Ideje.hr – Plaće: Poslodavci se pozivaju na teoriju koju ne poznaju
Zašto su poslodavci pobrkali lončiće oko minimalnih plaća, koliko inflaciju potiču plaće i kako ona utječe na pojedine slojeve društva za Ideje.hr pojašnjavaju znanstvenici s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog instituta, Zagreb
Suprotno tezama poslodavaca, u hrvatskom gospodarstvu postoji prostor za povećanje plaća bez ugrožavanja poslodavaca ili nužnog rasta cijena!
To je jedan od ključnih zaključaka koji se izvodi iz analize Marka Družića i Viktora Viljevca s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom “Plaće: Poslodavci se pozivaju na teoriju koju ne poznaju” koju su objavile Ideje.hr.
Autori izravno kritiziraju Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) zbog, kako navode, “manjka empirijske rigoroznosti”. Smatraju da se argumenti o niskoj produktivnosti koriste kao paravan za zaštitu visokih profita, dok se stvarna pregovaračka moć radnika pokušava oslabiti.
1. Jaz između produktivnosti i plaća
Glavna teza autora je da se poslodavci pozivaju na ekonomsku teoriju prema kojoj plaće moraju pratiti produktivnost, a u Hrvatskoj prema poslodavcima plaće rastu brže od produktivnosti.
No, podaci ih dematiraju i autori u tekstu pokazuju kako je u razdoblju od 2019. do 2024. godine, dobit prije oporezivanja po radniku porasla za 82,4%, dok su plaće porasle za znatno manjih 51,5%.
2. Mit o “opasnom” povećanju minimalca
Poslodavci često koriste i argument da će veći minimalac dovesti do otpuštanja, no autori tvrde da to nije vidljivo u agregatnim podacima što sugerira da je u Hrvatskoj minimalna plaća bila ispod “ravnotežne” razine.
3. Rekordne profitne marže
Analiza pobija i tvrdnju da privatni sektor “ne može” pratiti rast plaća u javnom sektoru.
Da su poslodavci zadržali profitne marže na razini iz 2019. godine, imali bi prostora za dodatno povećanje plaća od 9% do 12%. Također, povrat na kapital u privatnom sektoru iznosi gotovo 15%, što je više od prosjeka europodručja.
4. Utjecaj marži na inflaciju
Iako su vanjski faktori bili glavni pokretači inflacije, analiza pokazuje da su i domaće profitne marže značajno pridonijele rastu cijena. Da su marže ostale samo na razini iz 2019., cijene bi danas bile niže za 1,3% do 1,6%.
Za one koji bolje žele razumijeti inflaciju, koliko na nju utječu plaće u javnom sektoru i kako ona pogađa različite slojeve društva preporučamo vrlo sadržajan podcast s dr. sc. Ivanom Žilićem s Ekonomskog instituta, Zagreb objavljen također na Ideje.hr.
Podcast dostupan ovdje: Ako ne rastu i plaće, kome treba takav rast gospodarstva?“
