STAJALIŠTA SINDIKATA O ZAKONIMA – broj 3

Poštovane kolegice i kolege! Već smo najavili da Sindikat neće poduprijeti nove zakone ako se ne predvidi pojačano financiranje sustava zbog troškova reforme i planiranog ukidanja školarina. Budući se o ukidanju studentskih participacija čulo puno netočnih informacija naša je obveza informirati vas o pravom stanju stvari. BESPLATNO STUDIRANJE ILI STUDENT KAO KUPAC NAŠE USLUGE Školarine se u novim zakonima zamjenjuju terminom upisnina. Studenti koji ponavljaju godinu morat će plaćati upisninu najviše do 60% prosječne plaće u RH (cca 3200 kuna). Svima onima koji redovito ispunjavaju svoje obveze upisnine će naknadno subvencionirati država. Međutim, ne kaže se hoće li ta subvencija biti 1% ili 100%. Stoga, nije istinita tvrdnja Ministarstva da novi zakoni osiguravaju besplatno studiranje za sve koji ispunjavaju svoje obveze. Sindikat ne može podržati zakone dok se ne ugradi odredba da će država subvencionirati upisnine u punom iznosu i načelo da je visoko obrazovanje javno dobro. To znači da ono nije roba za prodaju, već ljudsko pravo dostupno građanima neovisno o socijalnom statusu. Student je suradnik u radnom procesu a ne kupac naše usluge. Međutim, istinita nije niti tvrdnja sa sveučilišta da je predviđeni model socijalno neosjetljiv. Upravo suprotno, predviđeni model u novim zakonima neusporedivo je socijalno osjetljiviji od postojećeg stanja. Danas već 60% studenata plaća najviše školarine u kontinentalnoj Europi, a koje iznose od 3 do 15 tisuća kuna. Školarine za poslijediplomske studije su astronomski visoke. Novi zakoni ograničavaju upisnine na poslijediplomski studij u visini prosječne plaće u zemlji. Osim što su postojeće školarine nepravedne, one su nadasve komercijalne jer je njihova visina posljedica potražnje za atraktivnim fakultetima. Ako bi ova Vlada odustala od još jedne reforme i zakone povukla iz procedure studenti će još najmanje dvije do tri godine, a možda i dulje, plaćati postojeće moralno i socijalno neodržive školarine. Naime, zbog izbora i promjene vlasti novi se zakoni neće moći pripremiti ranije. Kroz pitanje ovih zakona rješava se pitanje: trebamo li besplatno studiranje? Neki koji to zagovaraju djeluju tome suprotno stvarajući apriorni otpor zakonima, koji se pretvara u dogmu, i tako zapravo cementiraju postojeći sustav školarina. Ili njima cilj nije besplatno studiranje ili nisu svjesni što rade. Po novom zakonu upisnine se mogu upotrijebiti samo namjenski za poboljšanje temeljne zadaće ustanove, dok su se do sada školarine tretirale kao vlastiti prihodi na tržištu. Neki iskomercijalizirani fakulteti ukidanjem školarina izgubili bi dio novca. To je uzrok svih otpora. Novac kao i uvijek.

Možda studenti trebaju plaćati školarine ali onda bi bilo pošteno da se javna rasprava o tome otvoreno i vodi. Dok se ne iznesu iskreni i uvjerljivi argumenti Sindikat će ostati pri svojoj Rezoluciji o školarinama koja je usvojena na Saboru Sindikata 2010. godine, sukladno volji većine nastavnika kojima je pri srcu akademski etos. Zahvaljujući Sindikatu i studentima obveza državne subvencije unesena je u nove verzije zakona, dok u prvotnim verzijama toga nije bilo. Najava mogućnosti da će zbog školarina i uvođenja reda u kvotama studenti navaliti na privatna sveučilišta (kojih zapravo i nema) i veleučilišta pa će tako i dalje mnogi studenti plaćati studij nije realna opasnost jer će i privatna učilišta potpasti pod kontrolu kvalitete. Osim toga, jagma ustanova za studentima ugrožava radne uvjete nastavnika, prijeti eksploataciji njihova rada i ugrožava kvalitetu studiranja. Stoga je interes Sindikata kvaliteta prije masovnosti. Odredbe novih zakona o školarinama:

  1. Studenti državljani RH koji studiraju na redovitom prijediplomskom studiju ostvaruju sljedeća prava iz studentskog standarda:
    1. pravo na (treba: punu) subvenciju troška upisnine
    2. ….
  2. Studenti državljani RH koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju na javnim visokim učilištima ostvaruju pravo na financiranje troškova (treba stajati: punog iznosa) upisnine… sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obveze utvrđene općim aktom visokog učilišta. (čl.48)
  3. Vrste i razina (treba: ostalih) prava iz studentskog standarda, kao i uvjeti njihovog ostvarivanja propisuju se pravilnikom o studentskom standardu koji donosi Ministar.

Zagreb, 27. svibnja 2011.

Tajništvo Sindikata – Informativna služba

Back to Top