Treće sučeljavanje pred EU izbore: Što će raditi naši predstavnici?
U posljednjem sučeljavanju u Sindikatu svoje su stavove suprostavili HDZ, Možemo!, Pravo i pravda, Radnička fronta i SDP
U posljednjem sučeljavanju u Sindikatu svoje su stavove suprostavili HDZ, Možemo!, Pravo i pravda, Radnička fronta i SDP
Sudionici su iznijeli svoje stavove o mogućoj promjeni konsenzualnog odlučivanja u Europskoj uniji, govorili su i o imigracijskim politikama, problemu iseljavanja, osvrnuli se na postojeći sustav kohezijskih fondova
Ustavni, politički i pravni stručnjaci razgovarali su o vladavini prava u kontekstu ustavnog načela trodiobe vlasti, a dali su odgovor na ključno pitanje – funkcionira li to u RH?
Način odlučivanja u EU, imigracijske politike, rat u Ukrajini i Izraelu u kontekstu geopolitike i ljudskih prava – samo su to neke od tema o kojima su kandidati na predstojećim europskim izborima sučelili svoje stavove
Svoje stavove o iseljavanju, uvozu strane radne snage i utjecaju migracija na tržište rada i društvo sučelili su politički predstavnici iz Domovinskog pokreta, HDZ-a, Mosta, Možemo, koalicije Rijeke pravde i Socijaldemokrata
Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo, SDP i Socijaldemokrati delegirali su svoje predstavnike na sučeljavanje o temama iz prosvjete, visokog obrazovanja i znanosti u organizaciji Sindikata znanosti i Sindikata Preporod
Mogućnosti zloupotrebe, poslušnost, strah i nagrađivanje samo podobnih zaposlenika tek su neki od negativnih efekata novog sustava ocjenjivanja koji u javne službe donosi Zakon o plaćama, rečeno je na okruglom stolu Sindikata znanosti i portala Ideje.hr
U sustavu radi već 20 godina i nije imun na njegove probleme. Rekao nam je što ga je privuklo ovom poslu, ali i zašto je rast plaća koji je djelomično zaobišao profesore, opasan. Problematizirao je i plaću nenastavnog i neznanstvenog osoblja, ljudi bez kojih sustav ne funkcionira
Mladi su potplaćeni, pozicija prekarna, a nastavak karijere neizvjestan. To im stvara nesigurnost te ne mogu riješiti temeljna pitanja. S druge strane, njihova je pozicija po definiciji privremena, ne mogu svi koji doktoriraju nastaviti karijeru u znanosti te selekcija ipak mora postojati.
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija otvorila je razgovore o znanosti i visokom obrazovanju koje organiziraju Ideje.hr. Kontekstualizirala je izazove, ali i ulogu sveučilišta u krizama. Kako se sveučilišta danas mijenjaju? S kakvim problemima se suočavaju? Kakve su prakse hrvatskih sveučilišta i što je s malverzacijama? To su samo neka od pitanja koje je postavila