Dostupna finalna verzija uredbe o koeficijentima

KLIKNI OVDJE

Jesu li pregovarači iz područja obrazovanja prezentirali tendenciozne podatke Europskoj uniji?

Predstavnici Sindikata (K. Pisk, V. Ribić, P. Pervan, Z. Šikić) u pregovaračkim skupinama za znanost i za obrazovanje u pregovorima za EU održali su konferenciju za tisak.

ZAGREB – Čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja ustvrdili su na današnjoj konferenciji za novinare da u pregovorima s EU nije bilo predstavljanja lažnih podataka s područja obrazovanja.

– Nije bilo nikave tendencije uljepšavanja hrvatske obrazovne stvarnosti već je, naprotiv, rečeno puno podataka koji su zapravo vrlo nepovoljni, kao što je duljina studiranja i broj ljudi koji nisu završili fakultete, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća sindikata i član hrvatskog pregovarač tima za područje obrazovanja.

Ribić ističe kako je pouzdanost izvora podataka za prezentaciju u Bruxellesu onolika koliko je pouzdana hrvatska statistika.

Sindikalci, naime, statistiku izdvajaju kao jedan od većih hrvatskih problema jer je “nerazrađena, nedefinirana i nepouzdana” i to ne samo vezano za izdvajanja u obrazovanju, već i u izračunu BDP-a, plaća i dr. Stoga upozoravaju da će se i statistika morati uskladiti s europskim standardima.

Komentirajući nedavne izjave člana pregovaračke skupine za obrazovanje i ministra u bivšoj koalicijskoj Vladi Gvozdena Flege o navodno manjim izdvajanjima za obrazovanje i manjem broju nastavnika nego je to predstavljeno na pregovorima u Bruxellesu, sindikalci su ustvrdili da je Flego najvjerojatnije napravio “zamjenu pojmova”.

Čini se, kazao je Ribić, da je Flego previdio razliku između pojma javnog troška s pojmom izdvajanja države, te između pojma ukupnog javnog financiranja s financiranjem centralne države iz državnog proračuna.

Flego je pogriješio i u tvrdnjama o manjem broju nastavnog osoblja jer u podatak o broju nastavnika treba uračunati i asistente i znanstvene novake koji drže nastavu, jer je to po europskim normama, rečeno je na konferenciji.

Iako nije bilo “friziranja” podataka, sindikalci upozoravaju da država premalo izdvaja za obrazovanje. Dok se u EU za znanost i visoko obrazovanje izdvaja 2,03 posto BDP-a, u Hrvatskoj je to 1,31 posto BDP-a.

Tekst je izvorno objavljen na stranici www.jutarnji.hr ,4. travnja 2006.  O održanoj Konferenciji za tisak izvijestio je i dnevni tisak. (5. travnja 2006).

Članci iz dnevnog tiska

Ključne riječi:

Europska unija, izdvajanja za znanost

Prednosti članstva