[Rasprave] Čemu služi ovo?

[mpetric at unizd.hr]

Dragi Vilime,

da odgovorim najprije na pitanje zašto sam kao sindikalni povjerenik
pristao ne upisivati prekovremeni rad.

Dva su tome razloga, jedan je načelne a drugi praktične naravi.

Načelni razlog je što ja ne smatram da je moj rad u znanosti, pa i nastavi
(povezan s oblicima koji nisu "kontaktna nastava") "prekovremen".

Polazim od toga (očito zastarjelih humboldtovskih postavki) da je rad u
znanosti i visokom školstvu (sveučilištu) vokacija a ne "kuluk" i da je u
mnogočemu "nemjerljiv".

(Pogotovo u dijelu odgovornosti prema "javnosti" koju koncepcija kojom se
rukovodim podrazumijeva. Inače bih u "prekovremeni rad" trebao pisati
istupe na javnim tribinama, medijima i slično: ne znam samo bih li u tom
slučaju računao i prijevoz autobusom kao "prijevoz do radnog mjesta").

Znanost? Je li moj posao u znanosti to što sam se probudio u 4.20 ujutro
neki dan i čitao prikaz kvalitativnih intervjua s mladim muslimankama
milenijalne generacije koje nose pokrivala za glavu u Engleskoj iako su im
roditelji sekularni, ili bih to trebao računati kao svoju "rekreaciju" i
zadovoljavanje privatne radoznalosti?

Ili je to ipak možda povezano s kolegijem (britanski) "Kulturni studiji",
koji predajem, pa bi to trebalo biti "priprema za nastavu"?

Dakle, moj je stav da je evidentiranje (pa i normiranje) "rada u znanosti"
besmisleno, pa stoga te sate i ne pišem kao prekovremene.

Ne pipetiram, ne gledam kroz mikroskop, nisam vezan uz reagense i sjedenje
u laboratoriju, da bih te sate pipetiranja pisao kao više od 8 sati rada
(a i da pipetiram u znanstvene svrhe ne bih ih pisao kao takve, nego se
radovao znanosti).

Dakle, razumnim pristupom smatram ono što postoji u austrijskom
kolektivnom ugovoru: normiranje broja "semestralnih sati" ("kontaktne
nastave") u kojoj se kaže da je predavač preopterećen ako je u dva
semestra nastave izvodio više od 16 sati tjedno, a za znanstveno-nastavna
zvanja je predviđeno 8 sati nastave tjedno u vremenima u kojima ima
nastave (u ostatku godinu, općenito izvan tih sati mogu čitati o
pokrivalima za glavu ili pipetirati, ili pisati znanstvene članke i
istraživati, ili pripremati nastavu).

Svakih toliko i toliko godina idu u reizbor i tu se vidi koliko su se
uspješno ili neuspješno bavili znanošću i stekli uvjete za napredovanje
ili uopće opstanak na radnom mjestu.

To je zaostatak humboldtovskog svijeta u reformiranom austrijskom, danas
neoliberaliziranom sveučilištu.

No, da se vratim na našu situaciju i svoja polazišta: polazim od toga da
to što se radi u znanosti, ako se dobro radi, ne može ionako stati u 8
sati dnevno 5 dana u tjednu. To uzimam kao neki "lip-service" na koji
pristajem i na koje drugi koji su mi po tom pogledu bliski pristaju: eto
radno vrijeme je određeno na 40 sati za ljude koji se ne bave znanošću i
nastavom,pa eto i mi orijentacijski se tu trebamo uklopiti.

Fizički mjerljivi dio rada (broj sati u razredu) uzimam kao drugu
orijentaciju. (A i uprava, bar moja, zna da ako ima netko puno sati ne
može se baviti drugim aspektom svoje djelatnosti, pa ga nastoje ne
opteretiti više od razumnog i za pojedino zvanje predviđenog).

Drugi, praktični razlog zbog kojega ne tražim prekovremene sate jest što
moje članstvo (na bivšem Filofskom fakultetu, koji je prerastao u malo,
departmansko, integrirano sveučilište), razmišlja na sličan način.

I NE ŽELI da im, zbog prekovremenih sati "u znanosti" uprava uvede obavezu
sjedenja u uredu svaki dan po 8 sati, uz eventualno istjerivanje nakon
toga, da ne bi morali plaćati "prekovremene".

(Ako mislite da je pretjerivanje, mogu navesti primjere s instituta u
čijim se prostorijama ne smije sjediti nakon 16h. Isto već ima
administrativno osoblje na nekim sveučilištima koje može malo kasniti na
posao i to nadoknaditi ostajanjem malo kasnije na poslu, ali im se
ostajanje "puno kasnije" na poslu, odnosno više od onoga koliko su ujutro
kasnili ne računa u dvadeset ili trideset minuta, ili više, "prekovremenog
rada").

Dakle, na načelnoj razini ne tražim prekovremene jer ne mislim da radim
"prekovremeno", a na praktičnoj razini stoga što posljedice traženja
"prekovremenog rada u znanosti" nisu nešto što moje članstvo želi.

Srdačni pozdravi svima, Mirko



> Dragi Mirko, potpuno se slažem s tobom. To je bezumno jer nema učinka.
> Drugo bi bilo da se radi evidencija radi plaćanja prekovremenog rada ili
> radi ujednačavanja opterećenja među zaposlenicima ili radi druge vrste
> kompenzacije za veći radu u odnosu na manji ili pak radi disponiranja
> radnim vremenom od strane nadređenih. Ali da se unaprijed kaže da ne
> smiješ pisati više od 8 sati, onda je to bezumno. Mislim da se evidencija
> na dnevnoj bazi treba raditi samo za neposrednu nastavu. Znanost je već
> evidentirana ako se svaki znanstveni rad mora artikulirati u obliku
> projekta, onda projekt ima unaprijed propisanih broj odrađenih sati i to
> se može razdijeliti na dane i svakom danu pridati isti kvantum rada u
> znanosti. Ostaje neriješen rad u onoj neizravnoj nastavi koja čini 40%
> rada u nastavi (pisanje udžbenika, recenzija programa, izrada satnica i
> slično), ali ako se to ne odluči evidentirati onda se treba smatrati da
> ako imaš dovoljnu satnicu u znanosti na projektu, onda ti se svaki radi
> iznad propisanih kontakt sati mora smatrati prekovremenim radom. A ako se
> 40% radnog vremena u znanosti koji pripada neizravnom radu ipak evidentira
> onda se to treba raditi na tjednoj ili mjesečnoj razini. Ako se takvom
> evidencijom ustanovi prekovremeni rad, on se mora pisati, priznati i
> platiti.
> Zašto si ti kao sindikalni povjerenik pristao na to da ne upisuješ
> prekovremeni rad?
> Puno pozdrava
> Vilim
>
> -----Original Message-----
> From: Rasprave <rasprave-bounces at nsz.hr> On Behalf Of mpetric at unizd.hr
> Sent: Sunday, October 7, 2018 10:45 AM
> To: rasprave at nsz.hr <rasprave at sindikat.nsz.hr>
> Subject: [Rasprave] Čemu služi ovo?
>
> Dragi svi, drage sve,
>
> nastavno na jučerašnji komentar vijesti da u Švedskoj prelaze na
> šestosatno radno vrijeme..
>
> U privitku dostavljam svoju Evidenciju radnog vremena za mjesec rujan.
>
> Na sveučilištu na kojem radim uvedena je da bi se zadovoljio zahtjev
> državne revizije, koja je prije par godina ustvrdila da nedostaje oblik
> evidentiranja radnog vremena za znanstveno-nastavno i nastvno osoblje.
>
> Administracija svako jutro provlači karticu kroz stroj, ovi gore spomenuti
> vode evidenciju.
>
> Dakle, uvođenje evidencije nije čak bilo intencija sveučilišne uprave,
> nego se dogodilo na "inicijativu" državne revizije.
>
> Upravo sam izgubio cca školski sat vremena (u navodno "neradnu" nedjelju
> ujutro, pokušavajući rekonstruirati gdje sam sve bio u devetom mjesecu i
> što sam radio).
>
> Prvi tjedan proveo sam na službenom putu (konferencija, s intenzivnim
> programom), ali ujedno ispravljao pismene i završne ispite. Isto vrijedi i
> za razdoblje od 10. do 21. rujna, kad sam bio na radionici znanstvenog
> projekta i ispravljao svaki dan i završne ispite.
>
> To sam nekako notirao u fusnosti (da ne ispadne, ako državna revizija ikad
> odluči provjeravati, da sam imao otvorene putne naloge a ujedno i "rad u
> nastavi", u koji se ubrajaju i ispiti, završni, terenska nastava itd.)
>
> No, poanta je u tome da NE SMIJEMO pisati koliko smo stvarno radili, nego
> samo onoliko koliko ide do 8 sati rada u radnim danima.
>
> Neradni dani i vrijeme više od 8 sati ne smije se evidentirati.
>
> U "bilancu" kakvu sam priložio, naravno ne idu ni sati dopisivanja na
> Malom vijeću o aktualnoj tematici, održavanje mailing liste sindikata na
> mojoj ustanovi, odgovaranje na pojedine upite članova, pisanje pisma
> dobrodošlice novima (to bi išlo valjda u onaj sićušni isječak "sindikalnog
> rada").
>
> Ne ide ni administriranje CEEPUS projekata, koje također vodim na odjelu
> na kojem sam zaposlen (kad kažem vodim znači da gubim sate prčkajući po
> neoptimiranom sučelju CEEPUS-ova mrežnog sustava i dopisujem se sa
> studenti/ca/ma koji/e nisu ispunili mobility report i slično).
>
> Sad se ja pitam ZAŠTO JA ISPUNJAVAM APSURDNU EVIDENCIJU koja uopće ne
> odražava stanje mog rada u prošlom mjesecu i za koji ne tražim nikakve
> "prekovremene", osim što mi je ovo ispunjavanje evidencije "prekovremeno"
> odnosno bespotrebno zlostavljanje mene i drugih zaposlenih u sustavu.
>
> Pravilnik koji je prethodno bio na snazi a na koji sam se pozivao kad sam
> se s prethodnom upravom sveučilišta na kojem radim prepirao na senatu o
> tome treba li zaposlenik/ca sjediti na radnom mjestu (u uredu) najmanje 3
> dana tjedno, bio je predviđao da se evidentiraju samo normirani oblici
> rada, a to je značilo tada predavanja.
>
> (Ovo je tada vrijedilo i za osnovne i srednje škole, ali se čujem u
> međuvremenu promijenilo, pa bi sada nastavnici trebali sjediti u
> neuvjetnim zbornicama dok ne istekne "8 sati" rada.)
>
> Čini mi se da su namjere polako uvoditi ovakvo evidentiranje rada i na
> visokoškolsku razinu.
>
> Moj je stav da se rad u visokoškolskim ustanovama i dalje treba mjeriti
> samo onim što u Austriji i Njemačkoj zovu "semestralni sati" (dakle satima
> predavanja i seminara, odnosno recimo suvremenije "kontaktne nastave").
>
> Ako drugo nemaš, ne možeš ni napredovati, a ako si mlađi znanstvenik ni
> doći do stalnog radnog mjesta.
>
> Pitam se čemu gubitak najmanje sat vremena svakog mjeseca (bilo da se radi
> "kampanjski" kao što ja to radim, ili svakodnevno na to gubi par minuta)
> na ispunjavanje evidencije koja je FALSIFIKAT stvarnog stanja i može u
> najboljem slučaju predočiti odnose vrsta rada ali ne i ono što se stvarno
> radilo).
>
> Potonje bi kao trebalo služiti svrsi plaćanja prekovremenih sati (koje nam
> je na mojoj ustanovi ionako rečeno da se ne mogu plaćati, nego da "idemo"
> do 8 sati u radnim danima).
>
> Može se plaćati eventualno dio (naglašavam "dio") prekovremenih sati u
> nastavi.
>
> Pa čemu onda ova Potemkinova sela?
>
> Srdačni pozdravi svima, Mirko
>