiti naknadnu verifikaciju na jedan od sljedećih načina: na naknadnom referendumu, na izvanrednom Saboru koji će sazvati iz tog razloga ili izjašnjavanjem zastupnika po regionalnim vijećima. (9) Ako Veliko vijeće ne dobije verifikaciju svoje odluke, obavezno je u roku od 60 dana sazvati izvanredni ili redoviti Sabor, na kojem će se glasovati o povjerenju Velikom vijeću. (10) Ne dobije li Veliko vijeće povjerenje na istom Saboru provode se privremeni izbori za Veliko vijeće s mandatom članova do redovitih izbora.B. IZBORI I OPOZIVOpći izborni postupak članak 28.(1) Veliko vijeće raspisuje izbore za stalne zastupnike Sabora Sindikata u podružnicama, svake četvrte godine i to u godini koja prethodi redovnom Saboru. (2) Neposredno nakon izbora zastupnici Sabora izme?u sebe biraju glavnog povjerenika i konstituiraju povjereništvo podružnice izborom ili imenovanjem preostalih povjerenika – članova povjereništva. (3) U podružnici koja bira samo jednog zastupnika, on je ujedno i povjerenik. (4) Nakon provedenih izbora i formiranja povjereništava u najmanje 2/3 podružnica konstituiraju se regionalna vijeća te po potrebi regionalni i nacionalni odbori i klubovi. (5) Na Saboru se biraju njegova tijela: Veliko vijeće, časni sud, Nadzorno vijeće i predsjednik Sabora. (6) Na prvom redovnom sastanku Velikog vijeća bira se Malo vijeće, predsjednik Velikog vijeća i potpredsjednici Velikog vijeća. (7) O provedbi svih izbora i imenovanja nakon Sabora brigu vodi Malo vijeće, odnosno Tajništvo Sindikata po njegovom zaduženju.Obveze tijela u starom sazivu članak 29. (1) Kandidacijski i izborni postupak, uključujući i predlaganje kandidata za nove izbore, dužan je provesti stari saziv tijela Sindikata za koje se provode izbori. (2) Veliko vijeće u starom sazivu raspisuje izbore za tijela Sabora Sindikata, i njima upravlja, pri čemu je dužno starati se o dovoljnom broju predloženika.Pravovaljanost i poništenje izbora članak 30. (1) Izbori su pravovaljani ako na njih pristupi više od trećine ukupnih članova odgovarajućega tijela Sindikata. (2) Izbori na Saboru su pravovaljani ako na njih pristupi više od trećine ukupnih zastupnika ili ako zasjedanje Sabora u trenutku izbora ima barem drugi kvorum. (3) Načelo iz prethodnoga stavka primjenjuje se i za pravovaljanost izbora u regionalnim vijećima te regionalnim i nacionalnim odborima i klubovima. (4) Malo vijeće u svakom trenutku može poništiti bilo koje izbore ako ustanovi da su provedeni protivno odredbama ovoga statuta.Način izbora članak 31.(1) Izbori se provode tajnim glasovanjem. (2) Ako je istaknuto samo onoliko kandidata koliko ih se bira, izbori se mogu obaviti i javnim izjašnjavanjem na sastanku. (3) Ako je predloženo onoliko kandidata koliko ih se bira, svaki kandidat da bi bio izabran mora dobiti natpolovičnu većinu važećih listića (glasova). (4) Ako je predloženo više kandidata nego ih se bira, izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova, osim odstupanja pri izboru predsjednika Sindikata i predsjednika Velikog vijeća koji moraju dobiti natpolovičnu većinu važećih glasova. (5) Pravilnik o izborima donosi Veliko vijeće i njime se pobliže odre?uje način izbora.Skraćeni mandat članak 32. (1) U svim slučajevima i u svim tijelima kada do prestanka funkcije do?e prije kraja mandata nova osoba bira se samo na rok do završetka redovnoga mandata prethodnika.Radni odnos i čelna funkcija članak 33.(1) Na izbornu funkciju u višim tijelima Sindikata ne mogu biti birani članovi Sindikata koji nisu u radnom odnosu na području koje pokriva Sindikat znanosti svojom aktivnošću na zaštiti i zastupanju članova kod poslodavca. (2) Ograničenje iz prethodnog stavka ne odnosi se na izbore za čelnu funkciju u Senatu Sindikata. (3) Osim na čelnike viših tijela prethodni stavci odnose se i na zamjenike čelnika, dočelnike i članove Maloga vijeća.Opoziv, smjenjivanje i suspenzija članak 34. (1) Prijedlog za opoziv, smjenjivanje ili suspenziju mora se staviti na glasovanje ako ga predloži najmanje 10% članova (glasova) tijela, čelnik tijela ili neko drugo tijelo, a za donošenje odluke potrebna je natpolovična većina ukupnih glasova tijela. (2) Za odluku o opozivu, smjenjivanju i suspenziji čelnika ili člana zbog zloupotrebe ovlaštenja i kršenja pozitivnih propisa a radi ostvarenja osobne imovinske koristi ili zbog sprečavanja ustanovljavanja činjenica o istom, uvijek je dovoljna natpolovična većina prisutnih. (3) čelnici i članovi bilo kojega tijela Sindikata ili tijelo u cjelini mogu biti opozvani samo od onoga tijela u kojem su izabrani, odnosno imenovani, ako postoji nezadovoljstvo njihovim radom. (4) čelnika, člana, odnosno tijelo može smijeniti odnosno isključiti tijelo koje ga je izabralo ili imenovalo, kao i drugo ovlašteno tijelo po ovom statutu, a isključivo zbog djelovanja koje šteti ciljevima i dogovorenoj politici Sindikata, zbog prekoračenja ovlaštenja, zloupotrebe položaja, kršenja zakona i Statuta Sindikata ili zbog neprovo?enja odluka ovlaštenih tijela. (5) Umjesto odluke o smjenjivanju moguće je donijeti privremenu odluku o suspenziji ako postoji opravdana sumnja da bi daljnje djelovanje čelnika ili člana moglo nanijeti štetu radu Sindikata. Suspenzija traje dok se ne utvrde sporne činjenice ili do prvoga idućega sastanka tijela ovlaštenoga za smjenjivanje, ali ne duže od tri mjeseca, nakon čega se mora donijeti ili odluka o smjenjivanju ili ukidanju suspenzije. Odluku o suspenziji donose tijela ovlaštena za smjenjivanje ili tijelo u kojem se čelnik ili član nalazi. (6) Odredbe iz prethodnih stavaka primjenjuju se u svim slučajevima osim ako drugim odredbama u ovom statutu nije drukčije propisano. (7) Opozvani, smijenjeni ili suspendirani čelnik ili član viših tijela Sindikata ima pravo izravne žalbe časnom sudu Sindikata, dok se članovi drugih tijela prije obraćanja časnom sudu Sindikata moraju žaliti časnim sudovima na odgovarajućoj razini organiziranosti. VI. USTROJA. PODRUŽNICAUspostava podružnica članak 35.(1) Osnovna organizacijska jedinica Sindikata je podružnica. (2) U svakoj ustanovi uspostavlja se u pravilu jedna, a može i više podružnica. (3) Podružnica se može formirati samo ako ima najmanje pet članova. (4) U dislociranoj ustanovi članstvo na svakoj od udaljenijih lokacija može formirati svoju zasebnu podružnicu, a osobito je to poželjno kada je ustanova dislocirana u više gradova. (5) U velikim ustanovama radi lakšega sindikalnoga organiziranja moguće je formirati odjele podružnice prema funkcionalnim ili drugim kriterijima (zavodi, odjeli …). (6) O načinu organiziranja i broju posebnih podružnica u nekoj ustanovi odlučuje Tajništvo Sindikata. (7) Više podružnica jednoga pravnoga subjekta, jedne ustanove, mogu se povezati u koordinaciju podružnica ustanove. (8) Ako u ustanovi nema dovoljno članova za formiranje samostalne podružnice članstvo se sindikalno organizira u teritorijalno ili funkcionalno najbližoj podružnici, pri čemu mora imenovati osobu za kontakte s najbližom podružnicom i višim tijelima Sindikata.Djelatnost podružnice i financijska samostalnost članak 36.(1) U podružnici članstvo štiti svoja prava i ostvaruje ciljeve Sindikata provo?enjem odluka viših organa Sindikata i samostalnim djelovanjem u domeni zaštite i unapre?enja neposrednih interesa članstva udruženih u podružnicu. (2) Podružnica ima samostalnost u financijskom poslovanju sredstvima kojima raspolaže i za ta sredstva odgovara. (3) Tajništvo Sindikata ima pravo u svako doba obaviti uvid nad načinom uporabe sredstava u podružnicama, a dužno je to učiniti na zahtjev Maloga vijeća, predsjednika Velikog vijeća ili članova sindikalne podružnice.Klubovi u podružnici članak 37.(1) Svaka podružnica sastoji se od dva, a iznimno i od više sindikalnih klubova. Osnovna dva kluba su: a – Klub nositelja djelatnosti, koji čine 1. znanstveno, 2. znanstveno-nastavno, 3. nastavno, 4. suradničko i istraživačko osoblje i b – Klub ostalih zaposlenika odnosno 5. tehničko, 6. administrativno, 7. stručno i 8. pomoćno osoblje. (2) Razvrstavanje po klubovima nije potrebno u ustanovama koje nisu znanstvene i nastavne, a svi članovi iz takvih ustanova u pravilu se tretiraju kao pripadnici kluba ostalih zaposlenika. (3) U nejasnim slučajevima razvrstavanje članova u odre?eni klub odre?uje glavni povjerenik prema smislu radnih mjesta i specifičnostima ustanove, a po potrebi u konzultaciji s Tajništvom Sindikata.Povjerenik kluba i njegov zamjenik članak 38. (1) Svaki klub ima svoga povjerenika kojega imenuje stožer podružnice iz redova zastupnika Sabora prema kriteriju broja dobivenih glasova na izborima. (2) Ako klub nema zastupnika Sabora u podružnici onda stožer podružnice može raspisati izbore za povjerenika kluba. (3) Povjerenik kluba može imenovati svoga zamjenika, po mogućnosti iz razreda i zvanja različitog od njegova.Razredi i dopovjerenik članak 39. (1) Svaki klub može imati svoje razrede koji se mogu osnivati trajno ili privremeno i sastajati se radi rješavanja specifičnih problema: npr. razred predavača, djelatnika srednje stručne spreme, razred mla?ih asistenata itd. (2) Ako za to postoji interes, svaki razred može birati svoga predstavnika, a koji se naziva dopovjerenik. Mogućnosti klubova i razreda članak 40. (1) Klubovi i razredi imaju pravo i mogućnost autonomno štititi svoje specifične interese svim legalnim sredstvima, uključujući i štrajk, te se u istom smislu povezivati s drugim klubovima i razredima horizontalno i vertikalno.Glavni povjerenik članak 41.(1) Tijelo upravljanja, odlučivanja, predstavljanja i zastupanja podružnice je glavni povjerenik. (2) Glavni povjerenik obavlja sljedeće dužnosti i ima sljedeće ovlasti: a – rad u višim tijelima i zastupanje podružnice: – nazočnost na sastancima viših tijela čiji je član, – briga o provedbi svih odluka viših tijela u svojoj podružnici, – poznavanje akata Sindikata; b – zastupanje članova podružnice i nastupanje pred poslodavcem uime podružnice i uime pojedinih članova; c – upravljanje podružnicom i organiziranje rada podružnice: – informiranje sebe i članstva o svim aktivnostima Sindikata, – odlučivanje u ime podružnice, – odlučivanje o statusnim pitanjima članova – učlanjenja i isključenja, – briga i nadzor nad urednim vo?enjem evidencije članstva; d – organizira financijsko poslovanje podružnice prema načelu urednog knjigovodstva (vo?enje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja). e – obavljanje ostalih poslova koji se po smislu podrazumijevaju u njegov djelokrug. (3) Glavni povjerenik može dio ovlasti iz prethodnog stavka, osim onih iz alineje a, prenijeti na druge članove užeg povjereništva, a ovlasti izvršne i organizacijske naravi može prenijeti na tajnika podružnice. (4) Glavni povjerenik odgovara za uredno financijsko poslovanje podružnice.Ovlasti i dužnosti povjereništva, njegovih članova i nadzornika članak 42.(1) Povjereništvo odlučuje u skladu s ovlastima iz ovoga statuta i savjetuje glavnoga povjerenika pri odlučivanju. (2) Glavnom povjereniku osobito pomaže tajnik podružnice čije su ovlasti izvršne, a koji obavlja i aktivnosti na neposrednom poboljšanju društvenoga i osobnoga standarda članova. (3) Glavni povjerenik za zastupanje članova pojedinih klubova ovlastit će povjerenika kluba kada za tim postoji potreba ili članovi kluba to traže. (4) Svaki član povjereništva ima obvezu, ako ga neki član podružnice izabere, zauzimati se u opravdanim slučajevima za njegove interese pred upravama ustanova, a ako ocijeni potrebnim zatražiti pomoć Tajništva. (5) Tijelo nadzora nad financijskim poslovanjem u podružnici je nadzornik koji ne može biti član povjereništva, ali ima pravo biti prisutan na sastancima. (6) Nadzornik za svoj rad odgovara podružnici i Nadzornom vijeću Sindikata.Konstituiranje i sastav povjereništva članak 43.(1) Nakon izbora stalnih zastupnika Sabora u podružnici, dosadašnji glavni povjerenik u roku od 30 dana, saziva novoizabrane zastupnike Sabora Sindikata i članove saborskih tijela iz podružnice radi konstituiranja povjereništva. (2) Povjereništvo se sastoji od stožera podružnice i ostalih članova povjereništva. (3) Smatra se da je povjereništvo konstituirano kada je formiran stožer podružnice. (4) Stožer podružnice, tj. povjereništvo podružnice u užem sastavu, čine obavezno: a – svi zastupnici Sabora iz podružnice: izabrani zastupnici u podružnici, imenovani od Malog vijeća ili izabrani za članove tijela Sabora Sindikata; b – svi zaposlenički vijećnici – osobe koje prema Zakonu preuzimaju ovlaštenja zaposleničkih vijeća; (5) U podružnicama u kojima nije izabran dovoljan broj zastupnika prema kriterijima i mogućnostima članka 26, Malo vijeće imenovat će preostale zastupnike, koji će naknadno postati članovi stožera podružnice. (6) Povjereništvo podružnice, osim stožera podružnice, mogu još činiti: c – ako nije zastupnik Sabora tada i tajnik podružnice; d – ako je imenovan tada i predsjednik podružnice; e – glavni povjerenik iz prošloga mandata; f – ako su izabrani u klubovima tada i povjerenici klubova (ako prema drugim kriterijima već nisu članovi užeg povjereništva). (7) Svi članovi povjereništva nazivaju se povjerenici. (8) Naknadno glavni povjerenik može formirati šire povjereništvo, te uz suglasnost većine povjereništvu priključiti još: a – neizabrane kandidate za saborska tijela na posljednjem Saboru Sindikata; b – druge članove podružnice ako je to u interesu ravnomjernije zastupljenosti svih zaposlenika u podružnici, ili ako je to u interesu ugleda i uspješnijega rada podružnice; c – dopovjerenike odjela podružnice, tj. zasebnih organizacijskih, funkcionalnih ili dislociranih radnih cijelina, ako za njihovo izabiranje postoji potreba; d – zamjenike povjerenika klubova; e – dopovjerenike sindikalnih razreda ako je razred konstituiran kao stalni razred. (9) Glavni povjerenik uz suglasnost Maloga vijeća odre?uje kome od članova povjereništva pripada zaštita od otkaza iz Zakona u slučajevima kada je broj članova povjereništva veći od broja članova zaposleničkog vijeća.Izbor glavnog povjerenika i njegov mandat članak 44.(1) Dosadašnji glavni povjerenik dužan je obavljati funkciju sve dok se ne izabere ili ne imenuje novi glavni povjerenik. (2) Novoizabrani zastupnici i članovi saborskih tijela prilikom konstituiranja podružnice mogu odrediti glavnoga povjerenika izme?u sebe ako je na izbore izašlo više od polovice članova svakog od klubova, odnosno više od polovice ukupnog broja članova. (3) Prilikom izbora glavnoga povjerenika treba se uzeti u obzir: ugled kandidata, broj glasova na izborima za zastupnike Sabora, strukturu članstva u podružnici, dosadašnji rad, kao i ostale osobine korisne za Sindikat. (4) Mandat glavnoga povjerenika iznosi koliko i mandat zastupnika Sabora, s time da podružnica može predvidjeti i dvogodišnji mandat, nakon kojega se izabire novi glavni povjerenik na način odre?en stavcima ovoga članka. (5) Ako postoji više kandidata za glavnoga povjerenika, a zastupnici se ne mogu dogovoriti, dosadašnji glavni povjerenik raspisat će dodatne izbore na razini podružnice. (6) Me?utim, ako nitko od zastupnika Sabora ne želi prihvatiti dužnost glavnoga povjerenika, dosadašnji glavni povjerenik može potražiti novoga kandidata iz redova ostalih članova podružnice i predložiti ga Malom vijeću za imenovanje, a ako prona?e više kandidata može provesti i izbore. (7) Ako novi glavni povjerenik ne bude imenovan ili izabran u roku od 60 dana nakon završenih izbora za zastupnike Sabora, ili ako na izbore nije izašlo više od polovice članova svakog od klubova, odnosno više od polovice ukupnog broja članova, Malo vijeće može sasvim samostalno imenovati glavnog povjerenika. (8) Ako je glavni povjerenik podružnice imenovan ili izabran izvan redova zastupnika Sabora, tada on postaje punopravni zastupnik Sabora koji preuzima mandat jednoga od dosadašnjih zastupnika u podružnici. Malo vijeće nakon konzultacije s dosadašnjim glavnim povjerenikom, odlučit će kome će oduzeti mandat zastupnika, vodeći računa o broju glasova na izborima, zastupljenosti oba kluba: kluba nositelja djelatnosti i kluba ostalih zaposlenika, aktivnosti i drugim osobinama svakog od zastupnika Sabora iz podružnice.Izbor i imenovanje ostalih zaduženja članak 45. (1) Nakon izbora glavnoga povjerenika pristupa se izborima, odnosno imenovanjima ostalih zaduženja i popuni povjereništva. (2) Ako glavni povjerenik ne želi preuzeti izvršne ovlasti, stožer podružnice pristupit će imenovanju tajnika podružnice iz redova ostalih zaposlenika ili iz suradničkih, stručnih i asistentskih razreda. (3) Glavni povjerenik će prije svega me?u članovima stožera odrediti zamjenika glavnog povjernika, koji ga zamjenjuje u kraćoj privremenoj odsutnosti. (4) Ulogu zaposleničkih vijećnika, u slučaju kada u ustanovi nisu provedeni izbori za zaposleničko vijeće, dužni su do popune zaposleničkog vijeća preuzeti ovim redoslijedom: glavni povjerenik, zastupnici Sabora, a zatim i ostali članovi povjereništva, a koje izabire glavni povjerenik. (5) Povjerenici koji preuzimaju ulogu zaposleničkog vijećnika uživaju zaštitu od otkaza prema Zakonu. (6) Povjerenik kluba izabire se me?u članovima kluba, a zamjenike povjerenika kluba imenuje povjerenik kluba. (7) Povjereništvo imenuje nadzornika koji ne smije biti iz redova povjereništva. (8) Ako u roku od 15 dana, nakon što je članstvo o imenovanju nadzornika obaviješteno, bude pisanog prigovora s prijedlogom druge osobe za nadzornika, povjereništvo je dužno raspisati izbore za nadzornika. (9) Radi jačanja ugleda podružnice, povjereništvo može izabrati predsjednika podružnice iz redova uglednih članova u zvanju ne manjem od višeg znanstvenog suradnika, odnosno izvanrednog profesora. (10) Predsjednik podružnice je reprezentativna funkcija, čija uloga može biti posredovanje prema Upravi, promocija sindikalnih aktivnosti, arbitriranje u sporovima na podružnici i u ustanovi i slično.Izvanredne mjere članak 46. (1) Ako nije moguće konstituirati povjereništvo, jer nisu uspjeli izbori za zastupnike Sabora ili nije izabran glavni povjerenik, tada sredstvima podružnice raspolaže Tajništvo Sindikata sve dok Malo vijeće ne obavi potrebna imenovanja, odnosno izbore i formira povjereništvo. (2) Do konstituiranja povjereništva Malo vijeće može imenovati zaposlenike Tajništva za obavljanje poslova u nadležnosti povjereništva.Zamjene članak 47.(1) Kada glavni povjerenik napusti svoju funkciju za stalno prije isteka mandata, povjereništvo će imenovati novoga glavnoga povjerenika do kraja mandata prethodnika. Ako to ne učini u roku od 15 dana, Malo vijeće imenovat će samostalno glavnoga povjerenika. (2) Kada se radi o privremenoj odsutnosti glavnoga povjerenika na rok duži od šest mjeseci, tada povjereništvo, odnosno Malo vijeće može ovlastiti ili imenovati njegova zamjenika ili tajnika podružnice za privremeno obavljanje funkcije glavnoga povjerenika. (3) Kada povjerenik kluba napusti prije isteka mandata svoju funkciju, zamjenik povjerenika automatizmom postaje novi povjerenik do prvih redovitih izbora. (4) Kada članovi povjereništva napuste svoje funkcije prije isteka mandata, njihove zamjene imenuje glavni povjerenik uz suglasnost povjereništva.Opoziv članak 48. (1) Na inicijativu najmanje 10% članova podružnice ili višeg tijela Sindikata povjereništvo i svi članovi povjereništva mogu biti opozvani ako se za to osobnim tajnim glasovanjem izjasni više od polovice ukupnih članova podružnice.Smjenjivanje povjerenika u podružnici članak 49.(1) Malo vijeće ili Tajništvo može smijeniti povjerenike i tajnike u podružnicama zbog neprovo?enja odluka viših organa, ometanja sindikalnoga rada, neaktivnosti, prekoračenja ovlaštenja, kršenja Statuta, povreda zakonskih normi, djelovanja kojim se narušava ugled Sindikata i drugih razloga iz ovoga statuta (čl. 34.). (2) Nakon smjenjivanja Malo vijeće o razlozima smjenjivanja obvezno izvješćuje članove podružnice. (3) Smjenjeni povjerenik ili tajnik imaju pravo žalbe časnom sudu Sindikata, a tako?er to pravo ima i podružnica. (4) Malo vijeće je dužno imenovati vršioca dužnosti na mjesto smjenjene osobe za razdoblje dok traje žalbeni postupak. (5) Ako i časni sud Sindikata odluči da je smjena opravdana, tada Malo vijeće je dužno u roku od 15 dana imenovati stalnog povjerenika, odnosno tajnika.B. REGIONALNO VIJEĆEObvezatno povezivanje članak 50.(1) Sve podružnice obvezatno se povezuju na teritorijalnom principu u četiri regionalna vijeća: zagrebačko, splitsko, riječko i osječko.Zadaci i djelokrug članak 51.(1) Regionalna vijeća bave se: a – specifičnim sindikalnim pitanjima u svojoj regiji; b – samostalno iniciraju aktivnosti korisne za članstvo svoje regije; c – sastaju se radi informiranja o djelovanju i stavovima nacionalnih organa Sindikata; d – raspravljaju i daju mišljenja o pitanjima od zajedničkoga interesa svih članova Sindikata; e – mogu uložiti veto na uključivanje svoje regije u provo?enje odluka nacionalnih organa Sindikata o prosvjednim aktivnostima.Pravo na metode sindikalne borbe članak 52. (1) Regionalna vijeća mogu se služiti svim metodama sindikalne borbe, uključujući i štrajk, osim ako Malo vijeće, pod uvjetima iz članka 13. ovoga statuta ne uloži veto. (2) Malo vijeće to može učiniti samo ako zalaganje za ciljeve jednoga regionalnoga vijeća šteti drugim regionalnim vijećima i interesnim skupinama u Sindikatu ili proturiječi usuglašenoj politici Sindikata na nacionalnoj razini.Sastav i kvorum u regionalnom vijeću članak 53. (1) Regionalno vijeće konstituira se svake četiri godine, nakon izbora i formiranja povjereništava u podružnicama. (2) članove regionalnog vijeća čine zastupnici Sabora Sindikata u regiji. (3) članovi regionalnog vijeća ne mogu imati zamjene s pravom glasovanja osim ako podružnica ima pravo na samo jednog člana u regionalnom vijeću. (4) Kvorum regionalnoga vijeća čini više od polovice ukupnih članova regionalnog vijeća ili nazočnost više od polovice podružnica u regionalnom vijeću.Predsjednik regionalnoga vijeća i prvi zamjenik članak 54. (1) Nakon što se konstituira najmanje 2/3 povjereništava u podružnicama regije, saziva se regionalno vijeće koje bira, na mandat od četiri godine, svoga predsjednika i prvoga zamjenika iz redova članova regionalnoga vijeća. (2) Regionalno vijeće može svojim pravilnikom o radu odrediti da mandati čelnika traju dvije godine. (3) Dok se regionalno vijeće ne konstituira vodi ga dotadašnji predsjednik. (4) Predsjednik predstavlja i vodi regionalno vijeće u okviru usvojene politike Sindikata na nacionalnoj razini (osim u izuzetnim slučajevima predvi?enim ovim statutom). (5) U slučaju prijevremenog odlaska predsjednika s funkcije prvi zamjenik postaje predsjednik do kraja mandata.Regionalno povjereništvo, sastav, opoziv i smjenjivanje članak 55.(1) Regionalno vijeće može izabrati regionalno povjereništvo, ako se procijeni da je takvo tijelo potrebno radi djelotvornijega rada. (2) U sastavljanju regionalnog povjereništva treba voditi računa o zastupljenosti svih vrsta podružnica i o teritorijalnom razmještaju. (3) Na čelu regionalnoga povjereništva nalazi se predsjednik regionalnoga vijeća. (4) Ako su unutar regionalnoga vijeća konstituirani odbori podružnica, njihovi predsjednici postaju članovi povjereništva automatizmom i imaju status drugih zamjenika predsjednika. (5) U radu povjereništva mogu sudjelovati kao članovi, odnosno pridruženi članovi, tako?er i povjerenici regionalnih i odborskih klubova, kao i glavni povjerenik nacionalnoga kluba u domicilnoj regiji. (6) Na inicijativu najmanje 10% članova regionalnog vijeća, ili na inicijativu Velikog vijeća, predsjednik i članovi regionalnog povjereništva mogu biti opozvani. (7) članove regionalnoga povjereništva i predsjednika regionalnoga vijeća može smijeniti regionalno vijeće i Veliko vijeće samo zbog razloga navedenih u ovom statutu.Pravilnik o radu regionalnoga vijeća članak 56.(1) Razgraničenje djelokruga predsjednika, povjereništva i cijeloga regionalnoga vijeća, način odlučivanja i izbor predsjednika, mandati, opoziv i smjenjivanje kao i druga pitanja mogu se urediti pravilnikom o radu koji može donijeti regionalno vijeće.Regionalni klubovi i razredi članak 57. (1) Klubovi, odnosno razredi svih podružnica mogu se preko svojih povjerenika, odnosno dopovjerenika, povezati u klubove, odnosno razrede pojedinoga regionalnoga vijeća. (2) Uspostava i rad takvih klubova, odnosno razreda, odvija se po potrebi. (3) Veliko vijeće može odrediti obvezatnim formiranje jednoga ili više takvih klubova, odnosno razreda, kao stalnoga tijela regionalnog vijeća. (4) Regionalne klubove, odnosno razrede vode povjerenik i povjereništvo regionalnoga kluba (razreda). (5) O radu regionalnoga kluba može se donijeti pravilnik. C. ODBORI PODRUŽNICAVrste odbora podružnica članak 58.(1) Podružnice se mogu povezivati na regionalnoj i na nacionalnoj razini prema vrstama temeljne djelatnosti, odnosno prema kriteriju povezivanja i udruživanja naših ustanova (npr. odbor sveučilišnih, veleučilišnih, institutskih, infrastrukturnih podružnica…). (2) Ako postoji potreba odbor se može razdijeliti u više odbora i pododbora (npr. odbor pojedinih sveučilišta unutar jednog regionalnog vijeća ili sveučilišnog odbora…).Formiranje, sastav i kvorum članak 59.(1) Odbori podružnica formiraju se radi specifičnih interesa zaposlenih u jednoj vrsti srodnih ustanova ili radi jedinstvenoga nastupanja prema upravama odgovarajućih zajednica ustanova i odgovarajućim tijelima državne uprave. (2) Veliko vijeće, samoinicijativno ili na inicijativu regionalnih odbora podružnica, odlučuje o formiranju nacionalnih odbora podružnica. (3) članove odbora podružnica čine zastupnici Sabora Sindikata iz srodnih podružnica koje se povezuju u odbor. (4) Zamjene članova odbora i kvorum ure?uju se na identičan način kao i za regionalna vijeća.Zadaci, djelokrug i metode sindikalne borbe članak 60.(1) Odbor podružnica bavi se i može odlučivati samo o onim sindikalnim pitanjima koja proizlaze iz specifičnoga položaja zaposlenih na podružnicama organiziranim u jednom od odbora podružnica. (2) Odbori podružnica mogu raspravljati i davati mišljenja o pitanjima od zajedničkoga interesa svih članova Sindikata sa svoga posebnoga aspekta, ali ne mogu o njima odlučivati mimo nadležnih tijela Sindikata. (3) Svaki odbor podružnica može samostalno upotrijebiti sve metode sindikalne borbe, uključujući i štrajk, osim ako Malo vijeće ne uloži veto pod uvjetima iz članka 13. ovoga statuta. Ono to može učiniti samo ako zalaganje za ciljeve jednoga odbora podružnice izrazito šteti drugim interesnim skupinama u Sindikatu ili proturiječi usuglašenoj politici Sindikata na nacionalnoj razini.Odbor u rangu regionalnog vijeća članak 61.(1) Ako se unutar nekog regionalnog vijeća pokaže da je rad u svim ili nekim odborima podružnica češći i potrebniji nego rad u regionalnom vijeću, tada Veliko vijeće može statutarnom odlukom sve ili dio ovlasti regionalnoga vijeća prenijeti na takve odbore podružnica, odnosno dodijeliti im rang ovlaštenja koja imaju regionalna vijeća. (2) Sve odredbe koje se prema ovom statutu odnose na regionalna vijeća odnosit će se analogijom i na takav odbor podružnica iz prethodnog stavka, pri čemu imaju prvenstvo nad odredbama iz ovog poglavlja.Upravljanje, povjereništvo, pravilnik, opoziv i smjenjivanje članak 62.(1) I regionalni i nacionalni odbori biraju svoga predsjednika, koji vodi rad odbora i njega predstavlja, i zamjenika predsjednika. (2) U slučaju prijevremenoga odlaska predsjednika s funkcije zamjenik predsjednika postaje predsjednik do kraja mandata. (3) Pravilnikom o radu odbora ure?uju se mandati čelnika, povjereništvo odbora i druga pitanja iz rada odbora. (4) Na inicijativu najmanje 10% članova odbora podružnice ili na inicijativu bilo kojeg tijela nadre?enog odboru podružnica, čelnici odbora mogu biti opozvani. (5) čelnika nacionalnoga odbora može smijeniti nacionalni odbor ili Veliko vijeće, a predsjednike regionalnoga odbora podružnica još i predsjednik nacionalnoga odbora, predsjednik regionalnoga vijeća i regionalni odbor podružnica zbog razloga navedenih u ovom statutu. (6) U slučaju sukoba oko nadležnosti tijela iz prethodnog stavka ili opravdanosti smjenjivanja, konačnu odluku donosi časni sud Sindikata na zahtjev jednoga od navedenih tijela.Odborski klubovi i razredi članak 63.(1) Klubovi, odnosno razredi svih podružnica mogu se preko svojih povjerenika, odnosno dopovjerenika, povezati u klubove, odnosno razrede pojedinoga odbora podružnica. Uspostava i rad takvih klubova, odnosno razreda odvija se po potrebi. (2) Klubovima, odnosno razredima odbora podružnica upravlja povjerenik odborskoga kluba (razreda), odnosno povjereništvo odborskoga kluba (razreda). (3) O radu odborskoga kluba može se donijeti pravilnik. D. USTROJ NA NACIONALNOJ RAZINI – NACIONALNI ODBORI I KLUBOVINacionalno vijeće podružnica – Sabor Sindikata članak 64.(1) Na nacionalnoj razini formira se svake četvrte godine nacionalno vijeće podružnica koje se naziva Sabor Sindikata. (2) Veliko vijeće može formirati nacionalni odbor podružnica, pojedine nacionalne klubove i razrede kao stalne ili privremene asocijacije podružnica, klubova i razreda.Nacionalni odbori podružnica članak 65.(1) Kada se odbor podružnica osniva na nacionalnoj razini, on se naziva nacionalni odbor podružnica. (2) Nacionalni odbori podružnica mogu sazivati svoje sabore izme?u dva redovita sabora Sindikata. (3) Sve primjenjive odredbe iz poglavlja Odbori podružnica odnose se i na nacionalni odbor pojedinih podružnica.Nacionalni klub članak 66.(1) Nacionalni klubovi bave se svim sindikalnim pitanjima od specifičnog interesa za svoje članove, zastupaju njihove interese na nacionalnoj razini, a mogu raspravljati i davati mišljenja, ali bez prava odlučivanja, o pitanjima koja su od zajedničkog interesa za sve članove Sindikata. (2) Nacionalni klub može sazvati svoj sabor izme?u dva redovita sabora Sindikata. (3) Nacionalni klub čine svi zastupnici Sabora toga kluba iz podružnica, kao i povjerenici onih klubova koji u podružnici nemaju zastupnika Sabora. (4) Kvorum Nacionalnoga kluba odre?uje se na isti način kao i kvorum regionalnoga vijeća.Povjereništvo nacionalnog kluba, opoziv i smjenjivanje članak 67.(1) Glavne povjerenike nacionalnih klubova odre?uje Veliko vijeće iz svojih redova, a potvr?uje klub. (2) Glavni povjerenik nacionalnog kluba predlaže broj i sastav povjereništva klubu. (3) Glavni povjerenik nacionalnog kluba i njegovo povjereništvo predstavljaju i samostalno vode klub, ali ne u suprotnosti s usvojenom politikom Sindikata na nacionalnoj razini. (4) Glavnog povjerenika i članove povjereništva mogu smijeniti nacionalni klub, odnosno Veliko vijeće samo iz razloga navedenih u ovom statutu. (5) Opoziv i sukob tijela oko nadležnosti ili opravdanosti kod smjenjivanja iz prethodnog stavka, ure?uju se na identičan način kao i kod odbora podružnica.Metode sindikalne borbe nacionalnog kluba članak 68.(1) Svaki nacionalni klub može se samostalno služiti svim metodama sindikalne borbe, uključujući i štrajk, osim ako Malo vijeće ne uloži veto pod uvjetima iz članka 13. ovoga statuta. Ono to može učiniti samo ako zalaganje za ciljeve jednoga nacionalnoga kluba šteti drugim interesnim skupinama u Sindikatu ili proturječi usvojenoj politici Sindikata na nacionalnoj razini. E. SABOR SINDIKATA I NJEGOVA TIJELARedoviti, tematski i izvanredni sabori, sazivanje i kvorum članak 69.(1) Sabor Sindikata je najviše tijelo Sindikata. (2) Redoviti Sabor saziva svake četvrte godine predsjednik Sabora ili Veliko vijeće prvenstveno radi izvještajne, programske i izborne zadaće. (3) Tematski sabor mogu sazvati predsjednik Sabora ili Veliko vijeće zbog rasprave na jednu ili više tema, a ako se on sazove u sredini razdoblja izme?u dva redovita sabora on može biti po potrebi i izborni sabor. (4) Izvanredni sabor može se sazvati zbog hitnih i izvanrednih razloga. Njega mogu sazvati predsjednik Sabora, predsjednik Velikog vijeća, Nadzorno vijeće (uz suglasnost predsjednika Sindikata) i Veliko vijeće. (5) Sabor može pravovaljano odlučivati ako je u trenutku donošenja odluke nazočno više od polovice zastupnika Sabora, ili ako je prisutno više od polovice registriranih podružnica i ne manje od trećine svih zastupnika Sabora. (6) Ako na zasjedanju Sabora nema kvoruma, predsjednik Sindikata dužan je ponovno sazvati Sabor najkasnije u razdoblju od šest mjeseci.Ovlasti Sabora članak 70.(1) Redoviti sabor Sindikata ima sljedeće izvorne ovlasti: a – usvaja novi statut te izmjene i dopune Statuta dvotrećinskom većinom nazočnih zastupnika Sabora; b – bira na četiri godine predsjednika Sabora Sindikata, Veliko vijeće, Nadzorno vijeće i časni sud Sindikata; c – raspušta Sindikat. d – usvaja program rada Sindikata i utvr?uje opću politiku i strategiju Sindikata; e – usvaja izvješća: o radu, financijsko izvješće i izvješće Nadzornoga vijeća za četverogodišnje razdoblje, te razmatra sveukupni rad Sindikata u proteklom razdoblju; f – daje autentično tumačenje Statuta, g – usvaja rezolucije i zauzima stavove povodom važnijih pojava, doga?aja, akcija, zahtjeva i inicijativa; h – može odlučivati o bilo kojem drugom pitanju i pitanju iz djelokruga svojih tijela. (2) Izvanredni i Tematski sabor pored ovlasti koje ima Redoviti sabor mogu još preuzeti i manifestacijsku, konzultativnu, apelirajuću i upozoravajuću ulogu. (3) Sabor može u dijelu svojih nadležnosti raditi po odborima te na njih prenijeti ovlaštenja donošenja odluka uime Sabora. (4) Za financijska pitanja Sabor obavezno radi u Saborskom odboru za financije, koji uime Sabora razmatra i usvaja financijske izvještaje i prosu?uje financijsku politiku.Rasprava, usvajanje primjedbi i ocjenjivanje uspješnosti članak 71. (1) Pojedine primjedbe zastupnika na neko izvješće ili dokument (program rada, rezolucije…) predsjednik Sabora može staviti na glasovanje nakon što predstavnici nadležnih tijela daju odgovor na primjedbe, a dužan ih je staviti ako to zahtijeva zastupnik koji je primjedbe uputio i čiji zahtjev podupire barem još dvoje zastupnika. (2) Nakon rasprave i usvojenih primjedbi javno se glasuje o prihvaćanju izvješća i dokumenata u cjelini. (3) Ako neki od programskih dokumenata ili neko od izvješća na Saboru ili na saborskom odboru nije prihvaćeno niti nakon rasprave i usvojenih primjedbi, pristupit će se glasovanju o povjerenju tijelima ili članovima koji su odgovorni za taj dokument ili izvješće ako to zahtjeva najmanje deset zastupnika ili predsjednik Sabora Sindikata. (4) Umjesto onih tijela i pojedinaca kojima se ne izglasa povjerenje biraju se drugi na samom Saboru na mandat prethodnika.Izbori zastupnika, sastav Sabora i zamjena na Saboru članak 72.(1) Punopravni članovi Sabora su svi izabrani zastupnici na izborima u podružnicama, zastupnici koje Malo vijeće naknadno imenuje u skladu sa Statutom, te članovi izbornih stalnih tijela Sabora Sindikata po funkciji. (2) Svaka podružnica bira onoliko zastupnika koliko podružnica ima glasova prema kriterijima iz čl. 26. (3) Veliko vijeće može umanjiti kriterije iz stavka 2. toga članka samo zbog financijskih razloga. (4) Zastupnik koji je spriječen u dolasku na Sabor ima pravo i obavezu imenovati svoju zamjenu iz redova svoga kluba u pisanom obliku i u dogovoru s glavnim povjerenikom radi odgovarajućega sastava delegacije podružnice na Saboru.Nevažeći izbori, stalna zamjena i smjenjivanje zastupnika članak 73.(1) Ako u podružnici izbor svih ili dijela zastupnika ne uspije Malo vijeće može provesti nove izbore ili samo imenovati zastupnike Sabora kako bi broj zastupnika iz podružnice odgovarao odredbama članka 26. ovoga statuta. (2) Kada zastupnici Sabora Sindikata napuste svoje funkcije prije isteka mandata, nove zastupnike na Saboru do kraja mandata Malo vijeće imenuje na prijedlog povjereništva ili prije prvoga idućega Sabora raspisuje a povjereništvo provodi dopunske izbore za upražnjeno mjesto na Saboru. (3) Zastupnika Sabora može smijeniti njegova podružnica natpolovičnom većinom ukupnih članova podružnice, Veliko vijeće Sindikata dvotrećinskom većinom svojih ukupnih članova a isključiti ga može iz redova zastupnika Sabor Sindikata natpolovičnom većinom nazočnih. (4) Na inicijativu najmanje 10% članova podružnice ili na inicijativu višeg tijela Sindikata zastupnici Sabora mogu biti opozvani ako se za to osobnim tajnim glasovanjem izjasni više od polovice članova podružnice.Tijela Sabora Sindikata članak 74.(1) Tijela Sabora Sindikata izborne i stalne naravi su: a – predsjednik Sindikata b – Veliko vijeće sa svojim tijelima c – Nadzorno vijeće d – časni sud Sindikata. (2) Tijela koje uspostavlja Veliko vijeće su: e – radna tijela – odbori i povjerenstva f – predsjednik Velikog vijeća g – potpredsjednici i zamjenik predsjednika Sindikata h – Malo vijeće i – Upravno vijeće j – Tajništvo Sindikata k – Senat Sindikata.1. PREDSJEDNIK SINDIKATAUloga i ovlasti članak 75. (1) Predsjednik Sindikata obavlja i funkciju predsjednika Sabora. (2) Predsjednik Sindikata po funkciji je član Velikog vijeća i član Maloga vijeća. (3) Predsjednik Sindikata ima sljedeće ovlasti: a – saziva Sabor i vodi njegov rad; b – prati poštivanje Statuta i odluka Sabora i o tome izvješćuje Sabor. (4) Predsjednik Sindikata kao predsjednik Sabora ima sljedeće ovlasti: a – predstavlja i promiče Sindikat, njegove ciljeve, program i politiku, a osobito znanstvenu i obrazovnu politiku; b – sudjeluje u kreiranju strategije Sindikata, znanstvene i obrazovne politike i nadzire njihovo provo?enje; c – brine o ugledu Sindikata i štiti dostojanstvo njegovih tijela i članova; d – može preuzimati i druga ovlaštenja po odluci odgovarajućih tijela Sindikata i uz vlastiti pristanak. e – obavlja druge poslove i zaduženja iz njegovih ovlasti prema ovom statutu. (5) Predsjednika Sindikata u njegovoj odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika, a ako je i on odsutan, onda predsjednik Velikog vijeća. (6) Predsjednik Sindikata može istodobno biti i predsjednik Velikog vijeća ako se za to mjesto kandidira i ako ga Veliko vijeće izabere.Pravo veta članak 76.(1) Predsjednik Sindikata ima pravo veta na sve odluke svih tijela Sindikata ako smatra da su one u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisima, Statutom ili s onim odlukama Sabora koje nisu izmijenjene od strane Velikog vijeća zbog bitno promijenjenih okolnosti. (2) U sporu o opravdanosti veta posljednju odluku donosi časni sud Sindikata. (3) U slučaju daljnjeg kršenja Statuta unatoč vetu i odluci časnog suda Sindikata koja potvr?uje veto, predsjednik Sindikata raspustit će tijela na čiju je odluku uložio veto, isključiti članove zbog kršenja Statuta, preuzeti sve ingerencije raspuštenih tijela i sazvat će u roku od 60 dana izvanredni Sabor ako je raspustio Veliko vijeće. (4) Ako je raspustio neko od tijela Velikog vijeća tada će sam imenovati spomenuto tijelo iz redova zastupnika na prošlom Saboru bez sazivanja izvanrednoga Sabora. (5) Ako časni sud Sindikata ne potvrdi uloženi veto Veliko vijeće dužno je provesti tajno glasovanje o povjerenju predsjedniku. Ako više od polovice ukupnih članova Velikog vijeća izglasa nepovjerenje predsjedniku mora se sazvati izvanredni Sabor Sindikata u roku od 60 dana radi postupka opoziva, odnosno radi izbora novoga predsjednika.Izbor predsjednika Sindikata članak 77.(1) Sabor bira predsjednika Sindikata na mandat od četiri godine. (2) Predsjednik Sindikata bira se iz redova članova Sindikata u zvanju ne manjem od izvanrednoga profesora, višega znanstvenoga suradnika, profesora visoke škole ili drugoga odgovarajućega ranga. (3) Predsjednik Sindikata izabran je ako je dobio natpolovičnu većinu važećih glasova (listića) i ako je izabran za člana Velikog vijeća. (4) Ako na Saboru predsjednik Sindikata nije izabran, izabrat će ga Veliko vijeće iz svojih redova ili iz redova zastupnika Sabora, a sve dok ga ono ne izabere funkciju vršioca dužnosti obavljat će predsjednik Velikog vijeća.Odgovornost, opoziv i smjenjivanje članak 78. (1) Predsjednik Sindikata odgovara za svoj rad Saboru, a u razdoblju izme?u dvaju saziva redovnog Sabora predsjednik Sindikata odgovara za svoj rad Velikom vijeću. (2) Na potpisani zahtjev najmanje 10% ukupnih zastupnika mora se pokrenuti postupak opoziva predsjednika Sindikata. (3) On se provodi tajnim glasovanjem na izvanrednom ili tematskom saboru, a smatra se da je predsjednik opozvan ako mu je povjerenje uskratilo više od polovice ukupnih zastupnika, u kom slučaju se na istom Saboru bira novi predsjednik. (4) U vrijeme kada se sabor ne saziva postupak opoziva započinje na Velikom vijeću tajnim glasovanjem o potrebi sazivanja izvanrednog sabora, s time da će Veliko vijeće sazvati sabor u roku od 60 dana ako više od polovice ukupnih članova Velikog vijeća tako odluči. U suprotnom smatra se da je zahtjev za opozivom odbijen. (5) Izvanredni sabor mora se sazvati ako potpisani zahtjev za opozivom podnese više od 25% zastupnika. (6) Veliko vijeće može smijeniti predsjednika Sindikata na temelju pisanoga prijedloga Maloga vijeća, predsjednika Velikog vijeća ili najmanje pet članova Velikog vijeća, a zbog neizvršavanja obveza, prekoračenja ovlaštenja, narušavanja ugleda Sindikata, djelovanja suprotnoga politici Sindikata, kršenja Statuta, povreda zakonskih normi i donošenja pogrešnih odluka s teškim posljedicama za Sindikat. (7) Predsjednik Sindikata je smijenjen ako se za takvu odluku tajnim glasovanjem izjasni najmanje 2/3 ukupnih članova Velikog vijeća, me?utim u slučajevima zloupotreba ovlaštenja radi stjecanja imovinske koristi za smjenu je dostatna natpolovična većina nazočnih u skladu s čl. 34. st. 6. (8) Nakon smjenjivanja funkciju vršitelja dužnosti predsjednika Sindikata do prvoga Sabora obavlja jedan od potpredsjednika kojeg odredi Veliko vijeće, odnosno predsjednik Velikog vijeća. (9) Smijenjeni predsjednik Sindikata ima pravo žalbe časnom sudu Sindikata. (10) Ako časni sud Sindikata odluči u njegovu korist, predsjednik Sindikata raspušta Veliko vijeće i pojedina izvršna tijela po osobnoj procjeni te preuzima sve njihove ovlasti, a u roku od 60 dana dužan je sazvati Izvanredni sabor koji donosi konačnu odluku o njegovu smjenjivanju. (11) Odluči li zatim i Sabor u korist predsjednika, on može zadržati dio članova raspuštenih tijela, a za popunu ostalih mjesta provode se na Izvanrednom saboru izbori u okviru mandata razriješenih članova. (12) Ako ne sazove Sabor u roku od 60 dana, smatra se da je predsjednik Sabora smijenjen. (13) Ako časni sud Sindikata potvrdi smjenjivanje, Izvanredni sabor se ne mora sazvati.Počasni predsjednik Sindikata članak 79.(1) Sabor može na prijedlog Velikog vijeća imenovati počasnim predsjednikom Sindikata svakoga svoga predsjednika koji je proveo na funkciji predsjednika Sindikata ili predsjednika Velikog vijeća najmanje 8 godina, a to može učiniti najranije tri godine nakon prestanka njegove funkcije. (2) Počasni predsjednik ima status trajnog i punopravnog člana Sindikata, a po funkciji član je Senata Sindikata. 2. VELIKO VIJEĆE I NJEGOVA TIJELAUloga i sazivanje članak 80.(1) Veliko vijeće središnje je političko i najviše tijelo Sindikata izme?u dvaju saziva Sabora, u kojem razdoblju zamjenjuje Sabor i preuzima njegovu ulogu u dijelu ovlaštenja. (2) Redoviti sastanci Velikog vijeća održavaju se dva puta godišnje, a saziva ih predsjednik Velikog vijeća, u pravilu u travnju i u listopadu, s tim da u godini održavanja Sabora termini redovitih sjednica ovise o terminu Sabora. (3) Na redovitom sastanku Velikog vijeća podnose se izvješća, usvajaju planovi i programi, utvr?uje politika i strategija za polugodišnje razdoblje, provode izbori i imenovanja za zamjenske ili dopunske članove tijela Velikog vijeća. (4) Prva sjednica nakon Redovitog sabora je konstituirajuća sjednica na kojoj se biraju i konstituiraju tijela Velikog vijeća. (5) Izvanredni i tematski sastanci Velikog vijeća sazivaju se po potrebi, a mogu ih sazvati predsjednik Velikog vijeća ili predsjednik Sindikata. (6) Predsjednici su dužni sazvati Veliko vijeće na zahtjev Nadzornoga vijeća i časnoga suda Sindikata, Maloga i Upravnog vijeća, Tajništva Sindikata, odnosno najmanje pet članova Velikog vijeća, s tim da se sjednica mora održati u roku koji je primjeren razlogu sazivanja, ali ne kasnije od 30 dana. (7) U slučaju da u roku od deset dana niti jedan predsjednik ne sazove sjednicu to mogu sami učiniti inicijatori sjednice iz prethodnog stavka.Ovlasti iz djelokruga Sabora članak 81. (1) Veliko vijeće ima sljedeće ovlasti iz djelokruga Sabora u razdoblju dok se Sabor ne saziva: Sindikalna politika i odluke Sabora a – utvr?uje i preispituje politiku i strategiju sindikalnoga djelovanja; b – usvaja rezolucije i stavove; c – brine o provo?enju programa rada, politike i odluka usvojenih na Saboru; d – može dvotrećinskom većinom ukupnih glasova izmijeniti odluke Sabora u slučaju bitno promijenjenih okolnosti, o čemu treba izvjestiti zastupnike Sabora Sindikata. Izvješća e – usvaja izvješća: izvješće o radu, godišnje financijsko izvješće i izvješće Nadzornoga vijeća; Statut f – daje autentično tumačenje Statuta; g – brine o poštivanju Statuta. h – utvr?uje konačni prijedlog novoga statuta; i – usvaja izmjene i dopune Statuta ako ga Sabor na to ovlasti, a bez ovlaštenja Sabora može usvojiti izmjene i dopune Statuta manje važnosti i to dvotrećinskom većinom ukupnih glasova u Velikom vijeću uz konsenzus svih četiriju regionalnih vijeća Sindikata; (2) Izmjene i dopune koje se tiču imena, ciljeva i načela, ovlasti Sabora, ili kojima se narušava postojeća organizacijska struktura, ne mogu se smatrati izmjenama i dopunama manje važnosti.Izvorne ovlasti članak 82.(1) Izvorne ovlasti Velikog vijeća su: Sindikalna politika a – utvr?uje važnije odluke o izboru ciljeva, kao i metode i taktike za postizanje važnijih ciljeva; b – odlučuje o petodnevnom štrajku i kraćem (bez nužno provedenoga referenduma), a o dužem od pet dana na temelju obaveznoga referenduma; c – odlučuje o zaključivanju kolektivnih ugovora, odnosno o ovlaštenju za njihovo zaključivanje i potpisivanje; d – odlučuje o odnosima i o povezivanju s drugim sindikatima u zemlji i inozemstvu; e – odlučuje o stavu Sindikata o važnijim političkim zbivanjima u duhu ciljeva i načela Sindikata; Statut, pravilnici, organizacija f – ocjenjuje izvršnu i poslovnu politiku Sindikata; g – odlučuje o svim pitanjima statutarne naravi koja ovim statutom nisu predvi?ena; h – donosi pravilnike predvi?ene ovim statutom i usvaja druge akte; i – potvr?uje isključivanje podružnice i primitak nove podružnice; j – zahtijeva po potrebi i razmatra izvješća o djelovanju ostalih tijela Sindikata izme?u dviju sjednica Velikog vijeća; k – može, ako ocijeni potrebnim, dati mišljenje Saboru o radu Nadzornoga i Arbitražnoga vijaća; Izbori, imenovanja, smjenjivanja l – bira iz svojih redova predsjednika Velikog vijeća, potpredsjednike i dio članova Maloga vijeća. m – verificira članove Upravnog vijeća pojedinačno; n – imenuje članove Senata Sindikata, zaslužne i počasne članove Sindikata; o – uspostavlja pojedina povjerenstva i odbore za posebne povremene ili trajne zadaće; p – može smijeniti ili suspendirati povjerenike, zastupnike Sabora, tijela Sindikata, pojedine njihove članove i njihove čelnike (osim Nadzornoga i časnog suda Sindikata) zbog razloga navedenih u čl. 34., dok ih opozvati može, ako ih je imenovalo ili izabralo; Imovina i financije q – po potrebi donosi plan prihoda i rashoda; r – razmatra i ocjenjuje odluke o raspolaganju nepokretnom imovinom i većim investicijama; s – odlučuje o formiranju štrajkaškoga fonda, o udjelu izdvajanja iz članarine za tu namjenu, kao i o iznimnom korištenju toga fonda za druge namjene; t – odre?uje visinu članarine i njezinu raspodjelu na Tajništvo i podružnice; Ostalo u – donosi i ostale odluke za koje je ovlašteno po ovom statutu. v – ima prvenstvo u odlučivanju o svim pitanjima koja ovim Statutom nisu dana u ovlast drugim tijelima. (2) Veliko vijeće može dio izvornih ovlasti prenijeti na Malo vijeće, Upravno vijeće, predsjednika Velikog vijeća i Tajništvo.Sastav članak 83.(1) Na Saboru Sindikata izabire se 28 članova Velikog vijeća, i to: a. predstavnici manjinskih dijelova i skupina u Sindikatu b. ostali izabrani članovi. (2) Radi zajamčene zastupljenosti manjinskih dijelova i skupina u Sindikatu Veliko vijeće čine: a. tri izabrana predstavnika ostalih zaposlenika, od kojih najmanje jedan sa srednjom stručnom spremom ili nižom; b. jedan izabrani predstavnik samofinancirajućih, infrastrukturnih ustanova i ustanova s posebnim značajem, kao i drugih ustanova koje nisu nastavne i javne znanstveno-istraživačke ustanove… c. dva izabrana predstavnika u nastavnom, suradničkom odnosno istraživačkom zvanju na dan održavanja Sabora (asistenti, predavači, stručni suradnici); d. izabrani predstavnici tri manja regionalna vijeća (Split, Rijeka, Osijek); (3) Veliko vijeće će nakon konstituiranja kooptirati dodatne članove ako putem izbora ne bude ostvarena zastupljenost: najmanje četvrtine svakoga spola, najmanje četiri predstavnika samostalnih javnih instituta, najmanje osam predstavnika u znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zvanju, najmanje osam predstavnika sveučilišnih podružnica. (4) Kooptiranje će obaviti Veliko vijeće po postupku koji je sukladan izboru privremene i stalne zamjene. (5) Pridruženi članovi Velikog vijeća su predsjednici regionalnih vijeća koji nisu izabrani u Veliko vijeće, a to mogu odlukom Velikog vijeća postati i druge osobe od važnosti za rad Sindikata. (6) Pridruženi članovi mogu aktivno sudjelovati u radu sjednica bez prava glasovanja.Mandat i način izbora Velikog vijeća članak 84. (1) Svi članovi Velikog vijeća biraju se na mandat od četiri godine, s tim da mandati izabranih članova Velikog vijeća počinju prvom, konstituirajućom sjednicom Velikog vijeća nakon sabora na kojem su provedeni izbori. (2) Zajamčenost zastupljenosti u Velikom vijeću manjinskih dijelova i skupina u Sindikatu osigurava se poludirigiranim izborima, na način da se redoslijedom iz stavka 2. članka 83 za članove proglašavaju prvo predstavnici manjinskih dijelova i skupina koji su dobili najviše glasova u okviru svoje skupine, neovisno o mjestu na cjelovitoj rang listi, a tek iza toga se formira rang lista ostalih izabranih članova prema broju glasova. (3) Predsjednik Sindikata može se izabrati na Saboru samo ako je izabran i za člana Velikog vijeća. (4) Ako je predsjednik Sindikata izabran na Velikom vijeću izvan redova Velikog vijeća broj članova Velikog vijeća može se povećati za jedan. (5) Do konstituiranja novog saziva Velikog vijeća sva njegova tijela u starom sazivu, uključujući predsjednika Sindikat i predsjednika Velikog vijeća, obavljaju sva svoja zaduženja. (6) Sva daljnja pitanja i razrade izbornog modela, kao i kriterij za izbor predstavnika regionalnih vijeća, ure?uju se Pravilnikom o izborima koje donosi Veliko vijeće.Status člana i izostanci članak 85.(1) Svaki član Velikog vijeća stalni je član koji je dužan na sastancima biti nazočan i ne može na sastancima imati zamjenu, osim u slučajevima iz članka 86. (2) Nakon trećeg i svakog sljedećeg izostanka člana s redovite sjednice Veliko vijeće dužno je na početku prvog sljedećeg sastanka provesti verifikaciju njegovog članstva u Velikom vijeću. (3) Verifikacija se obavlja tajnim glasovanjem, a za verifikaciju je potrebna natpolovična većina nazočnih članova u Velikom vijeću. (4) Veliko vijeće će pri glasovanju imati na umu razloge izostanka i ukupni rad člana.Privremena i stalna zamjena članak 86. (1) Ako član odlazi u inozemstvo ili zna da će na bolovanju, u vojsci, na javnoj funkciji ili drugdje provesti duže vrijeme, ili ima druge važne razloge, može zamrznuti članstvo u Velikom vijeću u razdoblju izme?u dvaju redovitih Sabora samo jednom, i to na rok koji ne može biti kraći od 3 mjeseca i duži od 12 mjeseci. (2) Predsjednik Velikog vijeća u slučaju iz prethodnog stavka može imenovati privremenu zamjenu ili verificirati novi privremeno umanjeni ukupni broj članova Velikog vijeća. (3) Ako je član smijenjen, isključen, dao ostavku na članstvo u Velikom vijeću ili napustio članstvo Sindikata, predsjednik Velikog vijeća i predsjednik Sindikata, predložit će zajedno Velikom vijeću listu od sedam kandidata za člana Velikog vijeća iz redova zastupnika posljednjeg Sabora, a Veliko vijeće će tajnim glasovanjem odrediti rang listu kandidata kojima će se ponuditi članstvo u Velikom vijeću. (4) Stalna zamjena imenuje se na rok mandata prethodnika. (5) Dok se zamjena ne imenuje predsjednik Velikog vijeća dužan je verificirati novo brojno stanje Velikog vijeća.Isključenje člana Velikog vijeća članak 87. (1) Veliko vijeće može isključiti svoga člana koji djeluje suprotno dogovorenoj politici Sindikata, odlukama Velikoga i Maloga vijeća, ili ih ne provodi, koji krši Statut Sindikata ili prekoračuje ovlaštenja, koji djeluje protusindikalno, koji se je ogriješio o zakonske norme i zbog drugih razloga navedenih u čl. 34. Statuta, a na prijedlog bilo kojega člana Velikog vijeća. (2) Ovisno o težini problema Veliko vijeće može prije isključenja izglasati svome članu opomenu. Predsjednik Velikog vijeća odlučuje o težini problema i predlaže mjeru za glasovanje. (3) I opomena i isključenje donose se najmanje dvotrećinskom većinom nazočnih tajnih glasova. (4) O isključenju Veliko vijeće izvijestit će članove podružnice. (5) Isključeni član ima pravo žalbe časnom sudu Sindikata.Nedostatak kvoruma zbog više sile članak 88.(1) Kada zbog više sile (elementarne nepogode, pobune, rata i slično) nije moguće skupiti kvorum predsjednik Sindikata može ovlastiti Veliko vijeće da donosi odluke i bez kvoruma koje me?utim moraju biti potvr?ene na sljedećem sastanku. (2) Ako takvo stanje bez kvoruma potraje i u vrijeme sljedećega sastanka i duže, do okončanja slučajeva više sile sve ovlasti pojedinih tijela Sindikata preuzima predsjednik Sindikata i po njegovu ovlaštenju predsjednik Velikog vijeća Sindikata. članovi odgovarajućih tijela tada imaju konzultativnu ulogu.Radna tijela Velikog vijećaOdbori i povjerenstva članak 89.(1) Za neke ovlasti Veliko vijeće može raditi po radnim tijelima od tri ili više članova radi pripreme odluka Velikog vijeća ili radi prijenosa ovlaštenja donošenja konačnih odluka u ime Velikog vijeća. (2) Odbori su trajna radna tijela, a povjerenstva privremena. (3) Stalni članovi radnih tijela su članovi Velikog vijeća koje ono imenuje. (4) Pridruženi članovi mogu biti: a – svi ostali članovi Velikog vijeća koji se po vlastitom naho?enju pridruže radu radnog tijela, b – članovi Tajništva Sindikata koje Veliko vijeće imenuje, c – te ostali zastupnici Sabora ako ih Veliko vijeće pozove u rad odbora ili povjerenstva. (5) Stalni članovi imaju uz pravo glasa i pravo veta na one odluke radnih tijela koje se donose u ime Velikog vijeća kao konače odluke, dok pridruženi članovi imaju samo pravo glasa. (6) U slučaju veta donošenje odluke prebacuje se na Veliko vijeće, a ako se radi o odluci koja ne trpi odlaganja, donošenje privremene odluke prenosi se na Malo vijeće ili na predsjednika Velikog vijeća ako se Malo vijeće ne sastane. (7) Odbori i povjerenstva dužni su izvijestiti Veliko vijeće o svojim odlukama najkasnije na prvom njegovom sastanku. (8) U radu svakog radnog tijela mogu po vlastitom naho?enju, kao stalni članovi sudjelovati predsjednik Velikog vijeća, predsjednik Sindikata ili osoba koju oni ovlaste, osim ako se tome ne protivi Veliko vijeće. (9) Predsjednik Velikog vijeća može radno tijelo sazvati i njime predsjedati, a dužan je koordinirati rad više radnih tijela. (10) Ako predsjednik Velikog vijeća ne sudjeluje u radu, odbor ili povjerenstvo ima predsjedavajućega po dogovoru, čiji je zadatak briga o zapisniku, organizacija sastanaka i izvješćivanje Velikog vijeća o zaključcima odbora ili povjerenstva. (11) Veliko vijeće dužno je konstituirati Odbor za Statut i pravilnike, Odbor za izbor i imenovanja, Odbor za zapisnik i Odbor za žalbe i pritužbe, te pravilnikom urediti njihov rad i ovlaštenja.Predsjednik Velikog vijećaUloga i ovlasti članak 90.(1) Predsjednik Velikog vijeća zastupa i predstavlja Sindikat. (2) Predsjednik Velikog vijeća vodi i provodi sindikalnu politiku u okviru dogovorene politike i strategije. (3) Predsjednik Velikog vijeća istodobno je i predsjednik Maloga vijeća. (4) Predsjednik Velikog vijeća ima i druge izvršno-političke ovlasti: sindikalno-političku ulogu a – osmišljava i predlaže politiku i taktiku, inicijative i rješenja; b – predstavlja i zastupa politiku Sindikata u tripartitnim tijelima, u Vladi, u našoj udruzi više razine, u me?unarodnim okvirima, u javnosti i drugdje… c – vodi pregovore i sindikalne akcije. organizacijsku i koordinirajuću ulogu d – organizira i imenuje pregovaračke timove za pregovore, e – saziva sastanke Velikoga i Maloga vijeća, utvr?uje dnevni red i vodi sastanke, a može sazvati i druge organe Sindikata u skladu sa Statutom i njima predsjedavati; f – koordinira i povezuje rad tijela Sindikata, a osobito rad Upravnog i Malog vijeća; nadzornu i savjetodavnu ulogu g – vodi brigu da su sve odluke Velikoga i Maloga vijeća u skladu sa Statutom i odgovarajućim odlukama posljednjega Sabora Sindikata; h – brine se o provedbi zaključaka tijela Sindikata; i – nadzire i ocjenjuje rad Tajništva; izvršne ovlasti j – odlučuje o davanju ili uskrati suglasnosti za otkaz sindikalnim povjerenicima; k – predlaže imenovanja i razrješenja, odnosno imenuje i razrješuje; l – donosi ili odobrava samostalno financijske odluke u skladu s ovlastima iz ovoga statuta; m – može preuzeti ovlaštenja poslodavca za zaposlenike u Tajništvu; n – odlučuje o službenim putovanjima članova tijela Sindikata i zaposlenika Tajništva; ostale ovlasti iz ovoga Statuta. (5) Predsjednik Velikog vijeća može prenijeti dio svojih ovlasti na predsjednika Sindikata, potpredsjednike, članove Maloga vijeća i glavnog tajnika na koje time prelazi odgovornost za izvršenje prenesenih ovlasti, a ako nije član Upravnog vijeća dužan je prenijeti one ovlasti koje po procjeni Upravnog vijeća neće moći obavljati.Financijske ovlasti članak 91.(1) Financijske ovlasti predsjednika Velikog vijeća glede samostalnih investicijskih odluka, odluka vezanih za donacije i pomoći i troškova službenog puta u inozemstvo, ustanovljuje svojom posebnom odlukom Veliko vijeće. (2) Ako je predsjednik Velikog vijeća ravnatelj Tajništva ovlasti iz prethodnog stavka ustanovljuje Upravno vijeće.Sumnja u poslovanje članak 92. (1) Predsjednik Velikog vijeća dužan je osigurati redovita periodična izvješća o svojim financijskim odlukama Upravnom vijeću. (2) Ako Upravno vijeće ne potvrdi jednu ili više predsjednikovih odluka ili ako se pokaže da predsjednik nije izvijestio o nekoj od svojih odluka, Upravno vijeće izvijestit će Veliko vijeće.Pravo veta članak 93.(1) Sve odredbe o pravu veta, koje ima predsjednik Sindikata iz članka 76., odnose se i na predsjednika Velikog vijeća, ali samo za rad Velikog vijeća i njegovih tijela. (2) Sve sporove oko opravdanosti veta riješava časni sud Sindikata čija je odluka konačna.Izbor predsjednika Velikog vijeća članak 94. (1) Predsjednika Velikog vijeća bira se na mandat od četiri godine na konstituirajućoj sjednici Velikog vijeća. (2) Predsjednik Velikog vijeća izabran je ako je dobio glasove više od polovice prisutnih članova Velikog vijeća. (3) Ako se predsjednik Velikog vijeća ne izabere, Veliko vijeće može prenijeti sve ovlasti ili dio ovlasti na predsjednika Sindikata, potpredsjednike ili na čelnika Tajništva Sindikata.Odgovornost, opoziv i smjenjivanje članak 95.(1) Predsjednik Velikog vijeća odgovara za svoj rad Saboru i Velikom vijeću. (2) Na potpisani zahtjev najmanje 10% ukupnih zastupnika mora se pokrenuti postupak opoziva predsjednika Velikog vijeća. (3) Predsjednik je opozvan ako više od polovice ukupnih članova Velikog vijeća uskrati u tajnom glasovanju povjerenje predsjedniku. (4) Ako je zahtjev za opozivom podnešen na Saboru Sindikata smatra se da je predsjednik Velikog vijeća opozvan ako mu je povjerenje uskratilo više od polovice ukupnih zastupnika. (5) Veliko vijeće može smijeniti predsjednika Velikog vijeća na temelju pisanoga prijedloga Maloga vijeća, predsjednika Sindikata ili najmanje pet članova Velikog vijeća, a zbog neizvršavanja obveza, prekoračenja ovlaštenja, narušavanja ugleda Sindikata, djelovanja suprotnoga politici Sindikata, kršenja Statuta, povreda zakonskih normi i donošenja pogrešnih odluka s teškim posljedicama za Sindikat. (6) Predsjednik je smijenjen ako za takvu odluku tajnim glasovanjem glasuju najmanje polovica ukupnih članova Velikog vijeća. Me?utim u slučajevima zloupotreba ovlaštenja radi stjecanja imovinske koristi za smjenu je dostatna natpolovična većina nazočnih u skladu s čl. 34. (7) Sve odredbe o pravu žalbe predsjednika Sindikata časnom sudu Sindikata i postupcima nakon toga iz članka 78. ovoga statuta, primjenjuju se i na predsjednika Velikog vijeća. (8) Nakon smjenjivanja funkciju predsjednika Velikog vijeća preuzima predsjednik Sindikata koji dalje postupa u skladu s člankom 94. ovoga statuta.Potpredsjednici i zamjenik predsjednikaPotpredsjednici članak 96. (1) Veliko vijeće tajnim glasovanjem bira potpredsjednike Velikog vijeća iz redova Velikog vijeća na mandat od četiri godine. (2) Veliko vijeće ima najmanje jednog potpredsjednika, a najviše četiri. (3) Potpredsjednici preuzimaju staranje za jedno veće područje djelovanja u Sindikatu. (4) O broju i sadržaju resora za koji se imenuju potpredsjednici odlučuje Veliko vijeće na prijedlog predsjednika Sindikata. (5) Potpredsjednici su članovi Maloga vijeća po funkciji. (6) Potpredsjednici odgovaraju za svoj rad Velikom vijeću, Malom vijeću i predsjedniku Velikog vijeća. (7) Jedan od potpredsjednika imenuje se za zamjenika predsjednika koji zamjenjuje predsjednika Sindikata u njegovoj odsutnosti i predsjednika Velikog vijeća kada je on odsutan.Malo vijećeUloga i sazivanje članak 97.(1) Malo vijeće Sindikata je izvršno-političko tijelo Velikog vijeća i Sabora. (2) Predsjednik Velikog vijeća istodobno je i predsjednik Maloga vijeća koji vodi i saziva njegove sastanke. (3) Malo vijeće sastaje se po potrebi. (4) Predsjednik Maloga vijeća dužan je sastanak sazvati na zahtjev časnog suda, predsjednika Sindikata, Velikog vijeća, Upravnog vijeća ili dvaju članova Maloga vijeća, s tim da se sjednica mora održati u roku koji je primjeren razlogu sazivanja, ali ne kasnije od deset dana. (5) Ako u roku od deset dana predsjednik Maloga vijeća ne sazove sjednicu to mogu sami učiniti inicijatori sjednice iz prethodnog stavka.Djelokrug članak 98.(1) Malo vijeće obavlja sljedeće zadatke u funkciji izvornih ovlaštenja Sabora i Velikog vijeća: a – predlaže izmjene i dopune Statuta manje važnosti i priprema prijedlog novoga Statuta; b – predlaže Velikom vijeću politiku i strategiju djelovanja; (2) U svojoj izvornoj nadležnosti Malo vijeće ima sljedeće ovlasti: Sindikalna politika a – vodi opću sindikalnu politiku u okviru uskla?ene strategije i smjernica Velikog vijeća; b – utvr?uje metode i taktiku sindikalnoga djelovanja; c – može donijeti odluku o jednodnevnom štrajku ili kraćem; d – može po potrebi uložiti veto na štrajk nižih i užih razina organiziranosti; e – odlučuje o stajalištima Sindikata o tekućim političkim zbivanjima, u duhu ciljeva i načela Sindikata; Organizacija, podružnice i pravilnici f – bavi se stanjem u podružnicama i ustrojem Sindikata kao izvornom nadležnošću: g – prima i isključuje podružnice; h – može isključiti pojedine članove i odlučivati o ostalima statusnim pitanjima članstva u podružnici (učlanjenje, iščlanjenje …); i – imenuje, opoziva, smjenjuje i suspendira povjerenike; j – odlučuje o reorganizaciji pojedinih podružnica i brine o njihovu radu; k – donosi pravilnike predvi?ene ovim statutom i usvaja druge akte; l – riješava žalbe na odluke Upravnog vijeća. m – odlučuje o priznanjima i nagradama članovima, povjerenicima i drugim osobama zaslužnima za Sindikat Imenovanja i izbori n – predlaže članove Upravnog vijeća Sindikata; o – predlaže predsjedniku Velikog vijeća članove pregovaračkih timova i formira odbore; Financije p – preispituje, razmatra i predlaže visinu članarine i njezinu raspodjelu; q – nadzire i po potrebi ocjenjuje poslovne i financijske odluke Upravnog vijeća. (3) Malo vijeće obavlja i ostale poslove u skladu s odredbama ovoga statuta, te one koji prema usporedbi s gornjim alinejama po smislu pripadaju u ovlasti Maloga vijeća. (4) Malo vijeće može dio izvornih ovlaštenja prenijeti na Tajništvo i predsjednika Velikog vijeća.Mandat i izbor Maloga vijeća, sastav i imenovanja članak 99. (1) Malo vijeće bira se za razdoblje od četiri godine. (2) Mandat Maloga vijeća traje i nakon održanog Redovitog sabora sve do formiranja novog Maloga vijeća na konstituirajućoj sjednici Velikog vijeća. (3) Malo vijeće čine predsjednik Sindikata, predsjednik Velikog vijeća i potpredsjednici po funkciji. (4) Veliko vijeće bira još pet članova Maloga vijeća iz svojih redova, pri čemu su svi članovi Velikog vijeća kandidati na izborima za člana Maloga vijeća i dužni su članstvo u Malom vijeću prihvatiti. (5) Predsjednik Velikog vijeća imenuje jednoga člana Velikog vijeća u Malo vijeće po vlastitom izboru, te je dužan razloge takvog izbora obrazložiti Velikom vijeću pisanim putem. (6) člana kojega je imenovao predsjednik Velikog vijeća može opozvati samo Veliko vijeće. (7) U radu Maloga vijeća kao pridruženi članovi bez prava glasa, po pozivu predsjednika Maloga vijeća, mogu sudjelovati ostali članovi viših tijela Sindikata.Odgovornost i opoziv članak 100.(1) Malo vijeće Sindikata odgovara za svoj rad Saboru i Velikom vijeću. (2) Veliko vijeće može iskazati nepovjerenje pojedinim članovima Maloga vijeća. (3) Ako iskaže nepovjerenje Malomu vijeću u cjelini, to nužno povlači opoziv onih članova Maloga vijeća koje je Veliko vijeće izabralo i onoga člana kojega je imenovao predsjednik Velikog vijeća. (4) Veliko vijeće ne može opozvati iz Maloga vijeća predsjednika Sabora Sindikata. Njegovo članstvo u Malom vijeću prestaje samo onda ako je smijenjen sa svojih funkcija u zasebnoj proceduri.Radna tijela članak 101.(1) Za grupe ovlasti Malo vijeće može raditi u radnim tijelima od dva ili više članova. (2) članove radnih tijela imenuje Malo vijeće iz svojih redova, odnosno ostalih članova Velikog vijeća. (3) Malo vijeće može na radna tijela prenijeti ovlaštenja donošenja konačnih odluka u ime Maloga vijeća. (4) Posebnom odlukom Maloga vijeća prilagodit će se odgovarajuće odredbe članka 89. i primjenjivati analogijom na rad Maloga vijeća.Upravno vijećeUloga i sazivanje članak 102.(1) Upravno vijeće Sindikata je izvršno tijelo Malog i Velikog vijeća zaduženo prvenstveno za financijsku i poslovnu politiku Sindikata. (2) Redovni sastanci sazivaju se najmanje jednom u tri mjeseca, po mogućnosti u pravilnim vremenskim razmacima. (3) članovi Upravnog vijeća biraju izme?u sebe predsjednika koji vodi i saziva njegove sjednice prema potrebi. (4) Predsjednik Upravnog vijeća dužan je sastanak sazvati na zahtjev Nadzornoga vijeća, predsjednika Sindikata, predsjednika Velikog Vijeća, Velikog vijeća, Maloga vijeća ili dvaju članova Upravnog vijeća, s tim da se sjednica mora održati u roku koji je primjeren razlogu sazivanja, ali ne kasnije od deset dana. (5) Ako u roku od deset dana predsjednik Upravnog vijeća ne sazove sjednicu to mogu sami učiniti inicijatori sjednice iz prethodnog stavka.Djelokrug članak 103.(1) Upravno vijeće utvr?uje poslovnu i financijsku politiku Sindikata, što uključuje: Financijska izvješća i planove a – donosi i usvaja završni račun; b – razmatra detaljna periodična financijska izvješća o tekućim rashodima i prihodima; c – predlaže Velikom vijeću plan prihoda i rashoda; d – usvaja i druga financijska izvješća. Poslovne i financijske odluke e – predlaže Malom i Velikom vijeću visinu članarine i njezinu raspodjelu; f – odlučuje o namjenskom korištenju štrajkaškoga fonda, očuvanju njegove vrijednosti i oplo?ivanju; g – donosi veće financijske i investicijske odluke koje prelaze ovlasti predsjednika Velikog vijeća; h – odlučuje o raspolaganju nepokretnom imovinom; i – vodi brigu o svima ostalim fondovima i odre?uje raspodjelu članarine koja pristiže Tajništvu; j – donosi i druge financijske odluke, riješava molbe i odlučuje o žalbama po Fondu solidarnosti. Rad Tajništva i kadrovsku politiku k – brine, nadzire i prati rad Tajništva i njemu je nadre?eno; l – odlučuje o otvaranju novih radnih mjesta i odobrava raspisivanje natječaja; m – potvr?uje odluke o zapošljavanju. Plaće i naknade n – utvr?uje okvire plaća za profesionalce u Tajništvu o – utvr?uje honorare i nagrade za sindikalni rad. Izvorna ovlaštenja poslodavca p – riješava prigovore i žalbe zaposlenika u prvom stupnju. q – potvr?uje odluke o zapošljavanju novih ljudi r – može po potrebi preuzeti ovlaštenja poslodavca koje ima glavni tajnik. (2) Upravno vijeće može dio svojih ovlasti prenijeti na predsjednika Velikog vijeća ili na Tajništvo.Mandat i izbor Upravnog vijeća, sastav i imenovanja članak 104. (1) Upravno vijeće ima 7 punopravnih članova iz redova Malog i Velikog vijeća. (2) Malo vijeće predlaže Velikom vijeću kandidate za članove Upravnog vijeća, a na prvoj idućoj sjednici Velikog vijeća svi predloženi članovi moraju se ili izabrati ili proći pojedinačnu verifikaciju u tajnom glasovanju, u kojem je slučaju potrebno više od polovice nazočnih glasova Velikog vijeća. (3) Za vanjske članove Upravnog vijeća bez prava glasovanja mogu se imenovati najviše dva člana Sindikata izvan Velikog vijeća čija su stručna i poslovna znanja i iskustva od pomoći u radu Upravnog vijeća. (4) Upravno vijeće ustrojava se na razdoblje od četiri godine. (5) Mandat Upravnog vijeća traje i nakon održanog Redovitog sabora sve do verifikacije novog Upravnog vijeća na Velikom vijeću, s tim da članovima Upravnog vijeća koji na Redovitom saboru nisu postali članovi Velikog vijeća prestaje mandat nakon konstituirajuće sjednice Velikog vijeća, na kojoj će se odlučiti o privremenom rješenju. (6) Ako nisu redovni članovi Upravnog vijeća, predsjednik Sindikata i predsjednik Velikog vijeća mogu sudjelovati u radu Upravnog vijeća, stalno ili povremeno, samoinicijativno ili na poziv, kao pridruženi članovi, s pravom glasa i s pravom veta, s time da kao pridruženi članovi mogu biti zamjena stalnim članovima radi nadopune kvoruma. (7) U slučaju kada je predsjednik Velikog vijeća istovremeno i glavni tajnik, koji ima financijske ovlasti kao ravnatelj Tajništva, on nema pravo veta i ne može biti predsjednik Upravnog vijeća. (8) Isključivo na poziv Upravnog vijeća, u njegovom radu mogu sudjelovati i ostali članovi viših tijela, bez prava glasovanja, radi kvalitetnijeg rada i odlučivanja o pojedinim pitanjima. (9) Vanjskim članovima i povremenim sudionicima u radu nije dopušten uvid u stanje štrajkaškog fonda, osim ako Upravno vijeće ne odluči drugačije.Odgovornost, nadre?enost i opoziv članak 105.(1) Upravno vijeće odgovara za svoj rad Malom i Velikom vijeću, te Saboru Sindikata. (2) Upravno vijeće dužno je izvijestiti o svim svojim odlukama Malo vijeće. (3) Malo vijeće može izmijeniti svaku odluku Upravnog vijeća ili ju vratiti na ponovno odlučivanje, a može i preuzeti odlučivanje o svim pitanjima iz djelokruga Upravnog vijeća. (4) Malo i Veliko vijeće mogu opozvati pojedine članove ili Upravno vijeće u cijelini. (5) Ako Malo vijeće iskaže nepovjerenje članovima Upravnog vijeća takvu odluku mora potvrditi Veliko vijeće.Veto članak 106.(1) Svaki član Upravnog vijeća iz redova Velikog vijeća ima pravo veta na odluke Upravnog vijeća, osim u slučaju iz stavka 7. članka 104, ako smatra da su one štetne za Sindikat. (2) Ako Malo vijeće ocijeni veto neopravdanim glasovat će tajnim glasovanjem o povjerenju članu Upravnog vijeća koji je uložio veto. (3) U slučaju veta donošenje odluke prebacuje se u dogovorenom i primjerenom roku na Malo vijeće, a ako se radi o odluci koja ne trpi odlaganje, donošenje privremene odluke prebacuje se na dva predsjednika i zamjenika predsjednika. (4) Pravo veta iz ovoga članka predsjednik Sindikata i predsjednik Velikog vijeća mogu upotrijebiti i kao pridruženi članovi ako su prisutni na sastanku, s tim da se zbog njihovog veta ne provodi glasovanje o njihovom povjerenju.Radna tijela članak 107.(1) Za grupe ovlasti Upravno vijeće može raditi u radnim tijelima od dva ili više članova. (2) članove radnih tijela imenuje Upravno vijeće iz svojih redova, odnosno članova Maloga vijeća. (3) Posebnom odlukom Maloga vijeća prilagodit će se odgovarajuće odredbe članka 89. i primjenjivati analogijom na rad Upravnog vijeća. 3. NADZORNO VIJEĆESastav, izbor, način djelovanja i pravo žalbe članak 108.(1) Nadzorno vijeće sastoji se od sedam članova koji se biraju na razdoblje od četiri godine na Redovitom saboru. (2) članstvo u Nadzornom vijeću nije spojivo s članstvom u bilo kojem drugom tijelu Sabora Sindikata. (3) Zaključci Nadzornoga vijeća nemaju snagu izvršnih odluka, već samo snagu mišljenja i preporuke ovlaštenim tijelima. (4) Na nalaz Nadzornoga vijeća žalbu se može uputiti isključivo časnom sudu Sindikata, koji ima pravo nalaz samostalno razmotriti, a dužnost mu je o svome mišljenju izvijestiti Sabor, odnosno drugo zainteresirano tijelo Sindikata.Uloga i ovlasti članak 109.(1) Nadzorno vijeće brine se, odnosno daje mišljenje a – o zakonitosti poslovanja u Sindikatu; b – o poštivanju Statuta, pravilnika, odluka Sabora i odluka drugih tijela Sindikata; c – o racionalnoj financijskoj politici i poštivanju načela financijskoga poslovanja u Sindikatu; d – te obavlja nadzor nad radom računovodstva Sindikata. (2) Predsjednik Nadzornog vijeća, ili po njemu ovlašteni član Nadzornoga vijeća, ima pravo na vlastiti zahtjev dobivati periodična financijska izvješća, u svako doba intervjuirati predsjednika Velikog vijeća, osobe u Tajništvu s financijskim ovlaštenjima i izvršiti nadzor poslovanja Tajništva s pravom uvida u svu dokumentaciju Sindikata. (3) Ako ocijeni potrebnim, Nadzorno vijeće može angažirati financijske stručnjake i zahtijevati financijsku reviziju radi analize cjelokupnoga poslovanja. (4) Nadzorno vijeće može sazvati sva tijela Sindikata osim časnog suda Sindikata, a Sabor može sazvati samo uz suglasnost predsjednika Sabora. Ako on to odbije, tada odluku donosi časni sud Sindikata u roku od 7 dana.Zamjena, opoziv i smjena članak 110.(1) Ako prije isteka mandata član Nadzornoga vijeća napusti funkciju, predsjednik Sindikata može predložiti časnom sudu Sindikata sedam novih kandidata iz redova zastupnika na posljednjem Saboru. (2) časni sud Sindikata izabrat će jednoga kojem će ponuditi mjesto novoga, odnosno zamjenskoga člana Nadzornoga vijeća. (3) Samo Sabor Sindikata može opozvati i smijeniti Nadzorno vijeće, a članove Nadzornog vijeća isključiti iz članstva Sindikata. (4) Ako član Nadzornoga vijeća izostane s triju sastanaka u razdoblju izme?u saziva dvaju redovitih Sabora, ili ne obavlja svoja druga važna zaduženja, Nadzorno vijeće dužno je o tome pisanim putem izvijestiti predsjednika Sabora koji ga smjenjuje i provodi identičan postupak kao u stavcima 1. i 2. ovoga članka. 4. čASNI SUDOVIčasni sud SindikataSastav, izbor i opoziv članak 111.(1) časni sud Sindikata sastoji se od sedam članova koji se biraju izme?u uglednijih članova Sindikata na razdoblje od četiri godine na redovitom Saboru. (2) Samo Sabor Sindikata može opozvati i smijeniti časni sud, a članove časnog suda isključiti iz članstva Sindikata. (3) članovi časnog suda Sindikata izme?u sebe biraju predsjednika. (4) članstvo u časnom sudu Sindikata nije spojivo s članstvom u bilo kojem drugom tijelu Sabora Sindikata.Zamjena i smjena člana časnog suda Sindikata članak 112.(1) Ako prije isteka mandata član časnog suda Sindikata napusti funkciju, predsjednik Sindikata može predložiti Velikom vijeću sedam novih kandidata iz redova zastupnika na posljednjem Saboru. Veliko vijeće će tajnim glasovanjem izabrati jednoga kojem će ponuditi mjesto novoga, zamjenskoga člana časnog suda Sindikata. (2) Ako član časnog suda Sindikata izostane s triju sastanaka u razdoblju izme?u saziva dvaju redovitih Sabora, ili ne obavlja svoja druga važna zaduženja, časni sud Sindikata dužan je o tome pismeno izvijestiti predsjednika Sabora koji ga odmah smjenjuje i provodi identičan postupak kao u stavcima 1. i 2. ovoga članka.Uloga i ovlasti članak 113.(1) časni sud Sindikata ima sljedeća ovlaštenja: a – ocjenjuje je li odluka nekoga tijela Sindikata u skladu s ovim statutom; b – rješava sporove oko ovlasti pojedinih tijela; c – odlučuje o žalbama članova, podružnica, povjernika i viših tijela Sindikata i njihovih članova; d – vodi mirenja i rješava sporove izme?u pojedinih tijela Sindikata na nacionalnoj razini. (2) časni sud Sindikata obavlja i ostale poslove u skladu s odredbama ovoga statuta, te one koji prema usporedbi s gornjim alinejama po smislu pripadaju u njegove ovlasti. (3) Ocjenjivanje uskla?enosti pojedinih odluka sa Statutom časni sud Sindikata dužan je provesti na zahtjev bilo kojeg tijela Sindikata, a može ga provesti i sam ili na prijedlog bilo kojeg člana Sindikata. (4) Ako ustanovi da odluka nije u skladu sa Statutom, časni sud Sindikata će je ukinuti i o tome izvijestiti predsjednika Sindikata. (5) U sporovima izme?u tijela Sindikata na nacionalnoj razini, nastupa ponajprije kao mirovno vijeće, a odluku donosi tek kada mirenje nije postignuto, osim u slučajevima predvi?enim ovim statutom u kojima odluku donosi odmah.Sumnja u nalaz Nadzornog vijeća članak 114. (1) Ako se nalaz, mišljenje i prijedlog Nadzornoga vijeća osporava časni sud Sindikata može, na zahtjev stranke koja mišljenje osporava, samo razmotriti nalaz Nadzornoga vijeća i ako procijeni da postoji osnovana sumnja u neobjektivnost nalaza, dužno je svoje mišljenje dostaviti Saboru Sindikata, odnosno njegovu predsjedniku.časni sudovi podružnica i drugih tijela članak 115.(1) U sporovima me?u podružnicama i članovima Sindikata na regionalnoj razini, unutar odbora podružnica i u sporovima unutar podružnice formiraju se časni sudovi, uz suglasnost stranaka u sporu. (2) Sastav takvih časnih sudova čine predstavnici stranaka u sporu i neparan broj neutralnih članova. (3) Ako se stranke ne dogovore o neutralnim članovima časnog suda njih odre?uje časni sud Sindikata ili osoba po njegovom ovlaštenju. (4) Ako je neutralne članove odredio časni sud Sindikata stranka ima pravo odluku takvog časnog suda osporavati pred časnim sudom Sindikata. 5. SENAT SINDIKATASenat Sindikata članak 116. (1) Veliko vijeće može formirati Senat Sindikata, iz redova članova Nacionalnoga kluba nositelja djelatnosti koji u pravilu imaju zvanje u rangu redovitoga profesora odnosno znanstvenoga savjetnika. (2) članovi Senata su svi bivši predsjednici Sindikata i predsjednici Velikog vijeća. (3) članovi Senata mogu biti i počasni i zaslužni članovi Sindikata te bivši članovi Sindikata koji su sada u mirovini. (4) Senat Sindikata ima savjetodavnu ulogu, a osobito se bavi prosudbom zakona i drugih propisa, predlaganjem zakonskih rješenja, organiziranjem tribina, javnih, znanstvenih i stručnih rasprava relevantnih za djelovanje i promociju Sindikata, kao i drugim aspektima unapre?enja intelektualnih djelatnosti i ciljeva Sindikata. 6. TAJNIŠTVO SINDIKATASastav i zapošljavanje članak 117.(1) Tajništvo Sindikata čine sve osobe u profesionalnom i stručnom pogonu Sindikata. (2) U Tajništvo Sindikata mogu se zapošljavati samo osobe s takvim radnim, stručnim i osobnim svojstvima koje odgovaraju zahtjevima i potrebama, te kulturnoj i intelektualnoj razini zaposlenika na sveučilištu i u znanosti. (3) Malo i Upravno vijeće dužni su, u okviru mogućnosti, stvoriti stimulativne uvjete za zapošljavanje i zadržavanje takvih osoba u radnom odnosu sa Sindikatom (4) Sva druga tijela Sindikata dužna su zahtijevati kvalitetnu kadrovsku politiku kao jedan od prioriteta u djelovanju Sindikata znanosti.Uloga i djelokrug članak 118.(1) Tajništvo Sindikata je izvršno i upravljačko tijelo Sindikata koje je dužno: a – pravodobno, uredno i precizno provoditi odluke tijela Sabora Sindikata; b – pripremati kvalitetna rješenja za odlučivanje u Sindikatu; c – samostalno odlučivati o pitanjima iz prenesenih ovlasti drugih tijela Sindikata, d – brinuti o funkcioniranju i unutarnjim pitanjima organizacije Sindikata; e – pravodobno upozoravati na kršenje Statuta i nezakonito djelovanje. f – pripremati i organizirati sastanake tijela Sindikata; g – obavljati stručne, administrativne i organizacijsko-operativne poslove Sindikata; h – donositi financijske odluke iz tekućega poslovanja sukladno zadatim ograničenjima. i – obavljati sve ostale dužnosti koje su utemeljene ili proizlaze iz ovoga Statuta i odluka nadležnih tijela (2) Za pojedine ovlasti koje su u ovome Statutu dodjeljene Tajništvu Sindikata odgovara glavni tajnik odnosno osoba po njegovom ovlaštenju.Upravljanje Tajništvom članak 119.(1) Tajništvom upravlja glavni tajnik koji kao ravnatelj Tajništva ravna Sindikatom u organizacijskom i upravljačkom smislu, samostalno vodi poslove iz prethodnog članka, odnosno stara o pitanjima same organizacije Sindikata (1) i unutarnjim pitanjima samog Tajništva (2). (2) Na glavnog tajnika Veliko vijeće može za razdoblje do kraja svoga mandata prenijeti dio političkih ovlaštenja predsjednika Velikog vijeća. (3) Glavni tajnik dužan je preuzeti i druga ovlaštenja i odgovornosti u pojedinim slučajevima prijenosa ovlaštenja od strane Velikog vijeća i njegovih tijela, ako su utemeljni u ovome statutu. (4) Glavni tajnik predlaže Upravnom vijeću svoje pomoćnike radi prijenosa dijela poslova i ovlaštenja.Izbor i položaj glavnog tajnika i njegovih pomoćnika članak 120.(1) Malo vijeće na prijedlog Upravnog vijeća imenuje ili izabire glavnog tajnika na odre?eno mandatno razdoblje, te odre?uje precizniji djelokrug njegovih ovlasti. (2) Upravno vijeće na prijedlog glavnog tajnika, radi prijenosa dijela poslova i ovlaštenja, može imenovati pomoćnike glavnoga tajnika u rangu osoba s posebnim ovlastima, dužnostima i statusom. (3) Broj pomoćnika glavnog tajnika, njihove ovlasti, mandati, uvjeti i način izbora i imenovanja, status i prava ure?uje se Pravilnikom o radu Tajništva. (4) Posebne uvjete zaposlenja glavnog tajnika i njegovih pomoćnika odre?uje Upravno vijeće.Odgovornost, otpuštanje i zapošljavanje članak 121.(1) Za rad Tajništva odgovaraju glavni tajnik i njegovi pomoćnici. (2) Svi drugi zaposlenici za svoj rad odgovaraju glavnom tajniku, odnosno njegovom pomoćniku s ovlaštenjem glavnog tajnika. (3) Malo vijeće razrješuje glavnog tajnika, a Upravno vijeće razrješuje pomoćnike glavnog tajnika na prijedlog glavnog tajnika. (4) Glavni tajnik ima ovlaštenja poslodavca: donosi odluke o zapošljavanju, o promjenama plaća, statusu i radnom položaju pojedinih zaposlenika i odlučuje o otkazima u Tajništvu. (5) Upravno vijeće, odnosno predsjednik Velikog vijeća mogu preuzeti sva ili neka ovlaštenja poslodavca od glavnog tajnika, trajno ili privremeno.Financijske ovlasti članak 122.(1) Tajništvo Sindikata samostalno donosi financijske odluke iz tekućega poslovanja, te odluke iz izvornih ovlasti nekoga drugoga tijela ako su prenesene na Tajništvo. (2) Tajništvo Sindikata dužno je u redovitim vremenskim razmacima podnositi financijska izvješća na način i u rokovima kako to traži Upravno vijeće. (3) Za sve odluke financijske naravi odgovara glavni tajnik, odnosno njegov pomoćnik s ovlaštenjem Upravnog vijeća. (4) Sindikat može imati financijskog ravnatelja, kojemu može dati posebna i samostalna ovlaštenja za financijsko-poslovna pitanja, kojeg u tom slučaju imenuje Veliko vijeće.Pravilnici članak 123.(1) Sva pitanja o radu i unutarnjem ustrojstvu Tajništva mogu se regulirati Pravilnikom o radu i drugim pravilnicima koje predlaže Tajništvo, a donosi Upravno vijeće.(1) rješava pitanja podružnica, povjerenika, ravna izborima, organizira sabore, manifestacija i akcije, edukaciju i informiranje… (2) organizacija poslova unutar Tajništva, nadzor i računovodstvo, kadrovska pitanja, briga o imovini i opremi, briga o pravnom prometu Sindikata kao organizacije, poslovne inicijative Sindikata, kompjuterizacija… VII. FINANCIRANJENačela financijskoga poslovanja u Sindikatu članak 124.(1) Sva tijela u Sindikatu, od podružnice do Tajništva Sindikata, dužna su voditi financijsko poslovanje na temelju sljedećih načela: a – poslovanje se mora voditi pažnjom dobroga domaćina; b – informiranje ovlaštenih tijela Sindikata o utrošenim sredstvima (načelo javnosti); c – pravo na tajnost samo onda kada bi javno iznošenje podataka o financijskoj snazi Sindikata moglo štetiti ciljevima i planovima Sindikata; d – raspolaganje sredstvima u funkciji učinkovitog ostvarenja ciljeva Sindikata; e – ažurnost, preciznost i urednost.Prihodi članak 125.(1) Sindikat može prihode formirati a – od članarine; b – od nepokretne imovine i prodaje osnovnih sredstava; c – od rezultata poduzetničke aktivnosti; d – od dobrovoljnih priloga, dotacija, donacija i slično; e – od sredstava poslodavaca; f – od kamata na štednju i plasmane.Visina članarine i raspodjela članak 126.(1) Iznos visine članarine koja se doznačuje Tajništvu Sindikata kao i iznos članarine koja ostaje podružnici odre?uje Veliko vijeće dvotrećinskom većinom nazočnih uz konsenzus sva četiri predsjednika regionalnih vijeća. (2) Pri odre?ivanju visine članarine, odnosno povećanju članarine koja se doznačuje Tajništvu Sindikata, Veliko vijeće mora voditi računa da se njome mogu zadovoljiti sve financijske potrebe Sindikata (tekuće poslovanje, sredstva za štrajk, informiranje, investicije, pomoći i dr.). (3) Podružnica može uz suglasnost Maloga vijeća donijeti odluku o povećanju onoga dijela članarine koji ostaje podružnici.Sredstva poslodavca članak 127.(1) Sindikat može primiti sredstva čiji je izvor poslodavac samo onda ako takvo davanje proizlazi iz obveza poslodavca prema kolektivnomu ugovoru i zakonu, ili pak iz njegovih moralnih obveza spram razvoja demokratskih institucija. (2) Primitak takvih sredstava ne smije ničim biti uvjetovano i ni na koji način ne smije utjecati na neovisnost Sindikata i njegovu politiku. (3) Postupanje bilo kojega tijela Sindikata protivno gornjim stavcima povlači njegovo smjenjivanje.Rashodi članak 128.(1) Upravno vijeće i osobe s ovlaštenjima za financijska pitanja u Tajništvu Sindikata odgovorne su za financijsku politiku Sindikata i urednost financijskog poslovanja sukladno načelima iz članka 124. (2) Tajništvo Sindikata predlaže, a Upravno vijeće usvaja raspodjelu prihoda Tajništva u fondove za planirano razdoblje.Štrajkaški fond članak 129.(1) Sindikat je obvezan formirati štrajkaški fond za potrebe materijalne podrške štrajku i sudionicima u štrajku. (2) Veliko vijeće odlučuje o formiranju štrajkaškoga fonda i o proporcijama izdvajanja sredstava iz članarine za potrebe Fonda. (3) O načinu namjenskoga trošenja sredstava, o očuvanju njegove vrijednosti i oplodnji sredstava Fonda odlučuje Upravno vijeće. (4) Sredstva štrajkaškoga fonda mogu se upotrijebiti samo iznimno za druge namjene, ako tako odluči Veliko vijeće dvotrećinskom većinom nazočnih članova, uz suglasnost predsjednika Sindikata i Nadzornoga vijeća. (5) Informacije o stanju štrajkaškog fonda tajna su Sindikata i dostupne su, pod uvjetima Pravilnika o štrajkaškom fondu, isključivo Upravnom vijeću, Malom vijeću, Nadzornom vijeću, te glavnom tajniku i stručno financijskom osoblju u Tajništvu Sindikata po odre?enju glavnoga tajnika. (6) Veliko vijeće može zahtijevati informaciju o mogućnostima štrajkaškog fonda, ako je to uvjet za donošenje odluke o štrajku, odnosno o drugom obliku sindikalne borbe. (7) Nadzorno vijeće osobito brine da se štrajkaški fond formira i da se njime raspolaže na zakonit i statutaran način te s pažnjom dobroga domaćina. (8) Pravilnik o štrajkaškom fondu, koji na prijedlog Upravnog vijeća donosi Malo vijeće, razra?uje formiranje, kriterije i način upotrebe štrajkaškog fonda, čuvanje tajnosti i druga pitanja koja nisu regulirana Statutom.Ostali fondovi članak 130.(1) Poslovnim fondom osiguravaju se sredstva za tekuće i dugoročno poslovanje Sindikata. (2) Fond solidarnosti može se osnovati radi pružanja pomoći članovima Sindikata, podupiranja malih podružnica, ali i osobama izvan Sindikata kada se radi o razlozima humanitarne naravi ili sindikalne solidarnosti. (3) O raspolaganju Fondom solidarnosti odlučuje glavni tajnik ili druga osoba po njegovom ovlaštenju. (4) Brigu o fondovima vodi Upravno vijeće. (5) Detaljnije odredbe o svrsi i raspolaganju fondovima mogu se urediti odgovarajućim pravilnicima.Zasebno financiranje pojedinih tijela Sindikata članak 131.(1) O financiranju svih troškova i potreba pojedinih tijela Sindikata na regionalnoj i nacionalnoj razini odlučuje Upravno vijeće. (2) O potrebi otvaranja posebnih računa za neko od tijela Sindikata ili o vo?enju zasebnih sredstava za potrebe takvoga tijela odlučuje Malo vijeće. VIII. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBETumačenje ovoga statuta i nadzor nad njegovim provo?enjem članak 132.(1) Tumačenje ovoga statuta u ovlasti je Sabora Sindikata, Velikog vijeća i njegovog statutarnog odbora. (2) Predsjednik Sindikata, predsjednik Velikog vijeća, Veliko vijeće, Nadzorno vijeće, časni sud Sindikata i Tajništvo Sindikata dužni su pratiti provo?enje statuta i upozoravati na njegovo kršenje.Izmjene i dopune Statuta članak 133.(1) Izmjene i dopune ovoga statuta na Saboru se donose u formi amandmana, s time da se prijedlog treba dostaviti Tajništvu Sindikata najmanje petnćst dana prije održavanja Sabora.Pravilnici i poslovnici članak 134.(1) Radi provedbe ovoga statuta i rješavanja pitanja koja statutom nisu riješena, te radi daljnje razrade pojedinih odredaba, mogu se donositi pravilnici, poslovnici i odluke Velikog vijeća. (2) Svi pravilnici i poslovnici, kao i drugi opći akti doneseni na temelju prijašnjeg statuta, ako nisu izmjenjeni, ostaju na snazi, osim onih njihovih odredaba koje su u suprotnosti s ovim statutom. (3) U roku od dvanćst mjeseci od stupanja na snagu zadnjih izmjena i dopuna ovoga statuta moraju se donijeti svi pravilnici predvi?eni ovim statutom, a koji nisu donijeti.Sljedništvo članak 135.(1) Sindikat se smatra pravnim sljednikom Sindikata u odgoju, obrazovanju, znanosti i kulturi Hrvatske, koji je bio učlanjen u Savez sindikata Hrvatske, te u tom smislu polaže pravo na odgovarajući udio u imovini toga sindikata i bivšega Saveza sindikata Hrvatske.Izdvajanje dijela članstva članak 136.(1) Dio članstva koje se izdvoji iz Sindikata i osnuje novi sindikat ili se priključi drugomu sindikatu nema pravo na udio u imovini Sindikata.Prestanak rada Sindikata članak 137.(1) Sindikat prestaje radom ako se za to izjasni 4/5 nazočnih zastupnika na Saboru ili ako se u osam godina ne održi niti jedan Sabor Sindikata s kvalificiranim brojem zastupnika za odlučivanje. (2) U slučaju prestanka Sindikata sva imovina Sindikata dodijelit će se za unapre?enje znanosti, a u skladu s odlukom raspuštajućega Sabora ili odlukom posljednjega Maloga vijeća, ako se Sabor ne sastane u kvalificiranom broju. (3) Udruživanje s drugim sindikatima prilikom kojega Sindikat gubi pravnu osobnost ne smatra se prestankom rada Sindikata u pogledu raspolaganja imovinom iz stavka 2. ovoga članka.Stupanje na snagu, prijelazna rješenja i uskla?ivanje članak 138.(1) Ovaj statut, kao i njegove naknadne izmjene i dopune, stupaju na snagu danom donošenja. (2) Sabor Sindikata ovlašćuje Veliko vijeće da izvrši neophodne izmjene i dopune ovoga Statuta koje zatraži Ministarstvo rada, a u skladu s promjenama Zakona o radu, vodeći računa da se Statut mijenja u najmanjoj mogućoj mjeri. Peti Sabor Sindikata, Zagreb 15. lipnja 2002., Izmjene i dopune 24. svibnja 2003.Vilim Ribić Predsjednik Velikog vijećadr. sc. Krunoslav Pisk Predsjednik Sabora Sindikata © MAG Inventor d.o.o. 2001


Ključne riječi:

Sabor Sindikata | Statut sindikata



Back to Top