[Rasprave] Čemu služi ovo?

[mpetric at unizd.hr]

Dobro, Vilime, hvala na odgovoru

> Dragi Mirko, ili ja nisam bio dovoljno jasan ili Ti nisi pažljivo i
> analitički pročitao moje pismo. Način na koji Ti prikazuješ evidenciju
> rada u znanosti je doista takav kako ga ti ocjenjuješ i kada bi takvu
> evidenciju trebalo raditi potpisujem svaku tvoju riječ. Takvu
> trivijalizirano-birokratsku evidenciju treba odbiti i napasti. Međutim,
> postoji i drugi način kvantifikacije nekog rada. Mnogi poslovi u znanosti,
> pogotovo ako su projektno strukturirani traže neko svoje utrošeno vrijeme.
> Dakle, malo je poslova koje ne trebaš završiti u nekom roku. Od danas do
> toga roka može se izmjeriti potrebno vrijeme i tada podijeliti s brojem
> radnih dana i kao takvo priznati (ne evidentirati!!!) kao rad u znanosti
> dnevno, tjedno ili mjesečno, svejedno je.  Uvijek treba pogoditi tako da
> taj rad u znanosti nikada ne bude prekovremeni (osim ako ne radiš na dva
> projekta s jasno odredivim rokom završetka na kojem radi više ljudi).
> Tvoje znanstveno reažuriranje, i čitanje stručno-znanstvenih tekstova u
> 4.20 spada u vrstu rada koji se ne normira već ulazi u kategoriju
> znanstvenog usavršavanja (koja se doista mora raditi izvan mjerljivog
> vremena i ulazi u ono što si ti s pravom kategorizirao kao vokacija i
> intrinzični motivi). To je rad koji je pretpostavka sposobnosti za rad na
> opsežnijim zadacima koji se daju kvantificirati. I potpuno se slažem da je
> to rad koji uvijek nadilazi 40 satni radni tjedan. Uspješan čovjek u
> znanosti sigurno radi od 50 najmanje pa i do 70 radnih sati tjedno.
> Međutim, jako je važno razumjeti da je ukupni fond radnih sati koje
> planiraš raditi u znanosti potrebno znati na godišnjoj razini (ne na
> razini dnevne evidencije), zato da bi onu drugu polovicu, nastavnu, imao
> kao temelj za procjenu svog radnog opterećenja. Tj. ako imaš isplanirano
> puno opterećenje u znanosti, ne brojiš svaki sat koji si radio u znanosti
> ili čitao literaturu, već ti je puno opterećenje u znanosti zapravo tek
> rezervirani vremenski prostor, da bi onu drugu polovicu radnog vremena u
> nastavi mogao kvantificirati kao prekovremeni rad, ako se pojavi. Prvi je
> uncountable, a drugi je countable.
> Problem s kojim se susrećemo u daljnjem razmišljanju se vide u mom prvom
> pismu pa da se ne ponavljam pogledaj još jednom.
> Dakle, čini mi se da se slažemo da je praksa koju imaš na svojoj ustanovi
> neodrživa, licemjerna, štetna za sustav i nekorektna.
> Pozdrav
>
>
> -----Original Message-----
> From: mpetric at unizd.hr <mpetric at unizd.hr>
> Sent: Sunday, October 7, 2018 2:19 PM
> To: Vilim Ribić <vilim at nsz.hr>
> Cc: mpetric at unizd.hr; rasprave at nsz.hr <rasprave at sindikat.nsz.hr>
> Subject: RE: [Rasprave] Čemu služi ovo?
>
> Dragi Vilime,
>
> da odgovorim najprije na pitanje zašto sam kao sindikalni povjerenik
> pristao ne upisivati prekovremeni rad.
>
> Dva su tome razloga, jedan je načelne a drugi praktične naravi.
>
> Načelni razlog je što ja ne smatram da je moj rad u znanosti, pa i nastavi
> (povezan s oblicima koji nisu "kontaktna nastava") "prekovremen".
>
> Polazim od toga (očito zastarjelih humboldtovskih postavki) da je rad u
> znanosti i visokom školstvu (sveučilištu) vokacija a ne "kuluk" i da je u
> mnogočemu "nemjerljiv".
>
> (Pogotovo u dijelu odgovornosti prema "javnosti" koju koncepcija kojom se
> rukovodim podrazumijeva. Inače bih u "prekovremeni rad" trebao pisati
> istupe na javnim tribinama, medijima i slično: ne znam samo bih li u tom
> slučaju računao i prijevoz autobusom kao "prijevoz do radnog mjesta").
>
> Znanost? Je li moj posao u znanosti to što sam se probudio u 4.20 ujutro
> neki dan i čitao prikaz kvalitativnih intervjua s mladim muslimankama
> milenijalne generacije koje nose pokrivala za glavu u Engleskoj iako su im
> roditelji sekularni, ili bih to trebao računati kao svoju "rekreaciju" i
> zadovoljavanje privatne radoznalosti?
>
> Ili je to ipak možda povezano s kolegijem (britanski) "Kulturni studiji",
> koji predajem, pa bi to trebalo biti "priprema za nastavu"?
>
> Dakle, moj je stav da je evidentiranje (pa i normiranje) "rada u
> znanosti"
> besmisleno, pa stoga te sate i ne pišem kao prekovremene.
>
> Ne pipetiram, ne gledam kroz mikroskop, nisam vezan uz reagense i sjedenje
> u laboratoriju, da bih te sate pipetiranja pisao kao više od 8 sati rada
> (a i da pipetiram u znanstvene svrhe ne bih ih pisao kao takve, nego se
> radovao znanosti).
>
> Dakle, razumnim pristupom smatram ono što postoji u austrijskom
> kolektivnom ugovoru: normiranje broja "semestralnih sati" ("kontaktne
> nastave") u kojoj se kaže da je predavač preopterećen ako je u dva
> semestra nastave izvodio više od 16 sati tjedno, a za znanstveno-nastavna
> zvanja je predviđeno 8 sati nastave tjedno u vremenima u kojima ima
> nastave (u ostatku godinu, općenito izvan tih sati mogu čitati o
> pokrivalima za glavu ili pipetirati, ili pisati znanstvene članke i
> istraživati, ili pripremati nastavu).
>
> Svakih toliko i toliko godina idu u reizbor i tu se vidi koliko su se
> uspješno ili neuspješno bavili znanošću i stekli uvjete za napredovanje
> ili uopće opstanak na radnom mjestu.
>
> To je zaostatak humboldtovskog svijeta u reformiranom austrijskom, danas
> neoliberaliziranom sveučilištu.
>
> No, da se vratim na našu situaciju i svoja polazišta: polazim od toga da
> to što se radi u znanosti, ako se dobro radi, ne može ionako stati u 8
> sati dnevno 5 dana u tjednu. To uzimam kao neki "lip-service" na koji
> pristajem i na koje drugi koji su mi po tom pogledu bliski pristaju: eto
> radno vrijeme je određeno na 40 sati za ljude koji se ne bave znanošću i
> nastavom,pa eto i mi orijentacijski se tu trebamo uklopiti.
>
> Fizički mjerljivi dio rada (broj sati u razredu) uzimam kao drugu
> orijentaciju. (A i uprava, bar moja, zna da ako ima netko puno sati ne
> može se baviti drugim aspektom svoje djelatnosti, pa ga nastoje ne
> opteretiti više od razumnog i za pojedino zvanje predviđenog).
>
> Drugi, praktični razlog zbog kojega ne tražim prekovremene sate jest što
> moje članstvo (na bivšem Filofskom fakultetu, koji je prerastao u malo,
> departmansko, integrirano sveučilište), razmišlja na sličan način.
>
> I NE ŽELI da im, zbog prekovremenih sati "u znanosti" uprava uvede obavezu
> sjedenja u uredu svaki dan po 8 sati, uz eventualno istjerivanje nakon
> toga, da ne bi morali plaćati "prekovremene".
>
> (Ako mislite da je pretjerivanje, mogu navesti primjere s instituta u
> čijim se prostorijama ne smije sjediti nakon 16h. Isto već ima
> administrativno osoblje na nekim sveučilištima koje može malo kasniti na
> posao i to nadoknaditi ostajanjem malo kasnije na poslu, ali im se
> ostajanje "puno kasnije" na poslu, odnosno više od onoga koliko su ujutro
> kasnili ne računa u dvadeset ili trideset minuta, ili više, "prekovremenog
> rada").
>
> Dakle, na načelnoj razini ne tražim prekovremene jer ne mislim da radim
> "prekovremeno", a na praktičnoj razini stoga što posljedice traženja
> "prekovremenog rada u znanosti" nisu nešto što moje članstvo želi.
>
> Srdačni pozdravi svima, Mirko
>
>
>
>> Dragi Mirko, potpuno se slažem s tobom. To je bezumno jer nema učinka.
>> Drugo bi bilo da se radi evidencija radi plaćanja prekovremenog rada
>> ili radi ujednačavanja opterećenja među zaposlenicima ili radi druge
>> vrste kompenzacije za veći radu u odnosu na manji ili pak radi
>> disponiranja radnim vremenom od strane nadređenih. Ali da se unaprijed
>> kaže da ne smiješ pisati više od 8 sati, onda je to bezumno. Mislim da
>> se evidencija na dnevnoj bazi treba raditi samo za neposrednu nastavu.
>> Znanost je već evidentirana ako se svaki znanstveni rad mora
>> artikulirati u obliku projekta, onda projekt ima unaprijed propisanih
>> broj odrađenih sati i to se može razdijeliti na dane i svakom danu
>> pridati isti kvantum rada u znanosti. Ostaje neriješen rad u onoj
>> neizravnoj nastavi koja čini 40% rada u nastavi (pisanje udžbenika,
>> recenzija programa, izrada satnica i slično), ali ako se to ne odluči
>> evidentirati onda se treba smatrati da ako imaš dovoljnu satnicu u
>> znanosti na projektu, onda ti se svaki radi iznad propisanih kontakt
>> sati mora smatrati prekovremenim radom. A ako se 40% radnog vremena u
>> znanosti koji pripada neizravnom radu ipak evidentira onda se to treba
>> raditi na tjednoj ili mjesečnoj razini. Ako se takvom evidencijom
>> ustanovi prekovremeni rad, on se mora pisati, priznati i platiti.
>> Zašto si ti kao sindikalni povjerenik pristao na to da ne upisuješ
>> prekovremeni rad?
>> Puno pozdrava
>> Vilim
>>
>> -----Original Message-----
>> From: Rasprave <rasprave-bounces at nsz.hr> On Behalf Of mpetric at unizd.hr
>> Sent: Sunday, October 7, 2018 10:45 AM
>> To: rasprave at nsz.hr <rasprave at sindikat.nsz.hr>
>> Subject: [Rasprave] Čemu služi ovo?
>>
>> Dragi svi, drage sve,
>>
>> nastavno na jučerašnji komentar vijesti da u Švedskoj prelaze na
>> šestosatno radno vrijeme..
>>
>> U privitku dostavljam svoju Evidenciju radnog vremena za mjesec rujan.
>>
>> Na sveučilištu na kojem radim uvedena je da bi se zadovoljio zahtjev
>> državne revizije, koja je prije par godina ustvrdila da nedostaje
>> oblik evidentiranja radnog vremena za znanstveno-nastavno i nastvno
>> osoblje.
>>
>> Administracija svako jutro provlači karticu kroz stroj, ovi gore
>> spomenuti vode evidenciju.
>>
>> Dakle, uvođenje evidencije nije čak bilo intencija sveučilišne uprave,
>> nego se dogodilo na "inicijativu" državne revizije.
>>
>> Upravo sam izgubio cca školski sat vremena (u navodno "neradnu"
>> nedjelju ujutro, pokušavajući rekonstruirati gdje sam sve bio u
>> devetom mjesecu i što sam radio).
>>
>> Prvi tjedan proveo sam na službenom putu (konferencija, s intenzivnim
>> programom), ali ujedno ispravljao pismene i završne ispite. Isto
>> vrijedi i za razdoblje od 10. do 21. rujna, kad sam bio na radionici
>> znanstvenog projekta i ispravljao svaki dan i završne ispite.
>>
>> To sam nekako notirao u fusnosti (da ne ispadne, ako državna revizija
>> ikad odluči provjeravati, da sam imao otvorene putne naloge a ujedno i
>> "rad u nastavi", u koji se ubrajaju i ispiti, završni, terenska
>> nastava itd.)
>>
>> No, poanta je u tome da NE SMIJEMO pisati koliko smo stvarno radili,
>> nego samo onoliko koliko ide do 8 sati rada u radnim danima.
>>
>> Neradni dani i vrijeme više od 8 sati ne smije se evidentirati.
>>
>> U "bilancu" kakvu sam priložio, naravno ne idu ni sati dopisivanja na
>> Malom vijeću o aktualnoj tematici, održavanje mailing liste sindikata
>> na mojoj ustanovi, odgovaranje na pojedine upite članova, pisanje
>> pisma dobrodošlice novima (to bi išlo valjda u onaj sićušni isječak
>> "sindikalnog rada").
>>
>> Ne ide ni administriranje CEEPUS projekata, koje također vodim na
>> odjelu na kojem sam zaposlen (kad kažem vodim znači da gubim sate
>> prčkajući po neoptimiranom sučelju CEEPUS-ova mrežnog sustava i
>> dopisujem se sa studenti/ca/ma koji/e nisu ispunili mobility report i
>> slično).
>>
>> Sad se ja pitam ZAŠTO JA ISPUNJAVAM APSURDNU EVIDENCIJU koja uopće ne
>> odražava stanje mog rada u prošlom mjesecu i za koji ne tražim nikakve
>> "prekovremene", osim što mi je ovo ispunjavanje evidencije
>> "prekovremeno"
>> odnosno bespotrebno zlostavljanje mene i drugih zaposlenih u sustavu.
>>
>> Pravilnik koji je prethodno bio na snazi a na koji sam se pozivao kad
>> sam se s prethodnom upravom sveučilišta na kojem radim prepirao na
>> senatu o tome treba li zaposlenik/ca sjediti na radnom mjestu (u
>> uredu) najmanje 3 dana tjedno, bio je predviđao da se evidentiraju
>> samo normirani oblici rada, a to je značilo tada predavanja.
>>
>> (Ovo je tada vrijedilo i za osnovne i srednje škole, ali se čujem u
>> međuvremenu promijenilo, pa bi sada nastavnici trebali sjediti u
>> neuvjetnim zbornicama dok ne istekne "8 sati" rada.)
>>
>> Čini mi se da su namjere polako uvoditi ovakvo evidentiranje rada i na
>> visokoškolsku razinu.
>>
>> Moj je stav da se rad u visokoškolskim ustanovama i dalje treba
>> mjeriti samo onim što u Austriji i Njemačkoj zovu "semestralni sati"
>> (dakle satima predavanja i seminara, odnosno recimo suvremenije
>> "kontaktne nastave").
>>
>> Ako drugo nemaš, ne možeš ni napredovati, a ako si mlađi znanstvenik
>> ni doći do stalnog radnog mjesta.
>>
>> Pitam se čemu gubitak najmanje sat vremena svakog mjeseca (bilo da se
>> radi "kampanjski" kao što ja to radim, ili svakodnevno na to gubi par
>> minuta) na ispunjavanje evidencije koja je FALSIFIKAT stvarnog stanja
>> i može u najboljem slučaju predočiti odnose vrsta rada ali ne i ono
>> što se stvarno radilo).
>>
>> Potonje bi kao trebalo služiti svrsi plaćanja prekovremenih sati (koje
>> nam je na mojoj ustanovi ionako rečeno da se ne mogu plaćati, nego da
>> "idemo"
>> do 8 sati u radnim danima).
>>
>> Može se plaćati eventualno dio (naglašavam "dio") prekovremenih sati u
>> nastavi.
>>
>> Pa čemu onda ova Potemkinova sela?
>>
>> Srdačni pozdravi svima, Mirko
>>
>
>
>