Prijić-Samaržija: Izazovi za sveučilišta neće nestati, bilo bi dobro da se s njima suočimo
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija otvorila je razgovore o znanosti i visokom obrazovanju koje organiziraju Ideje.hr. Kontekstualizirala je izazove, ali i ulogu sveučilišta u krizama. Kako se sveučilišta danas mijenjaju? S kakvim problemima se suočavaju? Kakve su prakse hrvatskih sveučilišta i što je s malverzacijama? To su samo neka od pitanja koje je postavila
Stalno se govori o nekoj promjeni, transformaciji sveučilišta, a urušava se demografska slika Hrvatske, pada broj studenata, dolazi do sve veće proliferacije institucija i studijskih programa, a sveučilišta su rascjepkana. Raste jaz, rekla je Snježana Prijić Samaržija, između ponude i potražnje, a strah od promjene nadjačava reakciju. No, o izazovima treba razgovarati. Zabrinjavajuća je apatija, osjećaj nemoći i sve rašireniji stav da je aktivan angažman besmislen.
„Izazovi za sveučilišta neće nestati, bilo bi dobro da se s njima suočimo“, rekla je Prijić-Samaržija koja smatra i da bi bilo dobro da možemo kontrolirati što nam se događa.
Živimo neku novu eru determiniranu krizama prošlosti i sadašnjosti, ali tu je i budućnost. Čekaju nas promjene koje ne moraju biti potaknute krizom nego mogu biti dio razvoja. Ljudi su pak u strahu od promjene i žele zadržati trenutno stanje, bez obzira na to što je i to stanje teško.
A da je za to odgovorna i država smatra Tvrtko Smital, predsjednik Sindikata i jedan od diskutanata. Padom bivše socijalističke države i prelaskom u više ili manje divlji kapitalizam, istaknuo je, došlo je je do proliferacije visokih učilišta u privatnom sektoru. Mi smo jedini kojima se to dogodilo u javnom sektoru. To pokazuje da država s jedne strane ne zna, a s druge potpomaže proliferaciju u sustavu. Daje autonomiju sveučilištima, a onda kaže da imamo previše sveučilišnih programa.
Država se ne može izvući od toga, dodala je Prijić Samaržija, već mora biti odgovorna. Sveučilišta, pak, ne djeluju u društvenom vakuumu već reflektiraju društvene procese i modele poslovanja, a institucijska kultura na sveučilištima često nije zrela za uživanje akademskih sloboda i autonomije. Zbog toga se na svakoj razini razvijaju centri moći. To je osnaženo i novim Zakonom.
„Korupcija postoji i to moramo priznati, ali imamo i divne i vrijedne ljude koji rade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“ zaključila je.
Uz Smitala, u razgovoru su sudjelovali i Marija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja te Raul Raunić i Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ključne riječi:
ideje.hr, klub batina, Snježana Prijić Samaržija, sveučilište, znanost i visoko obrazovanje
