Foto: NSZVO

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Trosatna rasprava dotakla se mnogih osjetljivih pitanja novog prijedloga kriterija, a jedno od značajnijih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti

12. lipnja 2025.

U organizaciji Sindikata znanosti održan je 12. lipnja okrugli stol na temu Nacionalnih, sveučilišnih znanstvenih i umjetničkih kriterija za izbor na radna mjesta, na kojem su sudjelovali predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Hrvoje Buljan,  dr. sc. Tvrtko Smital s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i predsjednik Sindikata znanosti, te prof. dr. sc. Damir Stanzer s Prehrambeno-biološkog fakulteta. Raspravu je moderirao prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U prvom uvodnom govoru  Buljan je objasnio kako je cilj novog pravilnika bio ujediniti dosadašnje propise, ne uvoditi radikalne promjene, već usmjeriti sustav prema međunarodnim standardima.

Uvjeti za docente i izvanredne profesore trebali bi ostati gotovo nepromijenjeni, dok bi uvjeti za redovite profesore i redovite profesore u trajnom izboru trebali uključivati i vodstvo projekata, mentoriranje doktoranda i minimalni broj citata, no da je ostavljena mogućnost da se jedan tih uvjeta zamjeni sa zamjenskima.

Naglasio je kako će prijelazno razdoblje, u kojem kandidati mogu birati između starih i novih kriterija, trajati tri godine.

U svojem uvodnom izlaganju Tvrtko Smital kazao je kako svi želimo od hrvatske znanosti i sveučilišnog sustava da ima veću kvalitetu, no i da imamo nedostatak pokazatelja koji bi mogli ilustrirati gdje smo mi, i s kojim opravdanjem mislimo da trebamo biti bolji u odnosu na postojeću razinu ulaganja u sustav.

Istaknuo je i kako je novost koncept garantiranog napredovanja – za one koji zadovoljavaju kriterije više neće biti potrebno čekati nečije umirovljenje – što je velika promjena i potencijalno pozitivni materijalni benefit za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, no to povlači pitanje je li to nešto što je poželjno, i je li to strateška odrednica države.

U trećem uvodnom izlaganju Damir Stanzer grupirao je probleme s novim prijedlogom u tri skupine – pravno-proceduralnu kategoriju, strateško-ideološko-političku kategoriju i taktičku razinu, razinu detalja.

Istaknuo je da u prvoj kategoriji postoji problem retroaktivnosti – što će se brisati neki do sada važeći kriteriji – te da smatra kako je tri godine prekratak rok za adaptaciju.

Oko ideološke kategorije, naglasio je kako je u prijedlogu prisutna ideologija akademskog neoliberalizma, u kojoj je 37 stranica posvećeno znanosti, a tek 4 stranice nastavnoj komponenti sveučilišta.

Što se tiče samih detalja, kazao je kako u prijedlogu postoji jako veliki broj problema koji se “ne daju točkasto rješavati”. Po njemu je neophodno vraćanje na početne postavke, prvo pobrojati šta se sve treba vrednovati, šta sve ljudi rade na institucijama i onda to svrstati u grupacije aktivnosti, a tek onda vidjeti što je cilj, što se treba i kako vrednovati.

Moderator Dragan Bagić je potom otvorio raspravu u kojoj su sudjelovali profesori i znanstvenici u dvorani te oni koji su raspravu pratili putem interneta.

 


Ključne riječi:

Damir Stanzer, Dragan Bagić, Hrvoje Buljan, nacionalni kriteriji, okrugli stol, Tvrtko Smital

Vezane vijesti

Prednosti članstva