Ignoriranjem pregovora Vlada šalje poruku javnim službenicima da su nebitni

Predstavnici triju obrazovnih sindikata: Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja upozorili su da Vlada više od mjesec i pol dana nije sazvala nastavak pregovora o osnovici plaće za 2026. godinu i naknadi za topli obrok.

Matija Kroflin, glavni tajnik NSZVO, oštro je kritizirao odnos Vlade prema sindikatima i zaposlenima u javnim službama. Poručio je da je Vlada svojim postupcima poslala poruku kako su zaposlenici i njihovi sindikalni predstavnici nebitni te da s njima ne želi voditi stvarni dijalog, što je nazvao „čestitkom pod borom“ za oko 250.000 zaposlenih u javnom sektoru.

Prema Kroflinu, Vlada je instrumentalizirala reformu plaća za kratkoročne političke interese; povećavala je plaće onda kada joj je to politički odgovaralo, i to mimo sindikata, kroz privremene dodatke i promjene koeficijenata, kako bi pridobila naklonost zaposlenika uoči izbora. “Tada su joj zaposlenici javnih službi trebali za još jedan mandat, sada joj više ne trebaju.”, kazao je.

Podsjetimo, na zadnjem pregovaračkom sastanku prije 45 dana, Vlada je izašla s ponudom od 0,42 posto povećanja osnovice na godišnjoj razini, dok će plaće u privredi rasti za 5 do 6 posto. Također, ponudila je 30 eura mjesečne naknade za topli obrok, dok drugdje u javnom sektoru zaposlenici primaju i do 100 eura naknade. Nakon što su sindikati to odbili i izašli sa protuprijedlogom, pregovori su stali. U međuvremenu je državni proračun donesen, pa Kroflin procjenjuje da će Vlada materijalna prava zaposlenika urediti jednostranim odlukama, bez pregovora.

Kroflin tvrdi kako to je dokaz da stvarno socijalno partnerstvo u praksi ne postoji, već je zamijenjeno odnosom koji je nazvao „socijalnim sluganstvom“. Naglasio je da europske norme i prakse potiču kolektivno pregovaranje, čak i u privatnom sektoru, dok se ono u Hrvatskoj zanemaruje. Posebno je upozorio na činjenicu da trenutno ne postoji nijedan važeći granski kolektivni ugovor u cijeloj vertikali obrazovanja, a ni šire, u socijalnoj skrbi i zdravstvu, i da je takvo stanje prisutno već gotovo tri godine.

Velik dio odgovornosti za takvo stanje Kroflin je pripisao podjelama unutar obrazovnih sindikata, koje je Vlada putem ministra Marina Piletića aktivno poticala i koristila kako bi oslabila sindikalnu poziciju. Naveo je niz propusta i nezakonitosti u donošenju reforme plaća i popratnih uredbi, pa i neustavnosti samog Zakona o plaćama, za što Kroflin krivi upravo ministra rada: “gdje ministar Piletić kroči, tu nezakonitost i problemi rastu”, poentirao je.

Foto: Josip Mikacic/PIXSELL

Sanju Šprem, čelnicu Sindikata hrvatskih učitelja i predsjednicu Matice sindikata, označio je kao „najslabiju kariku“, tvrdeći da je posljednje gotovo dvije godine bila prepreka zajedničkom sindikalnom djelovanju, da je obmanjivala vlastite članove i opstruirala aktivnosti triju sindikata koji su nastojali unaprijediti položaj zaposlenih u obrazovanju. Zbog svega toga Sindikat hrvatskih učitelja je pretrpio organizacijsku i reputacijsku štetu, a prema informacijama koje dolaze iz krugova bliskih gospođi Šprem, izgubio je u tom periodu više od pet tisuća članova.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Zrinko Turalija, naveo je da u pregovorima formalno sudjeluje 11 reprezentativnih sindikata, ali da su aktivna samo tri. Upozorio je i da Vlada ne poštuje sporazum potpisan nakon štrajka u lipnju, jer se dogovoreno povjerenstvo za poboljšanje materijalnih prava do danas nije sastajalo.

Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, Predrag Marković, ocijenio je da je stanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja najlošije u posljednjih nekoliko desetljeća, upozorivši da kolektivno pregovaranje faktički ne funkcionira te da su sindikati pasivizirani i međusobno razjedinjeni.

Ključne riječi:

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, pregovori o osnovici, školski sindikat preporod, topli obrok, zrinko turalija