Kroflin: Sporazumom je Vlada priznala probleme, ozbiljan posao tek nas čeka

U svom tiskanom izdanju od utorka, Jutarnji list je objavio intervju s glavnim tajnikom Sindikata znanosti, Matijom Kroflinom. Intervju je dostupan i na internet stranicama Jutarnjeg lista, a mi ga ovdje prenosimo u cijelosti:

MATIJA KROFLIN

‘Dobro je da nije došlo do štrajka, prvenstveno zbog učenika koji polažu maturu‘

Mi smo svakako željeli više i jasno je da nismo riješili ključne probleme koji tište ljude, priznaje glavni tajnik Sindikata znanosti

Piše: Mirela Lilek

Nakon potpisivanja sporazuma s tri sindikata obrazovanja i znanosti, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs šalje poruku da se cijela situacija sa svađama i štrajkovima mogla izbjeći “da je s druge strane bilo više razumijevanja toga što je moguće napraviti, a što nije”. Kaže ipak da je sretan što je prekinuta mučna situacija višestrukih mirenja sa sindikatima, pa se matura polaže u miru. No što da je bilo drukčije? Dakle, da se dogodio štrajk u vrijeme mature. Koji je zapravo ključni problem odnosa triju sindikata s Vladom te kako komentira poruku predsjednice Sindikata učitelja Sanje Šprem da sindikati sporazumom nisu dobili ništa, pitali smo glavnog tajnika Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matiju Kroflina. Smatra li on uistinu da je sporazumom napravljen iskorak?

– Sporazumom je Vlada priznala da postoje problemi oko koeficijenata u obrazovanju i znanosti, oko ocjenjivanja, modularne nastave, sistematizacija na visokim učilištima i neplaćanja rada učiteljima i nastavnicima vezano za državnu maturu. To u ovom trenutku smatramo postignućem, iako sadržajni zahtjevi nisu ostvareni. Naime, Vlada je godinu i pol odbijala priznati da postoje problemi po tim pitanjima, posebice kada su u pitanju koeficijenti. Štoviše, uporno su tvrdili da problemi ne postoje i uopće nisu htjeli otvoriti dijalog o tim pitanjima, stoga smo morali uložiti ogromne napore da ih uvjerimo da problemi postoje i da moramo početi voditi socijalni dijalog da nađemo neka rješenja – kaže Kroflin.

Mislite da ste to uspjeli ovim sporazumom?

– Da, ali nas ozbiljan posao tek čeka. Ovim sporazumom ništa nije završilo. Koeficijenti nisu korigirani, a to je za naš sindikat bio ključni problem. Uz koeficijente su to ocjenjivanje, sistematizacije, modularna nastava. To su problemi koji će za ova tri sindikata koja su homogeno djelovala posljednjih mjeseci trajno biti u fokusu. Ako na temelju sporazuma te probleme ne budemo riješili dijalogom, svi oblici sindikalnog djelovanja i dalje nam stoje na raspolaganju.

Matija Kroflin | Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

No priznajete da je došlo do značajne razlike između onoga što ste tražili i onoga što ste dobili?

– Naravno, mi smo svakako željeli više i jasno je da nismo u ovom trenutku riješili ključne probleme koji tište ljude u obrazovanju i znanosti. Sporazum predstavlja maksimum koji su sindikati u ovom trenutku mogli izboriti. Sporazum ne znači da smo mi naše zahtjeve snizili ili od njih odustali. Dapače, sporazum nam samo daje dodatni vjetar u leđa da na rješavanju naših problema inzistiramo kod našeg resornog Ministarstva i Vlade. Znali smo da smo zagrizli puno i da će ova pitanja biti teško riješiti. Bili smo i bit ćemo strpljivi i uporni. Nećemo odustati i pokolebati se.

Iz kojih razloga niste mogli dobiti više?

– Protiv sebe nismo imali samo našeg poslodavca nego i kolegicu Šprem. Žalosno je to reći, ali mi u svim našim nastojanjima da se izborimo za pravedniju društvenu poziciju svih u obrazovanju i znanosti, što uključuje i članove Sindikata hrvatskih učitelja koje zastupa Sanja Šprem, protiv sebe nismo imali samo našeg poslodavca, Vladu, nego i nju. Ona se gorljivije borila protiv interesa svojih članova od same Vlade. Vlada se nije usuđivala naše štrajkove obeshrabrivati tezom da su nezakoniti, no gospođa Šprem je to otvoreno radila. Iako su naši štrajkovi bili zakoniti i ona je to jako dobro znala, manipulirala je svojim članstvom i plašila ih da se ne bi priključili našim aktivnostima. Nije to u potpunosti uspjela, ali djelomično ipak jest i to je loše za sve nas, a ponajprije za Sindikat hrvatskih učitelja, čija se reputacija zbog gospođe Šprem srozala.

Na temelju čega to tvrdite?

– Od jednog od najozbiljnijih sindikata u zemlji, sada ih javnost percipira kao žuti sindikat koji radi u interesu poslodavca, o čemu govore i njezine posljednje izjave o sporazumu. Vlada može trljati ruke. Dok joj je gospođe Šprem, ne mora se posebno truditi nadmudrivati sa sindikatima.

Od Sanje Šprem dobili ste kritiku po kojoj, zapravo, sporazumom niste dobili ništa.

– Jadno i tragično. Ispada da gospođa Šprem likuje nad činjenicom da su njeni članovi društveno degradirani te da se raduje da oni koju su tu poziciju željeli popraviti to u ovom trenutku još nisu uspjeli. No ništa me više ne čudi od gospođe Šprem. Nedavno smo svjedočili vrhuncu njezina sindikalizma: da bi opravdala svoje protivljenje unapređenju interesa svojih članova, u jednom se intervjuu toliko uživjela u ulogu druge strane, poslodavca, da je svoje članove javno imala potrebu uvjeravati da im je dobro i da su njihovi koeficijenti pravedno pozicionirani. Meni se čini da članovi SHU-a od svojeg sindikata ipak zavređuju očekivati da se bori za njihovu bolju društvenu poziciju. Ministarstvo i vlast dovoljno ih uvjeravaju da je njima jako dobro!

Koji je zapravo ključni problem u vašem odnosu s Vladom, odnosno Ministarstvom?

– To je negiranje postojanja problema. To negiranje proizlazilo je iz političkog konteksta cjelokupne reforme koeficijenata i ocjenjivanja u kojem su obrazovanja i znanosti društveno degradirani. Tu reformu Vlada je iskoristila u političke svrhe, pred parlamentarne izbore, i bilo je teško očekivati da će prema našim zahtjevima biti popustljiva netom nakon implementacije iste, bez obzira na sve naše argumente. Problem za Vladu bila je i činjenica da bi ustupci nama doveli do lančane reakcije i vjerojatnih zahtjeva svih drugih sindikata. No kontekst je sada nešto drugačiji. Izborni ciklusi su završili i vjerujemo da će sada argumenti dobiti na cijeni te da se otvara prostor za racionalno sagledavanje stvari.

Da je situacija ispala obrnuto i da se ušlo u štrajk u vrijeme polaganja ispita državne mature, koliko bi takva akcija bila rizična po sindikate?

Vrlo rizična i za sindikate i za resorno ministarstvo. Sindikati nisu taj štrajk željeli. Godinu i pol smo upozoravali na probleme, no ignoriranje Vlade tjeralo nas je da stalno idemo korak dalje. Štrajk u vrijeme državne mature bio je posljednji korak i samo pokazatelj koliko smo oko naših zahtjeva bili ozbiljni. Dobro je da do njega nije došlo, ponajprije zbog učenika koji polažu državnu maturu.

Je li uopće moguća buduća suradnja sa Sindikatom hrvatskih učitelja?

S učiteljima i Sindikatom hrvatskih učitelja suradnja je svakako moguća i za sve nas poželjna. No, preduvjet je da dođe do bitne promjene pozicioniranja tog sindikata.

Tiskanu verziju intervjua pogledajte OVDJE.

Ključne riječi:

intervju, jutarnji list, koeficijenti, Matija Kroflin, sporazum, Vlada RH