Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

web by logIT

English

TAJNIŠTVO:
Ilica 51/ I. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 47 337
Fax: 01/ 48 47 338

Gdje smo?

RAČUNOVODSTVO:
Trg Maršala Tita 4/II. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 82 334
Fax: 01/ 48 55 726

Gdje smo?

E-MAIL:
uprava@nsz.hr

Mapa weba
Primajte novosti sa stranica!
Samo za povjerenike


Education International
Education International

Časopis Radno Pravo
Časopis "Radno Pravo"

Matica hrvatskih sindikata
Matica hrvatskih sindikata

Sindikat državnih i lokalnih službenika
SDLSN

Portal za argumentiranu raspravu
portal za argumentiranu raspravu

Pratite nas i na Facebooku

 


ŠTO IMAM OD SINDIKATA? Povećaj tekstSmanji tekstPrimajte novosti sa stranica
 


I najlojalniji članovi ponekad se pitaju što imaju od sindikata. Ovdje donosimo pregled samo nekih najznačajnijih postignuća, s naglaskom na ona nedavna. Osvrćemo se na povećanje materijalnih prava, te na naš utjecaj na sustav znanosti i visokog obrazovanja. Sva naša postignuća jednostavno nije moguće pobrojati, jer se radi o velikom broju raznih prava zaposlenika koja se nalaze u opsežnim ugovorima, zakonima, propisima i njihovim tumačenjima. Također, znatan broj naših postignuća odnosi se i na ono što smo spriječili, a što je ponekad i važnije od onoga što smo postigli. Na kraju teksta dajemo naznake što to nismo navodili, te objašnjavamo kako to da su učinci Sindikata na snazi čak i onda kada nije potpisao kolektivni ugovor.

Da li bi svih ovih postignuća bilo i bez Sindikata, te kako bi razina prava naših zaposlenika izgledala bez stalnog pritiska i zalaganja Sindikata? Zaključite sami!

Mi smo uvjereni da nikada pojedini zaposlenici izvan sindikata ne bi mogli ostvariti visoku razinu prava i onaj stupanj zaštite koju mogu ostvariti kroz sindikat i sa sindikatom!


JAČANJE MATERIJALNIH PRAVA

  • U veljači 2006. godine nakon višekratnih napora u trajanju od više od godinu dana, u pregovorima s Vladom i Ministarstvom znanosti, Sindikat je uspio ugovoriti dodatke na plaću za radni staž proveden u obrazovanju i znanosti, i to od 4% za zaposlenike od 20 do 29 godina radnog staža, 8% za zaposlenike od 30 do 34 godine radnog staža i 10% za zaposlenike s 35 i više godina radnog staža.
  • Članovi Sindikata od 2004 godine do danas ostvaruju učinke od sudskih tužbi za božičnice i jubilarne nagrade, zahvaljujući višestruko uspješnim potezima Sindikata. Ugovorili smo preciznu i jasnu odredbu u Kolektivnom ugovoru iz 1998. godine o božićnici kao trinaestoj plaći. Usljed toga sudovi su naše tužbe za božićnicu iz 2000. godine, kao i za jubilarne nagrade, bez dvojbi rješavali u našu korist, što nam je omogućilo nagodbu s Vladom. Mnogi su članovi već realizirali svotu koja im je prema nagodbi pripala. Pokrenuli smo i već okončali mnoge sudske tužbe za božićnice iz 2001 godine bez nagodbe s Vladom.
  • Tim kampanjama potakli smo i animirali članove da prihvate sudske tužbe kao način ostvarivanja svojih prava, a time smo posredno podigli stupanj pravne kulture i svijesti o obveznosti pravnih normi, ozbiljnosti kolektivnog ugovora i snazi Sindikata.
  • Pokrenuli smo i izborili projekt izuzetno povoljnih stambenih kredita za sve zaposlenike u sustavu. Iako je provedba od strane resornog ministarstva i naših sveučilišta bila daleko od našeg očekivanja, tisuće naših zaposlenika ostvarilo je prvi puta krov nad glavom...
  • U 2004. ugovorili smo povećanje osnovice za plaće svima u sustavu od 4,3%, te ugovorili povećanje dnevnice za službeni put nakon punih deset godina.
  • U 2003. godini smo izborili i povećanje od 15% na plaću zaposlenika s doktoratom u znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom i nastavnom zvanju.
  • u 2004. godini uspjeli smo potaknuti Ministarstvo da isplati asistentima s magisterijem dodatak na plaću od 8% sa svim zaostacima.
  • Početkom 2005. godine pokrenuli smo projekt financijske pomoći i stipendiranja djece naših umrlih članova i kolega.
  • Utjecali smo na porast koeficijenata za niz kategorija naših zaposlenika: za tehničare i laborante, za tajnike, za računovođe, za lektore i predavače, za asistente i više asistente, za dekane, pa i za rektore, za administrativne tajnice...
  • Izborili smo se za vrlo duge godišnje odmore, među najduljima u Europi, i to još Temeljnim kolektivnim ugovorom iz 1996. godine, na kratko ih vrijeme izgubili ugovorom iz 2002., da bi ih ponovo vratili Aneksom kolektivnog ugovora u 2003.
  • Osigurali smo božićnice, dar za djecu i jubilarne nagrade još 1996. godine, a od kolektivnog ugovora iz 2002. i regres za godišnji odmor, koji smo poslije povećali sa 600 na 1000 kuna.
  • U razdoblju od 1997. -1999. godine, uspjeli smo postići najveći rast plaća u ovom dijelu svijeta. Ukupno su nam u tri godine plaće porasle za oko 80%, i to: ugovorom iz 1997. osigurali smo rast plaća za 22,6%, ugovorom iz 1998. osigurali smo rast plaća za 27%, a 1999. godine za 17,6%. U isto vrijeme inflacija je iznosila svega 3% godišnje.
  • Kolektivnim ugovorom za znanost još iz 1998. godine, a zatim iz 2002. godine razradili smo zaštitni sustav normativa za nastavnike i osigurali pravo na plaćanje rada iznad norme i prekovremenog rada za sve zaposlenike.


UTJECAJ NA SUSTAV

  • Krajem 2004. godine Sindikat je proveo kampanju za asistente usljed čega je izmjenjen Zakon o znanosti, na način da je spriječeno diranje u stečena prava zaposlenika koji su svoje radne odnose zasnovali pod povoljnijim uvjetima. Navedenim izmjenama Zakona spriječeno je stavljanje takvih zaposlenika u neravnopravan položaj, te je zaštićen njihov radnopravni status.
  • Ugovorili smo donošenje Zaključka Vlade RH s kraja 2002. godine o brojnim pogodnostima za sustav znanosti i visokog obrazovanja, između ostalog: povrat PDVa za kupljenu opremu na našim ustanovama, te druge porezne olakšice za područje istraživanja i razvoja itd.
  • Početkom 2005. godine pokrenuli smo časopis za radno pravo, kao izuzetan i jedinstveni doprinos stručnim raspravama o složenim pitanjima iz radnih prava zaposlenika.
  • U 2003. smo tijekom pregovora o izmjenama Zakona o radu uspjeli spriječiti uvođenje restriktivnih odredbi, te uspjeli ostvariti niz ustupaka na području radnog zakonodavstva i kolektivnih radnih odnosa, kao i u području pravosuđa.
  • Iste godine smo spriječili da u Zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju uđe radni odnos na određeno vrijeme za sve nastavnike i znanstvenike, ili mogućnost otkaza zbog bolovanja.
  • Uspjeli smo u naporima da se poveća izdvajanje za znanost i obrazovanje (u 2003. godini je našim utjecajem za sustav izdvojeno 10% više sredstava iz Državnog proračuna).


ŠTO NISMO NAVODILI

Ovdje, naravno, nismo navodili posebne povoljnosti koje Sindikat organizira za svoje članove (krediti, popusti, fond solidarnosti...).

Nismo navodili niti našu pravnu zaštitu i stotine slučajeva u kojima smo pravnim mehanizmima individualno pomogli našim članovima. Pravna zaštita mnogima nije važna, sve dok se nešto ne dogodi. Tada postaje prevažna.

Nismo navodili niz prava i povoljnosti iz Kolektivnog ugovora, npr. naknada za izradu doktorata, te niz nematerijalnih prava, što sve naravno možete pročitati u kolektivnim ugovorima kojih smo potpisnici, te na našim stranicama.

Nismo govorili o našem utjecaju pri zaštiti i unapređenju sindikalnih prava, pa i npr. o našem presudnom utjecaju pri ugradnji doprinosa solidarnosti u zakonski sustav.

Nismo govorili o prevažnoj ulozi Sindikata na zaštiti i unapređenju akademskih sloboda i obrazovanja kao javnog dobra.

Nismo govorili niti o našem doprinosu demokratskim odnosima, pravnoj i socijalnoj kulturi i razvoju svijesti o socijalnoj pravdi i dostojanstvu svih zaposlenika.

Nismo govorili o našoj naprednoj politici oko reformi i zalaganju za moderno organizirano sveučilište.


ŠTO SMO SPRIJEČILI

U zadnjih desetak godina višekratno smo spriječili pokušaje prevođenja znanstvenih novaka iz radnog odnosa u status stipendiranih studenata-posdiplomanata.

Spriječili smo uvođenje otkaza zbog bolovanja pri izradi Zakona o radu, a spriječili smo slično i za nastavnike pri zadnjoj izradi Zakona o znanosti (2003).

Spriječili smo pokušaj uvođenja radnog odnosa na određeno vrijeme za sve radnike i sve nastavnike osim za redovne profesore (2003).

Spriječili smo prilikom izrade Zakona o radu da u sporu s poslodavcem teret dokazivanja na sudu padne na radnika.

Spriječili smo, ili barem za nekoliko godina odgodili, radikalni oblik reforme zdravstva (studeni 2005 i siječanj 2006).


UČINCI SINDIKATA I KADA NE POTPIŠE NOVI UGOVOR

Mnogi ne znaju da, čak i kada ne potpišemo ugovor s novima pravima, povoljne posljedice prethodnog sindikalnog djelovanja, tj. izborena prava, i dalje traju. Tako, na primjer, sindikati nisu htjeli potpisati božićnicu i osnovicu za plaće za 2005. i 2006. godinu, jer Vlada nije pristala na zahtjeve sindikata (veća božićnica od 1000 kuna i veći rast osnovice). Stoga je Vlada odluku o visini božićnice i osnovice donijela samostalno, bez dogovora i ugovora sa sindikatima. Neupućeni i zluradi odmah su likovali: "eto sindikat niti ne treba, jer Vlada daje božićnicu i bez njega". Takvi naravno ne znaju da sindikati nisu htjeli potpisati ugovor i prihvatiti ponudu Vlade (o istoj visini božićnice kao prethodnih godina) jer predobro znaju da Vlada mora donijeti odluku o božićnici, i to u visini koja je bila na snazi u zadnjem važećem ugovoru između Vlade i sindikata.

Naime, čak i nakon što je kolektivni ugovor istekao njegove odredbe i dalje su na snazi, i to prema članku Zakona o radu koji govori o produženoj primjeni prava iz kolektivnog ugovora. Da je drugačije, sindikati bi svakako morali potpisati božićnicu od 1000 kuna, jer ne bi htjeli ostaviti svoje članove bez božićnice. Ovako si sindikati mogu priuštiti da ne potpisuju nikakav ugovor i da nemaju obavezu socijalnog mira, budući da Vlada nije pristala na više od 1000 kuna. Dakle, isplata božićnice u iznosu od 1000 kuna nije stvar dobre volje Vlade, već njena obaveza iz prethodnog kolektivnog ugovora. Da nije bilo sindikata, ne bi bilo niti te pravne obaveze.

Postoji dublji društveno-ekonomski smisao takvog zakonskog rješenja po kojem i nakon isteka kolektivnog ugovora prava iz njega i dalje vrijede. Naime, time se čuva razina prava koju su zaposlenici u društvu jednom stekli, a također, novi kolektivni ugovor ima smisla samo ako donosi uvećana prava jer se i bogatstvo društva stvaranjem novih vrijednosti stalno uvećava.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Povratak na vrh stranice

 






 

Einstein - član Sindikata

Što imam od Sindikata

Što imam od Sindikata

 


01. siječnja 1970.

Opširnije...

 
Forum
Često postavljana pitanja
Prilozi članova
Temeljni kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Ostali važniji propisi
Web dizajn i programiranje: logIT internet usluge