“Šteta od monetizacije autocesta – najmanje 80 milijardi kuna”
Simbolično istaknuvši brojku „80 000 000 000“ na Markovu trgu ispred Banskih dvora inicijativa „Ne damo naše autoceste“ najavila je da će noćas točno u ponoć u Splitu i Zagrebu započeti prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta, koje će trajati do 25. listopada diljem Hrvatske.
Simbolično istaknuvši brojku „80 000 000 000“ na Markovu trgu ispred Banskih dvora inicijativa „Ne damo naše autoceste“ najavila je da će noćas točno u ponoć u Splitu i Zagrebu započeti prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta, koje će trajati do 25. listopada diljem Hrvatske.
80 milijardi kuna – time bi se moglo izgraditi 300-tinjak bolnica, oko 4.000 vrtića, 2.000 škola – drugim riječima cijeli niz potrebnih infrastrukturnih objekata za razvoj školstva, za bolje liječenje, veću sigurnost … No, to je iznos koji će Vlada pokloniti koncesionaru nakon monetizacije autocesta, izračunali su u inicijativi „Ne damo naše autoceste“.
„Iznos od 80 milijardi kuna minimalna je očekivana zarada od autocesta kad se poplaća sve kredite Hrvatskih autocesta uz pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti za jedan posto godišnje, a ove je godine unatoč najlošijoj turističkoj sezoni i padu BDP-a 11. kvartal zaredom rastao tri posto. Autoceste su građene kao razvojni projekt, a u budućnosti, ako ne bude neke kataklizme, zarada bi od njih mogla još i rasti jer se očekuje izgradnju jadransko-jonske autoceste i koridora 5c kroz BiH, koji će znatno povećati promet na autocesti A1 i koridoru 5c, kao i mogući ulazak BiH i Srbije u EU. Znamo da se na njima može zaraditi, no Vlada se odlučila za najnepovoljniji model – davanje autocesta u koncesiju, i mi se tome protivimo“, istaknuo je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata i jedan od predstavnika inicijative „Ne damo naše ceste“.
Što je na redu nakon autocesta?
„Koncesioniranje uvijek rezultira povećanjem cijena, padom usluga, smanjenjem investicija u infrastrukturu o kojoj se radi i drastično povećanje nezaposlenosti. Idućih 10 vlada neće imati mogućnost strateškog odlučivanja što učiniti s autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs presudan za turističku industriju“, dodao je Teodor Celakoski iz Prava na grad, jedne od ukupno sedam organizacija civilnoga društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) koje s dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta) i pet sindikalnih središnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH) čine inicijativu „Ne damo naše autoceste“.
Široka koalicija okupljena oko pitanja upravljanja javnim dobrima smatra da Vladu u monetizaciji ne bi mogli spriječiti čak niti neriješeni imovinsko-pravni odnosi, niti nepostojanje uporabne dozvole za dio autocesta i stoga su i pokrenuli prikupljanje potpisa za referendum, kojemu će se u jutarnjim subotnjim satima nakon Zagreba i Splita pridružiti i ostatak Hrvatske.
Cilj je, podsjećaju u inicijativi “Ne damo naše autoceste”, spriječiti predloženo davanje hrvatskih autocesta u koncesiju koje je prometno, ekonomski i društveno štetno te aktivno uključiti građane u odlučivanje o ovoj važnoj društvenoj temi, kao i stvoriti temelj za dugoročnu suradnju organiziranog civilnog društva, sindikata i građana oko pitanja upravljanja zajedničkim dobrim jer: „U proteklih 20 godina izgubili smo mnoge strateške resurse, ne dajmo sada i autoceste. Što će biti sljedeće – vode, obala, otoci, šume?“
Izvor: gong.hr/AŽ
Ključne riječi:
Ne damo naše autoceste, referendum protiv koncesije autocesta
