Kroflin: Veleučilišta su se kod nas često osnivala iz političkih razloga
VL, 18.5.2025. – Glavni tajnik Sindikata znanosti odgovarao je na tri pitanja novinarke Božene Matijević za Večernji list. Tekst donosimo u nastavku
Članak je izvorno objavljen na internet stranicama Večernjeg lista, a mi ga prenosimo u cijelosti:
Hrvatska je u vrhu Europske unije po broju imigranata izvan Unije, a na dnu po broju studenata i istraživača, odnosno visokokvalificiranih imigranata koji dolaze u našu zemlju. Iz zemalja izvan EU tijekom 2023. došla su nam samo 452 studenta i istraživača. Zašto stranci izbjegavaju naša sveučilišta? U Hrvatsku dolaze najniže kvalificirani strani radnici. To govori da nam u strukturi gospodarstva nešto “ne štima”. A to što nam dolazi malo stranih studenata govori pak o slabijoj prepoznatljivosti našeg obrazovanja. Ima pozitivnih primjera, no u prosjeku naša sveučilišta i programi koji se na njima izvode očigledno nisu dovoljno atraktivni da bismo privukli strane studente. Problem je što smo visoka učilišta u Hrvatskoj razvijali da bismo demografski spasili neke krajeve naše zemlje i tako rasipali resurse koji su u obrazovanju i znanosti uvijek bili oskudni. Nismo se fokusirali na kvalitetu i promišljali što nam kao društvu treba, nego smo u svakom većem gradu razvijali veleučilište ili sveučilište jer je to politici odgovaralo.
Čemu to bujanje studijskih programa ako znamo da je Hrvatska tijekom posljednjeg desetljeća izgubila skoro 61 tisuću učenika, što posljedično znači i manji broj studenata? To je pitanje za prosvjetnu politiku i ministra Radovana Fuchsa. Imamo kroničan problem veleučilišta jer su se ista kod nas često osnivala iz političkih razloga, a onda i služila za zapošljavanje političkih kadrova. To ne znači da su sva veleučilišta loša, no sasvim je sigurno da neka veleučilišta ne nude adekvatnu kvalitetu obrazovanja, ali se održavaju pritiskom lokalnih čelnika iz vladajućih struktura. Zbog takve situacije naše Ministarstvo i ministar Fuchs neće se s ovim problemom uhvatiti u koštac. Sljedeći su problem mala sveučilišta koja u ovom trenutku imaju problem s popunjavanjem upisnih kvota jer su osnivana neracionalno i neplanski. Problema ima i na većim sveučilištima koja istim programima konkuriraju jedna drugima, a bez racionalne potrebe. Imamo dupliranja studijskih programa, čak i unutar istih sveučilišta. Sve to nije razumno! Mi u Sindikatu svjesni smo ovih problema i kroz granski kolektivni ugovor pokušavamo ponuditi rješenje kojim bismo ljudske resurse na sveučilištima i veleučilištima iskoristili na društveno najproduktivniji način. Iz Ministarstva nemaju sluha za to. Sustavom visokog obrazovanja i znanosti moramo početi upravljati u interesu građana, a ne partikularnih stranačkih interesa HDZ-a ili nekih uskih, ali moćnih skupina unutar naših sveučilišta.
Odlaskom pak naših mladih obrazovanih ljudi iz Hrvatske gubimo cijele buduće obitelji. Brine li to ikoga od odgovornih? U politici se odluke donose tako da se one tiču maksimalno jednog mandata. Nitko ne gleda dugoročno, a te su stvari toliko kompleksne da rješenje ne možete tražiti u četiri godine. Da biste mlade zadržali, morate im osigurati bolje plaće, omogućiti povoljniju nekretninu ili najam, treba imati i razvijene institucije, a mi muku mučimo s vrtićima gdje nedostaje stručnih odgajatelja, povjerenje u pravosuđe je izrazito nisko, zdravstveni sustav neefikasan… Kao društvo imamo toliko problema da ne možemo parirati zemljama samo nekoliko stotina kilometara dalje od nas.
