Priopćenje za javnost

Senat Zagrebačkog sveučilišta donio je odluku o poništenju nultih kvota na tri smjera Hrvatskih studija. Primjećujemo da ne postoji jasna politika sveučilišta, jer bi tada pristup Hrvatskim studijima bio nedvosmislen, a odluka brza i jasna unaprijed.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

S onu stranu ispravnosti ili neispravnosti odluke Senata Zagrebačkog sveučilišta o poništenju nultih kvota na tri smjera Hrvatskih studija, važno je javnost upozoriti na mnogo veći problem koji se razotkriva iz ove odluke. Senat je donosio tešku odluku, što se vidi i iz rezultata glasovanja. Rasprava i članovi Senata kretali su se na razme?ima različitih kriterija: npr. jesu li važniji studenti, je li važna kvaliteta studija za odluku o kvotama, ima li potrebe za takvim kadrovima, što je misija tih studija, zašto financirati na dva različita mjesta proizvodnju istih kadrova, imaju li nastavnici na Hrvatskim studijima odgovarajuće uvjete i zvanja, trebamo li konkurenciju u okviru istog sveučilišta itd. Na kraju je Senat tijesnom većinom promijenio svoj zaključak od prije četiri mjeseca, i ukinio nulte kvote, bez novog argumenta, osim ako prosvjed studenata nije to bio. Takva odluka i način njenog donošenja upućuje nas na izostanak vizije, strategije i konzistentne visokoobrazovne politike Sveučilišta u Zagrebu, i to ne samo sadašnjeg Senata već i svih dosadašnjih senata u zadnjih deset godina. Da postoji jasna politika sveučilišta, u kojoj se znaju prioriteti, u kojoj nije upitna misija odre?enih studija i institucija, u kojoj se prepoznaju područja u kojima je konkurencija potrebna, a u kojima štetna, u kojoj postoji uskla?enost kapaciteta sveučilišta i društvenih potreba, tada bi pristup Hrvatskim studijima bio nedvosmislen, a odluka brza i jasna unaprijed. U sadašnjim okolnostima ovakve dileme ne mogu se konzistentno riješavati, ako se nema kriterija, ako institucija kao institucija ne zna što hoće i ako se problemi riješavaju od slučaja do slučaja. Me?utim, suvislu politiku naših sveučilišta nije niti moguće izgraditi na sadašnjim zakonskim pretpostavkama, koje pretvaraju Sveučilište u Zagrebu u dezintegrirani konglomerat u mnogo čemu divergentnih interesa. Valja se nadati da će novi zakon stvari popraviti, iako držimo da to neće napraviti na konzistentan, jasan i uspješan način, jer ne raskida dovoljno odlučno s neodrživim rješenjima iz sadašnjeg sustava. Naime, bez istinski integriranog sveučilišta, sa članovima senata koji odgovaraju cjelini sveučilišta, a ne pojedinim njegovim dijelovima, nije moguća niti razvojna politika niti strategija. Stoga se pitamo, kakve će tek teškoće nastupiti s promjenom načina financiranja, kada prema novom Zakonu počne podjela lumpsuma unutar sveučilišta, tj. kada svi novci za potrebe naših fakulteta stignu u cjelini na sveučilište? Kako će se donositi takve osjetljive odluke, u okviru kojih prioriteta i kriterija? Zagreb, 11.06.2003Za Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Odabrano iz tiska: – Vjesnik, 09.06.2003. – Jabuka razdora – paralelni studiji psihologije, povijesti i novinarstva – Jutarnji list, 10.06.2003. – Hrvatskim studijima ostala upisna kvota od 120 mjesta – Vjesnik, 11.06.2003. – Sretne studente treba žaliti


Ključne riječi:

Hrvatski studiji



Back to Top