Uvođenje eura bez referenduma je nezamislivo

Ne treba srljati s uvođenjem eura dok Hrvatska ne ostvari barem 90 posto prosjeka europskog BDP-a, istaknuo je Predsjednik Matice Vilim Ribić na konferenciji za medije održanoj povodom rasprave „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“ u organizaciji Vlade RH i Hrvatske narodne banke, a za koju Matica hrvatskih sindikata nije dobila poziv.

2. studenoga 2017.

Ne treba srljati s uvođenjem eura dok Hrvatska ne ostvari barem 90 posto prosjeka europskog BDP-a, istaknuo je Predsjednik Matice Vilim Ribić na konferenciji za medije održanoj povodom rasprave „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“ u organizaciji Vlade RH i Hrvatske narodne banke, a za koju Matica hrvatskih sindikata nije dobila poziv.

Iako je cilj te rasprave bio razmjena suprotnih argumenata, na nju je bilo pozvano malo sudionika sličnih mišljenja te je očito kako je bila održana radi čistoga „showa“ u kojem su sudionici sami sebe uvjeravali kako je ulazak u eurozonu naša jedina mogućnost, komentirao je Ribić te naglasio kako je o ovom pitanju nužno provesti referendum te će sindikati sami inicirati njegovo raspisivanje ukoliko to ne učini Vlada. Pojasnio je kako je ugovor s EU po kojem smo obvezni uvesti euro potpisan u bitno drugačijim okolnostima od današnjih te bi sada trebalo preispitati situaciju, odnosno pričekati i vidjeti hoće li euro biti održiva valuta, poput ostalih zemalja EU (Švedske, Mađarske, Poljske, Češke) koje namjerno ne zadovoljavaju kriterije za uvođenje eura i čekaju razvoj političkih događaja u EU po pitanju njene bolje i efikasnije integracije. Preduvjeti za postojanje eura su bankovna, politička i fiskalna unija, a pitanje je hoće li takve unije uopće biti, zaključio je predsjednik Matice.

Dodao je kako je na raspravi o uvođenju eura, izrečeno više neistinitih i neprihvatljivih argumenata, poput visoke euriziranosti štednje hrvatskih građana. Međutim, istina je da samo 30 posto građana štedi, od toga 21 posto štedi u euru, a samo 3 posto ima relevantne svote štednje na koje bi uvođenje eura imalo utjecaja. Iduća izrečena zabluda je da su sve zemlje koje su uvele euro profitirale, međutim nisu profitirale zbog toga, već zbog ulaska u zajedničko tržište bez carina. Također, zabluda je kako će uvođenje eura dovesti do smanjenja kamata jer one ovise o različitim ekonomskim politikama različitih zemalja. U vrijeme krize Španjolska, koja je imala euro, imala je veće kamate od Britanije ili Švedske, jer su investitori znali da će se zemlje koje imaju vlastitu valutu lakše izvući iz krize. Prava istina je da su zemlje eurozone imale niži rast nego zemlje koje nisu imale euro jer su bile u mogućnosti, poput Poljske i Češke, devalvirati svoju valutu i smanjiti cijenu rada prema van, dok su krizom pogođene članice eurozone bile osuđene na internu devalvaciju, odnosno smanjenje plaća. Naši sadašnji i bivši diplomati na čelu zemlje ovo nisu razumjeli te su umjesto vođenja vlastite monetarne i ekonomske politike poslušno provodili upute iz Bruxellesa zbog čega je Hrvatska postala pretposljednja zemlja EU po razvijenosti. Sada premijer žuri i pri uvođenju eura iz čega se postavlja pitanje: kome i gdje se premijer dokazuje; vlastitoj zemlji ili Bruxellesu?

Snimku konferencije za medije pogledajte u nastavku:

 


Ključne riječi:

uvođenje eura

Prednosti članstva