Još jedan krug pregovora Vlade i sindikata javnih službi završio je bez dogovora, a ponuđeni rast osnovice kako ga je Vlada zamislila u sljedeće dvije godine za sindikalnu je stranu potpuno neprihvatljiv. Gostujući u emisiji HRT-a „U mreži Prvog”, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin istaknuo je da su sindikati napravili korak prema kompromisu i korigirali zahtjeve na 7,7 posto povećanja osnovice te 50 eura naknade za prehranu. Kroflin je naglasio kako je riječ o nultom cilju ispod kojeg sindikati ne mogu ići žele li zaustaviti realni pad plaća uzrokovan inflacijom i spriječiti njihovo daljnje zaostajanje za ostatkom gospodarstva.

Emisiju možete poslušati u izvještaju na web stranici HRT-a, čiji tekst prenosimo u cijelosti u nastavku:

Sindikati traže veći rast plaća, Vlada ističe proračunska ograničenja

06.11.2026.

Autor: M.Z./U mreži Prvog/HRT

Ni drugi krug pregovora između Vlade i sindikata državnih i javnih službi nije donio dogovor o povećanju osnovice plaća i drugim materijalnim pravima. Iako su obje strane korigirale svoje početne zahtjeve i ponude, njihova su stajališta i dalje udaljena, a pregovori se nastavljaju idući tjedan.

Sindikati su prvotno tražili povećanje osnovice od 9 posto i naknadu za prehranu od 65 eura, dok je Vlada ponudila rast od 1,5 posto i 20 eura za topli obrok.

U drugom krugu sindikati su svoje zahtjeve smanjili na 7,7 posto i 50 eura za prehranu, a Vlada je ponudila povećanje osnovice od ukupno 3 posto u 2027. i dodatnih 3 posto u 2028. godini, uz naknadu za prehranu od 30 eura u prvoj te 50 eura u drugoj godini.

O izgledima za postizanje dogovora i mogućnosti sindikalnih akcija u emisiji “U mreži Prvog” govorili su Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, i Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Kroflin: Vladina ponuda nije temelj za daljnje pregovore

Kroflin je ocijenio da Vladina ponuda nije prihvatljiva, osobito ako se pregovori odnose na dvogodišnje razdoblje, kako je predložio ministar Tomislav Ćorić. Istaknuo je da sindikati nisu protiv takvog dogovora, ali da ponuđeno povećanje ne odgovara gospodarskim okolnostima i očekivanom kretanju inflacije.

– Ako govorimo o dvije godine, onda ova ponuda sasvim sigurno nije bila nešto o čemu se može dalje razgovarati, rekao je Kroflin.

Naglasio je da su sindikati korigirali svoje zahtjeve kako bi se približili dogovoru, ali i upozorio da je osnovica plaća ove godine realno padala zbog inflacije, dok su plaće u javnim i državnim službama rasle dvostruko sporije nego u ostatku gospodarstva.

– Sindikalnoj strani zaista je u interesu da se dogovorimo i da se dogovorimo što prije. Nama se čini da je ovo neki minimum na koji bi sindikalna strana mogla pristajati, poručio je.

Kroflin očekuje da će Vlada na idućem sastanku izaći s povoljnijom ponudom, osobito ako bude inzistirala na dvogodišnjem dogovoru.

– Vidjet ćemo hoće li na idućem sastanku ponuditi povećanje samo za 2027. ili će ponovno predložiti dogovor za dvije godine. U tom slučaju ponuda mora biti znatno bolja od dosadašnje, zaključio je Kroflin.

Poručio je da sindikati nemaju prostora za daljnje smanjivanje zahtjeva jer se predloženih 7,7 posto povećanja osnovice temelji na konkretnim gospodarskim pokazateljima. Objasnio je da je cilj očuvati realnu vrijednost plaća, pratiti njihov rast u ostatku gospodarstva i postupno vratiti odnos plaća uspostavljen reformom koeficijenata 2024. godine.

– Time samo čuvamo realnu vrijednost naše osnovice i to je neki nulti cilj od kojeg nema šanse da možemo odustati, istaknuo je Kroflin.

Dodao je da sindikati inzistiraju i na ugovaranju naknade za prehranu kao prava svih zaposlenih u javnim službama.

Zirdum: Još postoji prostor za približavanje stajališta

Zirdum je odbacila tvrdnje da plaće u javnim službama zaostaju za onima u privatnom sektoru. Podsjetila je da su 2024. godine snažno rasle, između 25 i 30 posto, što privatni poslodavci nisu mogli pratiti. Ocijenila je da su upravo ta povećanja pridonijela kasnijem pritisku na rast plaća u privatnom sektoru.

– Ne možemo se sada pozivati na to da su više rasle plaće u privatnom sektoru pa ćemo mi to nadoknađivati, rekla je Zirdum.

Govoreći o Vladinoj ponudi, naglasila je da dvogodišnji dogovor ne bi značio trajno utvrđivanje osnovice, nego bi se ona mogla ponovno razmatrati ovisno o inflaciji i drugim gospodarskim pokazateljima.

– To nije zacementirano pravo o kojem se dalje neće razgovarati. Pregovori su nešto na što je Vlada obvezna i na što Vlada uvijek odgovara, istaknula je.

Zirdum smatra da razlike između Vladine ponude i sindikalnih zahtjeva nisu nepremostive te da određeni prostor za povećanje ponude još postoji.

Pritom je podsjetila da je izrada državnog proračuna za sljedeću godinu još u tijeku.

– Prostora još nešto ima. Proračun će ići prema Saboru, odnosno bit će na Vladi do 15. studenoga. Proračun se slaže doslovno do zadnje minute, preslaguje se i traži svaki cent, kazala je.

Posebno je istaknula važnost ugovaranja naknade za prehranu, koja bi time postala novo materijalno pravo zaposlenih u javnim službama. Izrazila je nadu da će obje strane pokazati spremnost na kompromis i postići dogovor.

– Žele razgovarati sindikati, želi razgovarati Vlada. Mislim da bi definitivno obje strane trebale napraviti jedan iskorak da se taj kolektivni ugovor potpiše, zaključila je Zirdum.

“Vlada mora osigurati zaštitu plaća od inflacije”

Kroflin je podržao inicijativu poslodavaca za povećanje osobnog odbitka, ocijenivši da bi se time dodatno povećale neto plaće zaposlenih. Osvrnuo se i na usporedbe plaća u javnom i privatnom sektoru, istaknuvši da pritom treba uzeti u obzir različitu obrazovnu strukturu zaposlenih, ali i veće neoporezive isplate u privatnom sektoru.

Govoreći o nastavku pregovora, naglasio je da očekuje povoljniju Vladinu ponudu koja bi zaštitila realnu vrijednost osnovice i postupno vratila odnos plaća između javnih službi i privatnog sektora iz 2024. godine.

– Makroekonomski kontekst i okolnosti su povoljne. Pa onda u takvim okolnostima valjda i zaposlenici za koje je Vlada odgovorna imaju pravo očekivati da će biti zaštićeni od inflacije i da će njihov standard barem malo porasti, poručio je Kroflin.

Zaključno je poručio da je dvogodišnji dogovor prihvatljiv samo ako osigurava očuvanje realne vrijednosti osnovice, praćenje rasta plaća u gospodarstvu i postupno vraćanje odnosa plaća iz 2024. godine.

– Ako ta dvogodišnja ponuda ne zadovoljava ta tri kriterija, onda ne možemo o tome razgovarati, zaključio je.

“Plaće moraju rasti u skladu s proračunskim mogućnostima”

Zirdum je naglasila da Vlada mora voditi računa o zaposlenima u javnim i državnim službama te da prema objema skupinama sindikata nastupa s jednakom ponudom.

Istaknula je važnost povećanja bruto plaća zbog budućih mirovina, ali i uvođenja naknade za prehranu, od koje bi najveću korist imali zaposlenici s najnižim primanjima.

– Iako smo primarno za rast osnovice jer time zapravo osiguravamo budućnost u smislu mirovine, ipak se prepoznala važnost ovog neoporezivog primanja koje će svakako najviše doprinijeti onima s najmanjim plaćama, rekla je Zirdum.

Upozorila je da rast plaća mora biti usklađen s mogućnostima državnog proračuna kako se ne bi ugrozili pozitivni gospodarski trendovi i stvorili uvjeti za eventualno smanjenje plaća i materijalnih prava u budućnosti.

– Logičniji put mi se čini da idemo s rastom osnovice, rastom plaća, uvodimo novo pravo, uvodimo ga postupno i vidimo gdje će nas to dovesti, zaključila je.

Dodala je da mogućnost nastavka pregovora ostaje otvorena ako se gospodarske okolnosti pogoršaju ili inflacija bude viša od očekivane.

Ključne riječi:

Anita Zirdum, javne službe, pregovori o osnovici, topli obrok, U mreži Prvog