Istraživanje o utjecaju umjetne inteligencije na rad u visokom obrazovanju i znanosti

Umjetna inteligencija (AI) već je postala sastavni dio svakodnevnog radnog okruženja na hrvatskim sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima. Kako bismo dobili uvid u stvarne učinke ove tehnologije na radne procese, opterećenje zaposlenika i kvalitetu sustava, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja proveo je tijekom druge polovice travnja 2026. godine anketno istraživanje u kojem je sudjelovalo 622 zaposlenika iz svih dijelova sustava – od znanstveno-nastavnog osoblja i asistenata do stručnih i administrativnih službi.

Upitnik i izvještaj sastavila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, dok su u obradi rezultata sudjelovali članovi Laboratorija za analitiku učenja Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Ključni nalazi istraživanja:

• Raširena uporaba, ali i preraspodjela opterećenja: Više od 95 % ispitanika isprobalo je neki AI alat, a oko 60 % koristi ih barem nekoliko puta tjedno (najčešće asistenti i poslijedoktorandi te zaposlenici u STEM području). Iako gotovo dvije trećine (63,7 %) potvrđuje da im AI ubrzava obavljanje pojedinih rutinskih zadataka, za većinu zaposlenika (55,6 %) ukupno radno opterećenje nije se smanjilo jer ušteđeno vrijeme odlazi na provjeru rezultata, kontinuirano usavršavanje (68,8 %) te prilagodbu nastavnih i istraživačkih postupaka.

• Novi izazovi u nastavi i znanosti: Više od 80 % istraživača zabrinuto je zbog mogućnosti netočnih i izmišljenih rezultata koje AI generira, zbog čega ih oko 80 % dodatno provjerava izvore i analize. U nastavi pak 86 % nastavnika prepoznaje povećan rizik od akademske nečestitosti studenata, a više od 68 % zbog toga mijenja načine provjere i vrednovanja znanja.

• Zabrinutost za kritičko mišljenje i sigurnost podataka: Kao najveće rizike ispitanici izdvajaju moguće slabljenje kritičkog mišljenja i samostalnog rada studenata (82,3 %) te ugrožavanje privatnosti i sigurnosti podataka (71,7 %). Više od dvije trećine (67,4 %) smatra da najveći problem nije sama tehnologija, već nejasna pravila njezine uporabe.

• Sustav kasni sa smjernicama i edukacijom: Gotovo polovica ispitanika (49 %) navodi da njihova ustanova nema nikakve formalne smjernice ni preporuke za korištenje AI-ja, pri čemu je taj nedostatak najizraženiji na znanstvenim institutima (čak 81,2 %). Više od polovice (56,1 %) ističe da ustanove ne osiguravaju dovoljno edukacije i podrške, dok više od tri četvrtine (77,8 %) traži jasnije institucionalne politike.

Ključne riječi:

Blaženka Divjak, istraživanje, umjetna inteligencija u obrazovanju