Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

web by logIT

English

TAJNIŠTVO:
Ilica 51/ I. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 47 337
Fax: 01/ 48 47 338

Gdje smo?

RAČUNOVODSTVO:
Trg Maršala Tita 4/II. kat
10000 Zagreb
Tel: 01/ 48 82 334
Fax: 01/ 48 55 726

Gdje smo?

E-MAIL:
uprava@nsz.hr

Mapa weba
Primajte novosti sa stranica!
Samo za povjerenike


Education International
Education International

Časopis Radno Pravo
Časopis "Radno Pravo"

Matica hrvatskih sindikata
Matica hrvatskih sindikata

Sindikat državnih i lokalnih službenika
SDLSN

Portal za argumentiranu raspravu
portal za argumentiranu raspravu

Pratite nas i na Facebooku

 


OSOBNA ISKAZNICA SINDIKATAPovećaj tekstSmanji tekstPrimajte novosti sa stranica
 

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
Sindikat znanosti

OSOBNA ISKAZNICA

Datum i mjesto začeća: 6. listopada 1989. Institut Ruđer Bošković
Datum i mjesto rođenja: 11. siječnja 1990. Veterinarski fakultet
Broj članova: 10819 (ožujak 2008.) = preko 70% svih zaposlenih
Raširenost: na svim fakultetima u RH i na gotovo svim javnim institutima
Podružnice: 128 podružnica na javnim i nekoliko samofinancirajućih ustanova
Predsjednik Sindikata: dr. sc. Krunoslav Pisk (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
Predsjednik Velikog vijeća: Vilim Ribić
Zamjenik predsjednika: prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga (Veterinarski fakultet, Zagreb)
Potpredsjednik Velikog vijeća: prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga (Veterinarski fakultet, Zagreb)
Počasni predsjednik: prof. dr. sc. Zvonimir Šikić (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb)




NASTANAK

Sindikat znanosti pionir je slobodnog sindikalnog organiziranja u Republici Hrvatskoj. Začet je i osnovan kao prvi hrvatski, demokratsko orijentirani i neovisni sindikat.


CILJEVI I NAČELA

Ciljevi i načela Sindikata zapisani su u člancima 7., 8. i 9. Statuta Sindikata.


ČLANSTVO

O brojnosti i strukturi članstva opširnije ...
Sindikat organizira sve zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Statutom Sindikata propisano je tko sve može biti član Sindikata.


STRUKTURA I UPRAVLJANJE

Podružnice delegiraju u Sabor Sindikata od jednog do sedam svojih zastupnika (ukupno 302 zastupnika). Zastupnici Sabora organizirani su u četiri regionalna vijeća: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.
Regionalna vijeća biraju svoja čelništva.
Sindikatom upravlja Veliko vijeće, tijelo od 28 članova, koje zamjenjuje Sabor Sindikata, i ima strategijsko-političke ingerencije. Malo vijeće ima 9 članova i donosi izvršno-političke odluke u skladu sa smjernicama Velikog vijeća. Upravno vijeće ima 7 članova i odlučuje o financijskim i upravnim pitanjima Sindikata.


ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE

Sindikat zastupa i predstavlja predsjednik Velikog vijeća. Predsjednik Velikog vijeća je Vilim Ribić izabran na Velikom vijeću u travnju 2005. na mandat do jeseni 2006. godine.
Sindikat predstavlja i predsjednik Sabora Sindikata, koji obavlja i funkciju predsjednika Sindikata u reprezentativnoj funkciji. Predsjednik Sindikata je dr. Krunoslav Pisk, izabran na Saboru Sindikata u svibnju 2006. godine na mandat od četiri godine. (vidi rezultate izbora na Šestom Saboru Sindikata)


BIRANJE

Sabor Sindikata bira članove Velikog vijeća. Veliko vijeće bira članove Malog vijeća, a Malo vijeće predlaže Velikom vijeću članove Upravnog vijeća.


UDRUŽIVANJE

Sindikat znanosti član je i suosnivač Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi od 1993. godine. Od 1991. godine Sindikat znanosti član je Education Internationala, svjetskog udruženja demokratskih sindikata na području obrazovanja i znanosti, kao prvi hrvatski demokratski sindikat koji se učlanio u jednu demokratski profiliranu sindikalnu organizaciju.


TAJNIŠTVO SINDIKATA

Tajništvo Sindikata je profesionalni i stručni pogon Sindikata zadužen za pripremu i provedbu politike i odluka tijela Sindikata. Tajništvom upravlja glavni tajnik, a zamjenjuje ga prvi tajnik. Tajništvo je sastavljeno od pravnog, ekonomskog i namješteničkog odjela, te računovodstvenog odsjeka.

 

 


NASTANAK SINDIKATA ZNANOSTI


Naš sindikat nastao je kao samonikla udruga u vrlo neizvjesnom vremenu, u doba staroga režima, kada nisu postojale zakonske pretpostavke za njegovo osnivanje i rad, što je bio jedan smjeli pothvat. Sindikat je nastao na demokratskoj platformi, kao opozicija komunističkom pseudosindikalnom organiziranju, osnovan od mlađih ljudi, koji su svi kasnije ostvarili uspješne profesionalne i javne karijere.
Začetnici osnivanja Sindikata su Vilim Ribić, tada asistent na Institutu za suvremenu povijest, i dr. Alfred Švarc, tada znanstveni suradnik na Institutu Rudjer Bošković, a pridružili su se Krešo Zadro s PMF-a, Tomislav Bunjevac, s Filozofskog fakulteta, Furio Radin, s Instituta za društvena istraživanja, te mr. Boris Grigić s Pravnog fakulteta u Osijeku, uz potporu mnogih drugih, starijih i mlađih kolega. Za osnivače Sindikata proglašeno je dvanaest osoba koji su iznijeli tri faze uspostave Sindikata: inicijativnu, osnivačku i početnu radnu fazu. Uz spomenute, Ribića, Švarca, Radina i Grigića, to su još Velimir Milaković, Vlado Pandžić, Miljenko Šimpraga, Miljenko Primorac, Delko Barišić, Tomislav Bašić, Zdenko Radelić, Milan Galović.

CILJEVI I NAČELA
Statut Sindikata, članci 7., 8. i 9.

Ciljevi u znanosti i visokom obrazovanju
Članak 7.

(1) Ciljevi i zadaci Sindikata na području izravne brige o interesima članova i sustava znanosti i visokog obrazovanja su:
a - zaštita i unapređenje materijalnih, socijalnih i profesionalnih interesa članova;
b - zaštita akademskih sloboda, autonomije sveučilišne i znanstvene zajednice, a osobito zalaganje za punu slobodu istraživanja i podučavanja;
c - zalaganje za svestrano unapređenje djelatnosti a osobito materijalnih uvjeta rada;
d - zaštita dostojanstva i ugleda zaposlenika u znanosti i na visokim učilištima;
e - zaključenje kolektivnih ugovora radi ostvarenja ciljeva članova i Sindikata;
f - zalaganje za primjenu međunarodnih obrazovnih i istraživačkih standarda, konvencija i preporuka u području specifičnih profesionalnih i radnih prava zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju;
g - zalaganje za deontološki kodeks zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju;
h - sudjelovanje Sindikata u kreiranju i provođenju obrazovne i znanstvene politike.

Opći ciljevi i zadaci
Članak 8
.

(1) Sindikat ima sljedeće opće ciljeve i zadatke:
a - zalaganje za poštivanje ljudskih sloboda i prava, pravne države, demokracije i slobodnoga tržišta kao okvira bez kojega nije moguće slobodno sindikalno djelovanje;
b - podrška zalaganjima za i svestrani razvoj Republike Hrvatske kao demokratske i socijalne države;
c - zaštita svih sindikalnih i socijalnih prava, te zalaganje za neprijepornu primjenu međunarodnih radnih standarda, konvencija i preporuka, osobito onih koji uključuju slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk;
d - aktivno sudjelovanje u razvitku sindikalne i socijalne svijesti u Republici, te promicanje demokratske kulture i tolerancije u javnom životu.
e - borba protiv diskriminacije u društvu, a posebno u znanosti i visokom školstvu, ako se diskriminacija temelji na rasnim, dobnim, spolnim, vjerskim, političkim, etničkim i socijalno-ekonomskim razlikama.
f - podrška borbi protiv nezakonitoga djelovanja, prekoračenja ovlaštenja, zloupotreba položaja, nemoralnoga postupanja i kriminala u društvu, a osobito u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Načela
Članak 9.

(1) Sindikat u njegovu djelovanju vode sljedeća načela:
a - ideali socijalne pravde, demokracije i ljudskih prava;
b - neovisnost o državi i poslodavcima, svim vjerskim i ideološkim skupinama i političkim strankama iz čega proizlazi da je Sindikat znanosti samoupravljana, laička, nestranačka i nevladina organizacija čije su odluke odraz samo i jedino volje većine članova Sindikata i njegovih demokratski izabranih tijela;
c - solidarnost među sindikatima i sindikalnim članstvom, te suprotstavljanje sindikalnom egoizmu i anarhičnosti.
d - socijalno partnerstvo i uzajamna odgovornost kao poželjno stanje u odnosima s poslodavcem i Državom.
e - sloboda udruživanja s drugim sindikalnim organizacijama radi lakšega ostvarenja ciljeva Sindikata, ali samo na temelju dobrovoljnosti, jednakosti i očuvanja prepoznatljivoga identiteta organizacije;
f - javnost rada, osim o onim pitanjima koja predstavljaju službenu i poslovnu tajnu prema ovomu statutu ili kada se iz važnih i opravdanih interesa javnost isključuje, ili kada bi iznošenje informacija i stajališta štetilo Sindikatu ili otežalo provođenje dogovorenih odluka.
g - unutarnji odnosi u Sindikatu na temelju kolegijalnosti, tolerancije, iskrenosti i poštenja, principijelnosti i poslovne moralnosti.

 

 

ČLANSTVO

Struktura članstva: 53,5% znanstvenici, nastavnici, suradnici
  46,5% ostali zaposlenici
  55 % članstva u Zagrebačkoj regiji
  nešto manje od 60% članova su žene
  nešto više od 40% članova su muškarci


 

 

 

 

Od 53,5% znanstvenika, nastavnika i suradnika približno je: 13,8% izvanrednih i redovitih profesora

19% asistenata, viših asistenata i novaka

7,2% docenata

4,7% znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnika

5,3% predavača, viših predavača i profesora visoke škole
  2,6% stručnih suradnika
  0,9% ostalih zvanja
   
Od 46,5% ostalih zaposlenika
približno je:
10,0% zaposlenika sa visokom stručnom spremom

4,8% zaposlenika sa višom stručnom spremom

21,5% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom

10,2% zaposlenika sa stručnom spremom nižom od SSS

Pogledajte podatke o broju članova:
po regionalnim vijećima
prema vrsti ustanove

 

Tko sve može biti član
Članak 15.

(1) Član Sindikata može biti svatko tko je zaposlen u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja.
(2) Član može biti i bilo koja druga punoljetna osoba koja nije zaposlena u sustavu, ali je za nj vezana na drugi način, npr.: bibliotečni djelatnici, istraživači u privredi, samostalni znanstvenici, inozemni znanstvenici i tome slično.
(3) Svi redovni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te profesori emeritusi mogu biti članovi Sindikata i nakon prestanka radnog odnosa.
(4) O mogućem članstvu ostalih kategorija koje ovdje nisu spomenute odlučuje Veliko vijeće.
(5) Obveze, prava i način sindikalnog organiziranja osoba iz stavka 2. 3. i 4. utvrđuje se pravilnikom ili odlukom Velikog vijeća.
(6) Članstvo u Sindikatu ne isključuje članstvo u bilo kojoj drugoj organizaciji, uključujući i druge sindikate, pod uvjetom da takvo članstvo ne proturječi ciljevima i načelima Sindikata.

 

 

 

 


STRUKTURA I UPRAVLJANJE

Sve podružnice obvezatno su povezane na teritorijalnom principu u četiri regionalna vijeća:
zagrebačko , splitsko , riječko i osječko.

 

 






 

Einstein - član Sindikata

Što imam od Sindikata

Što imam od Sindikata

 


01. siječnja 1970.

Opširnije...

 
Forum
Često postavljana pitanja
Prilozi članova
Temeljni kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Ostali važniji propisi
Web dizajn i programiranje: logIT internet usluge