Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

web by logIT

English

TAJNIŠTVO:
Ilica 51/ I. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 47 337
Fax: 01/ 48 47 338

Gdje smo?

RAČUNOVODSTVO:
Trg Maršala Tita 4/II. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 82 334
Fax: 01/ 48 55 726

Gdje smo?

E-MAIL:
uprava@nsz.hr

Mapa weba
Primajte novosti sa stranica!
Samo za povjerenike


Education International
Education International

Časopis Radno Pravo
Časopis "Radno Pravo"

Matica hrvatskih sindikata
Matica hrvatskih sindikata

Sindikat državnih i lokalnih službenika
SDLSN

Portal za argumentiranu raspravu
portal za argumentiranu raspravu

Pratite nas i na Facebooku

 


VIJESTI I OBAVIJESTI - AKTUALNOSTI IZ RADA NAŠEG SINDIKATA Povećaj tekstSmanji tekstPrimajte novosti sa stranica
 

Metodologija i dodatne analize

16. ožujka 2009.


Što je pravedna cijena rada u javnim i državnim službama?

Pravednu cijenu rada bili smo jednom ostvarili, u prvom kvartalu 2000. godine. Koliko je ona tada iznosila?

Nastavnik početnik s godinom dana radnog staža u prvom kvartalu 2000. godine imao je plaću od 4.606 kn.  U isto vrijeme, prosječna plaća u privredi iznosila je 4.351 kn. Omjer ove dvije plaće je 110,9. 

Taj su omjer sva tri sindikata prosvjete prihvatila kao mjerilo pravedne plaće u prosvjeti zato jer je tada, u prvom tromjesečju 2000. godine, bio realiziran naš višegodišnji cilj iz devedestih godina o uspostavi pravedne cijene rada u odnosu na plaće u drugim sektorima društva. Štoviše, čak je i sada u važećem kolektivnom ugovoru u članku 86, st. 3.  zapisano da je stanje iz prvog kvatala 2000. godine mjerodavno za utvrđivanje cijene rada. Pravedna plaća je tada ostvarena nakon zadnjeg u nizu od tri jednogodišna sporazuma s tadašnjom Vladom i njenim pregovaračem, B. Škegrom. Od 1997 do 2000. godine potpisali smo tri sporazuma o plaćama pri čemu je rast iznosio 23% u 1997. godini, 28% u 1998. godini i 17% u 1999.

Dakle, kao dugoročan cilj definirano je da plaća nastavnika početnika, kao mjerilo pravedne plaće svih zaposlenika u sustavu obrazovanja, mora biti za 10,9% veća od prosječne plaće u privredi.

Zašto koristimo podatke za privredu, a ne podatke za sve plaće u zemlji?

Kada bi se uspoređivali s ukupnim plaćama u zemlji, tada bi se djelomično uspoređivali sa samim sobom, jer smo i mi uključeni u taj prosjek svih plaća u zemlji, pa sve usporedbe postaju nelogične, a ciljevi nikada ostvarivi (jer svakim dizanjem naše plaće diže se i prosječna plaća u zemlji). Inače, razlika između prosječne plaće u zemlji i one u privredi i nije prevelika. Prosječna plaća u zemlji je veća od prosječne u privredi za 4,5%.  

Zašto nastavnik početnik, a ne prosječna plaća u obrazovanju?

Podatak statistike o prosječnoj plaći u obrazovanju je neupotrebljiv za našu svrhu, zato jer statistika u obrazovanje uključuje i predškolski odgoj, privatne škole svih vrsta, od auto škole, do škole stranih jezika, a osim toga uključuje i vlastite prihode na fakultetima koji ne proizlaze iz državnog financiranja osnovne aktivnosti, već iz dodatnog rada. Prosječna plaća u obrazovanju samo iz proračunskih izvora nije dostupna u statistici. Stoga smo uzeli središnju kategoriju koja je do sada bila najmanje podložna promjenama, a to je nastavnik početnik. Mogli smo uzeti bilo koju kategoriju zaposlenika, ili pak osnovicu za plaće, i pratiti je u vremenu kroz godine. Ishod relevantan za ciljeve naše analize bio bi isti. 

Zašto uglavnom koristimo kvartalne podatke?

Mjesečni podaci podložni su velikim oscilacijama te su zbog toga nepouzdani (npr. vrijeme isplate regresa u lipnju i božićnica u prosincu). Godišnje i polugodišnje podatke rijetko koristimo jer nam u vrijeme pregovora nisu dostupni dovoljno ažurni podaci o tim prosjecima. Na jesen, u vrijeme pregovora, podatak o godišnjem prosjeku iz prošle godine ne govori nam ništa o tekućem kretanju. 

Zašto podaci Financijske agencije (FINA), a ne Državnog zavoda za statistiku (DZS)?

Podatke uzimamo od FINA-e koja ih objavljuje u mjesečnim Informacijama o plaćama. Iz te publikacije lako se izračunava prosjek u privredi ponderiranjem prosjeka u djelatnostima A-K. Djelatnosti od L-O su djelatnosti tzv. javnih službi, javne uprave i društvenih djelatnosti.

Od 2000. godine, sve pravne osobe koje plaću isplaćuju preko računa obavezne su dostavljati SPL i TMP obrazac Financijskoj agenciji.

FINA podatke o isplaćenim plaćama dijeli po tipu vlasništva, iz njih možemo izvući privredu, javni sektor, ali također i državna poduzeća. Državni zavod za statistiku ne vodi podatke o plaćama prema tipovima vlasništva, a osim toga njegovi su podaci manje precizni jer rade metodom uzorka dok FINA obuhvaća sve plaće.

Zašto bruto, a ne neto?

Neto plaća je nepouzdan podatak za usporedbu zbog različitih prireza i odbitaka na plaću svakog pojedinca. Osim toga sindikati pregovaraju u bruto vrijednostima. Međutim, u nekim slučajevima gledamo i neto plaću, pa tada koristimo neto plaću koja se dobije za samca koji plaća prirez u Zagrebu. Tablica neto plaće nastavnika početnika i njen omjer sa neto plaćom u privredi je u pripremi.

 

 


Arhiva novosti


Povratak na vrh stranice

 






 

Einstein - član Sindikata

Što imam od Sindikata

Što imam od Sindikata

 


01. siječnja 1970.

Opširnije...

 
Forum
Često postavljana pitanja
Prilozi članova
Temeljni kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Ostali važniji propisi
Web dizajn i programiranje: logIT internet usluge