Okrugli stolovi i rasprave

Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, organizirane od strane Inicijative 67 je previše i Zaklade Friedrich Ebert.

Hrvatska visoka učilišta moraju se znatno više pozabaviti kvalitetom obrazovanja, a ne njegovim formom što je do sada prevladavalo, zajednički je stav sudionika okruglog stola o Bolonjskom procesu koji je održan u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu

U srijedu, 18. travnja u Sindikatu znanosti održana je rasprava pod naslovom: Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju? Temelj za raspravu jest istraživanje koje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak i Luka Šikić u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.

Potreban nam je novi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju jer je aktualni prijedlog izmjena i dopuna višestruko manjkav i kreiran kako bi pogodovao partikularnim interesima nekolicine ljudi na ključnim pozicijama u sustavu, istaknuto je na okruglom stolu o problemima zakonskog uređenja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, održanog 14. lipnja u organizaciji Sindikata znanosti. 

U organizaciji članova hrvatskog izaslanstva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora održana je Nacionalna rasprava o budućnosti Europe, temeljem pet scenarija iz Bijele knjige predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Rasprave o aktualnim temama nastavljene su u četvrtak, 8. prosinca, diskusijom za koju je uvodno izlaganje pod naslovom Demokracije: dobre, loše, zle? održala Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

U sklopu održane prezentacije, ravnatelj IRB-a Tome Antičić je iznio konstatacije o stanju znanosti i visokog obrazovanja te neke prijedloge poboljšanja stvari, a također je adresirao pitanje ima li smisla povećati financiranje znanosti, koja je u Hrvatskoj značajno podfinancirana u odnosu na usporedive zemlje, bez institucionalnog usavršavanja, koje je poslije posebno diskutirano.

U četvrtak, 27. listopada u prostorijama NSZVO, u seriji rasprava o aktualnim temama, razgovaralo se o tome Što se događa s demokracijom. Uvodničari su bili Ana Matan i Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji su 2014. godine uredili zbornik „Demokracija u 21. stoljeću?“

U četvrtoj raspravi o aktualnim temama raspravljalo se o ideološkim, političkim, ekonomskim i socijalnim aspektima rasta udjela financija u ekonomskoj aktivnosti. Diskutirana su pitanja: Kako je pripremljena financijalizacija svakidašnjeg života, kome odgovara, koje su joj konzekvence?

U sklopu ESF projekta „Jačanje socijalnog dijaloga u sektoru znanosti i visokog obrazovanja“ čiji je nositelj Sindikat znanosti, održana je završna konferencija na temu „Upravljačka kultura u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“.